DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1931 str. 60 <-- 60 --> PDF |
lokalnih stranaka potrajnost gospodarstva obično u pogibelj. Drvni kapitali se pod raznim naslovima vremenom skoro potpuno iscrpe, budući da je navala interesenata za razne lične koristi obično tako velika i tako svojevrsna, da i najokretnija uprava take pojave bez štete za stvar trajno ne može izdržati. Baš u našoj državi imamo primjere za ovaj navod u upravi zemljišnih zajednica i imovnih općina, kojih gospodarstvo se nalazi stalno u teškoj krizi. Upozoravamo na razne predloge podržavljenja ili razdiobe na malo kolektivnih šuma od strane ozbiljnih stručnjaka, nacijonalnih ekonoma i poznavaoca ovih šuma. Još nedavno je prof. dr. Nenadić iz Zagreba, uvidjevši neodrživ ) pustošenje ovih šuma, rekli bi, protiv svojemu vlastitom osvjedočenju kao kapaciteta šumarstva javno preporučao individualnu razdiobu ovih šuma kao manje zlo. Imademo pa i u Dravskoj banovini mnogo primjera slaboga gospodarstva u suvlasničkim i općinskim šumama, gdje su komisije za agrarne operacije već godinu u godinu na poslu, iz tako potpunoma iscrpane kolektivne šume razdijele na pojedine suvlasnike, i gdje je uvađanje discipliniranog upravljanja samo u pojedinim iznimnim slučajevima moguće. Upozoravamo tom prilikom na iscrpene suvlasničke šume u okolici Triglava (Mojstrana, Bohinj). Zadružne šume u vlastitoj upravi se dosada nisu . igdje iskazale. Pokušaji, koji su u tu svrhu bili stvoreni, da bi se mali seljački posjednici složili u skupno tijelo u svrhu skupnoga racijonalnoga gospodarenja u svoji m suvisli m šumama , nisu imali baš nikakvoga praktičnoga uspjeha, okolnost, koja je u narodnom gospodarstvu dobro poznata i koja izvire u pretežnoj većini slučajeva iz zavistnoga značaja žiteljstva. Šumske zadruge sa posebnim statutom do novijega vremena skoro nigdje nisu postojale, njihovo rađanje u najnovijem času se mora smatrati kao posve nova narodno-gospodarska pojava. Zemljišne zajednice u Savskoj banovini ne spadaju toliko u tu vrstu šuma. One imaju značaj suvlasništva pod više ili manje strogim državnim nadzorom ili upravom. Ne glede na to, da zadruge dosada nisu uživale dobar glas kao gospodarski oblik za uspješno šumsko gazdovanje, se priglašuju u novo osnovane zadruge povodom Zakona o likvidaciji agrarne reforme još ljudi kakovi su mali trgovci drvom i krčmari (birtaši), te osobe sa izrazitim nagonom za unosnim iskorišćavanjem na jeftin način stečenih šuma, dakle stranke, koje imaju sve prije nego smisao za uredno i potrajno šumsko gospodarstvo i koji upravo teže za čim ranijom podelom zadružne šume medu članove zadruge. Iz dosadanjega iskustva slijedi, da šuma uopće nije primjeran objekat za zadružno gospodarenje. To potvrđuje također anketa, koju su u ljetu 1926. priredili »Narodni listy« u Pragu i kod koje su svi najveći šumarski i narodno- gospodarski stručnjaci Cehoslovačke izrazili mnjenje, da se zadružni oblik u posjedu razdeljenih agrarno-reformnih šuma ne može nikako preporučiti. Do januara 1929. je bilo u cijeloj Čehoslovačkoj u korist zadruga razvlaštenih samo oko 500 ha šuma. Stvaranje novih šuma u rukama kolektivnih tijela također Jugoslovesko-Šumarsko Udruženje ne može prcporučati. Seljačka privatna šuma, koje ima u Sloveniji oko 70% cijele šumske površine, ima posve drugu gospodarsku svrhu nego privatna velešuma. Seljačka privatna šuma služi u prvom redu opskrbi seljačkoga gospodarstva sa drvima i ostalim potrebnim drvom, te pašom j steljom. Osim toga je seljačka privatna šuma doduše neprostovoljna štedionica za prišteđeno drvo iz vremena slabe prodajne mogućnosti za doba, kada se drvo lako i dobro prodaje. Dobro služe seljačke šume štedljivih seljaka njihovim potrebama kod vlasničkih i baštinskih prenosa. Stanje gospodarstva u seljačkim šumama općenito nije i ne može biti niti na poprečnoj visini, te seljačka šuma već radi svoje posebne svrhe ne može biti u onoj mjeri proizvodnik industrijskoga 506 |