DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1931 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Wilhelm je obradio samo partiju »Hölzer« za treće, a Brehmer za četvrto izdanje. Stavljati njih za autore dela sasvim je pogrešno- Iz ovih razmatranja izlazi jasno, da napomenuta knjiga g. Đordevića ne može da bude ni univerzitetski udžbenik ni uput šumarskim i tehničkim praktičarima. Mi smo u svoje vreme upozorili g. Đordevića na teške greške u njegovoj knjizi u nameri, da ga navedemo, da ju povuče. Kada je i posle dužih diskusija g. D. ostao uporno pri tome, da u knjizi grešaka nema, kad ju je zadržao kao školski udžbenik, te po njoj predaje i kandidate ispituje, smatramo za dužnost, da o tome obavestimo i širu javnost. Dr. Roko Vuković, Beograd. IZ UDRUŽENJA SPOMENICA Jugoslovenskoga šumarskoga udruženja, podružnice u Ljubljani, u predmetu Zakona o likvidaciji agrarne reforme. Visokopoštovani gospodine bane! Jugoslovensko šumarsko udruženje, podružnica u Ljubljani, proučila je Zakon o likvidaciji agrarne reforme i Pravilnik k tom zakonu, te i dozvoljuje predložiti Vam glede proizvađanja zakona slijedeću spomenicu: Zakon je bio nužno potreban. S njime će se konačno uvesti sređivanje pitanja vlasničkog položaja šumskih i poljodjelskih velepovršina, koje su trpjele uslijed nesigurnosti obzirom na vlasništvo skoro tokom 11 godina na škodljivim posljedicama, kakove može nanijeti samo nesigurnost vlasništva na redovitoj zemlji obzirom na svrsishodno obrađivanje. U Zakonu je za velešume u Dravskoj banovini i za one u »Gorskom kotaru« sadržana iznimna odredba, da se kod likvidacije i nje pritegne kao objekte za razvlaštenje, dok zakon šume iste vrste u ostalim pokrajinama države kod likvidacije agrarnih odnošaja u opće više ne dira. Ne dvojimo, da je zakonodavac, kada je načelno izuzeo velešume -ispod likvidacije, ujedno uvažio i teške razloge, koje je Jugoslovensko Šumarsko Udruženje kod tolikih prilika u tu svrhu naglašavalo. Zato si ne možemo bez premišljanja tumačiti razloge, koji su bili mjerodavni zakonodavcu, da je naprotiv načelnoj odredbi stvorio zakonitu mogućnost, da dođe sa promjeno m vlasni štv a velešum a u Dravskoj banovini i u Gorskom kotaru u pogibelj propasti i isprobana gospodarska institucija velešume kao take, institucija, koja je u bregovitim krajevima Dravske banovine i Gorskoga kotara opravdana i ukorjenjena bolje nego igdje drugdje u našoj državi. U Dravskoj banovini i u Gorskom kotaru je za agrarnu ekspropriaciju predviđeno 30 veleposjeda sa oko 110.000 ha lijepo uređene velešume, od koje površine bi se na površini kakih 80.000 ha, kako izgleda, uveo način maloga šumskoga gospodarstva. U Savskoj i Dunavskoj banovini je kakih 26 veleposjeda sa oko 180.000 ha jednakovrsnih šuma izuzeto od razvlašćenja. Jugoslovensko Šumarsko Udruženje si kao stručna gospodarska korporacij a pripisuje u dužnost, da državnu vlast pravovremeno upozori na nedoglednu štetu, koju će morati, pretrpiti narod bezuvjetno, alko bi se nenadan o i bez temeljitih prethodni h mjer a stvorila zakonska mogućnost za raspad tako preispitane gospodarske vrijednosti, kakove su velešume. Jugoslovensko Šumarsko Udruženje naglašuje ponovno, da je ta mogućnost raspada velešuma, koja je istina 508 |