DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1931 str. 44 <-- 44 --> PDF |
slojevima fascikularne kambije, te sa njome čini jedan potpuno zatvoren prsten, nazvan kambijaini prsten ili omotač«. Ovde nam g. Dordević iznosi jedan način obrazovanja kambijalnog prstena, ali koji apsolutno ne važi za drveta, već samo za zeljaste biljke i od drvenastih biljaka gotovo samo za lijane (Aristolochia-tip). I g. Dordević misli, da je to opšta shema formiranja kambijalnog prstena! U tome se on poveo za starim piscima (Nägeli, Han stein, de Bary, Sachs, Strasburger, Wiesner) i naročito za Wiesnerom, koga je često u svojoj knjizi i doslovno prevodio- Q. Dordeviću su apsolutno nepoznata novija ispi tivanja u tome pravcu (Kostytschew, 1922, 1924), pa čak ne poznaje ni izlaganja onih autora, koje je pozadi svoje knjige stavio u spisku literature (Biisgen, Strasburger- Fitting). Da je čitao poznate autore, kao što su Strassburger-Fitting, Haberlandt, Rot hert, Biisgen, Sanio, Kostytschew, a naročito širom celog sveta poznati i na mnoge jezike prevedeni »Bonner Lehrbuch der Botanik« (koji i sam navodi na kraju u lite raturi), saznao bi, da postoje tri glavna tipa formiranja i delatnosti kambijuma (vidi Strassburger-Fitting, Lehrb. d. Botanik, 1928, str- 111). Za drveta važi tip III (vidi Strasburgcr-Frtting). Tu se javlja još u začetku, u prameristemu, kontinualni prokambijalni prsten, koji se odmah potom razvija u kambijaini prsten. Drveta se odlikuju kontinualnim prstenom sekundarnog drveta i kontinualnim prstenom sekundarne like. A to nije nikako moguće da se dobije po tipu, koji nam prikazuje g. Dordević. Po tom tipu postaju odvojeni sudovni snopići i docnije nikad ne postaje iz kambijalnog prstena kontinualno drvo i lika, jer interfascikularni kambijum dalje samo daje opet ćelije parenhima. Po novijim ispitivanjima kambijaini prsten kod drveća postaje često još pre nego što se izvrši diferenciranje prvih sitastih cevi i sudova u lisnim tragovima. Primarno i sekundarno tkivo se javlja gotovo istovremeno. Prema tome tu čak ne možemo ni govoriti o egzistenciji sudovnih snopića u smislu samostalnih morfoloških elemenata, kakovi se tipski javljaju kod tipa Aristolochia, tipa Ranunculus i dr. Kad je g. Dordević pisao svoje retke o postanku kambijalnog prstena, pa je staru shemu primio kao opštu, on nije znao, da se po tipu, koji je opisao, upravlja samo 3% biljaka, a da za drveta, kojima je svoju knjigu posvetio, uopšte i ne važi. G. Dordević treba da zna još i to, da većina do danas ispitanih dikotiledona nema sudovnih snopića (morfološki samostalnih). Pa onda sa punim pravom ovde možemo postaviti pitanje: zašto je g. Dordević uopšte i »napisao« knjigu »Anatomska grada drveta«, kad ne odgovara svome naslovu i kad je sem toga prepuna netačnih fakata, nejasnih pojmova i izlaganja, nereda i — jednom reci — prepuna nedovoljnog znanja? 12) Na str. 7. g. Dordević nam na jedan sasvim »originalan« način objašnjava rad »zatvorenog kambijalnog prstena«. On kaže: »ćelijice ovako zatvorenog kambijalnog prstena dele se na opisan način dajući nove ćelijice s unutrašnje strane drvenom snopiću, a sa spoljašnje svoje strane snopiću like, dok ćelijice između ovih ostaju uvek meristematične, t. j . sposobne za deobu«. U vezi s onim, što smo izneli pod 11., dodajemo, da g. Dordević navedenom rečenicom jednim delom ponavlja svoje stare greške (pojam o snopiću i način deobe kambijalnih ćelija) i u isto vreme čini nove greške. Iz teksta g. Dorđevića izlazi jasno, da kambijaini prsten daje nove elemente samo snopićima. Ali pošto se kambijaini prsten sastoji od dva odeljka: fascikularnog i interfascikularnog, student je doveden u nemogućnost, da shvati tvrđenje g. Dorđevića. Jer ako kambijaini prsten daje nove elemente snopićima, to bi značilo, da je aktivan samo fascikularni kambijum, a da interfascikularni kambijum miruje. U tome slučaju ne može se govoriti o radu kambijalnog prstena niti tu može biti govora o prstenu. Ali ako g. Dordević smatra, da i interfascikularni odeljak kambijalnog prstena daje nove elemente snopićima (a to jasno izlazi iz njegovih reci, jer govori o radu kambijalnog prstena), onda tvrdi jedan apsurd. 490 |