DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1931 str. 39     <-- 39 -->        PDF

LITERATURA


DR. PETAR DORĐEVIĆ: ANATOMSKA GRAĐA DRVETA, Beograd 1930.


Kao plod svoga desetgodišnjeg nastavničkog rada na Beogradskom univerzitetu
X- prof. Dorđević napisao je ovaj udžbenik. Izdao ga je, kako i sam kaže u predgovoru,
da zadovolji »jednu prešnu potrebu univerzitetske nastave« i stoga ga namenjuje »studentima
naših poljoprivredno-šumarskiih fakulteta«. Sem toga »ovo će delo imati da
posluži«, kao što sam kaže, »i svima šumarskim i tehničkim praktičarima«, dajući im
»jedan naučno izrađen uput za njihove praktične svrhe«. G. Dorđević misli, da je uradio
dobro delo, te se pun optimizma nada, da će njegova knjiga odgovoriti željenim
uamenama.


Da jedna knjiga ima vrednost udžbenika, a naročito udžbenika namenjenog višoj
(univerzitetskoj) nastavi, neophodno je potrebno, da pored jezičnih i stilskih uslova,
koje puštamo po strani, ispuni bar još ove glavne uslove:


1. Izložena fakta moraju biti naučno ispravna; 2. naučni termini moraju imati
svoje strogo definisano značenje, da bi se izbegla svaka moguća zbrka pojmova; 3.
materijal mora biti izložen po izvesnom planu i povezan u jedno harmonično ćelo, a
zaključci logično izvedeni iz premisa; 4. mora se dati jedna zaokružena, sintetična slika
predmeta, koji se raspravlja, a s obzirom na svrhu, koja se ima postići-
Da li udžbenik g. Đordevića odgovara ovim zahtevima? Mi ćemo ovde izneti
analizu knjige i naše mišljenje, a čitaocu ostavljamo, da sam donese svoj definitivni
sud. Da bismo izbegli nepotrebna ponavljanja, koja bi neminovno nastupila prilikom
pojedinačne analize navedenih uslova, mi ćemo ovde prosto pratiti redom izlaganja g.
Đordevića.


Ispod naslova knjige stoji: »Napisao Dr. Petar Dorđević«. To znači, da je knjiga
orginalno delo g- profesora Đordevića, originalno po koncepciji i po obradi. Da ga


g. Dorđević zaista predstavlja javnosti kao svoje originalno delo, svedoči nam još i
to, što u predgovoru nigde ne spominje, da se oslonio na ikakovög autora. Literatura,
koju na kraju knjige navodi, kako je to u naučnom svetu uobičajeno, znači, da su dotični
pisci u knjizi citirani ili da je time čitaocima hteo dati samo spisak pomoćne literature.
Naša je namera da pokažemo i to, da li je i u koliko je knjiga g. Đordevića
njegovo originalno delo.
G. Dorđević ni u predgovoru ni u tekstu ne navodi, kao što je običaj, nikakvu
literaturu na našem jeziku. To znači, da literature na našem jeziku ili nema ili je toliko
nedovoljna i neznatna, da je nije vredno ni spomenuti. Svakako je ovo poslednje misao
g. D-a, jer on u literaturi na kraju knjige navodi i delo L. Karamana »Anatomsko obilježje
drveća«. Mi ćemo pri kraju ovoga prikaza uporediti delo g. Đ. sa delom Karamanovim,
da vidimo, da li je ovo potcenjivanje od strane g. Đ. opravdano.
U predgovoru tvrdi g. Đ., da je dao i nove odeljke za nauku, jer je po prviput
opisao anatomsku gradu nekih vrsti drveta kao »Pinus Peuce« i »Quercus macedonica«.
Pokazaćemo, da li ta tvrdnja odgovara istini.


Knjiga g. Đordevića ima dva dela: »Anatomska građa drveta« (24 strane) i »Uput
za raspoznavanje našeg važnijeg šumskog drveća i šiblja po njihovim anatomskim osobinama
« (89 strana). Sem toga ima »Predgovor« (2 strane) i »Dodatak: Važnije egzotično
drveće« (18 strana). Na kraju se nalaze: »Sadržaj«, »Literatura« i »Imena biljaka«.


1. U početku knjige pisac daje ovakovu definiciju drveta: »Drvo je onaj deo
stabla, grane ili korena, koji zaostane, kada sa njih oljuštimo spoljnje mekane delove,
a to je kora«.
U ovoj rečenici — definiciji — kazujući, da su spoljašnji delovi stabla, grana i
korena »mekani«, g. Dorđević je mogao misliti samo na mlade biljne organe. Međutim


485