DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1931 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Zakon je u tom pogledu jasan, a mogla bi da zavede u bludnju površnog čitaoca samo ona ustanova njegova, koja govori o tome, što sve ulazi u »širi maksimum«. .(§. 14.). Pored oslatoga, što sve može da bude objektom toga širega maksimuma, spominju se naime i šume. Ako je dakle koji čitaoc možda i u neizvjesnosti, onda se ta neizvjesnost može lako da eliminira, ako se uoči, da ima i veleposjednika, koji osim »oranica, livada, vinograda, vrtova, bostaništa, hmeljnika, pirinčanih polja i pašnjaka«, dakle osim onakovog zemljišta, koje zakon svrstava pod »obradivo« (§. 5.), nemaju uopće nikakove šume ili koja je možda tolika, koliko je baš potrebno, da se upotpuni onaj broj jutara, koji je pored obradivog zemljišta odnosno »užeg maksimuma« potreban da se namiri i po § 2. dozvoljeni broj jutara »zemljišta uopšte«, dakle »širi maksimum« (odnosno uži i širi maksimum zajedno). Očito je dakle, da je zakonodavac stekavši široko 12 godišnje iskustvo i uvid u sve prilike htio namjerno, da bude svestran, t-´ j . da obuhvati po mogućnosti sve slučajeve, kako prevoditelji zakona nikako ne bi došli u kakovu bilo nepriliku. Zakon inače postavlja jasan princip, da se šume imaju veleposjedniku ostaviti. Iznimku čine samo slučajevi, koji su točno fiksirani u §. 24. Drugim riječima može se dakle kazati ovako: Šuma može u stanovitim konkretno nepredviđenim slučajevima da bude i objektom za pojam »šireg maksimuma« odnosno »zemljišta uopšte«, ona se ali tretira u načelu posve zasebno od svih maksimuma, te ne može da bude predmetom nikakove ekspropriacije — osim u slučajevima, koji su pozitivno određeni §. 24. Paragraf 10. zakona glasi naime: Po ovom se zakonu eksproprišu za svrhe agrarne reforme sva zemljišta velikih posjeda iz §§. 2., 3. i4. ovog zakona bez obzira na kulturu, u koliko ne sačinjavaju: 1. uži i širi maksimum prema §. 13. i 14. ovog zakona; 2. supermaksimum prema §§. 15., 16. i 17- ovog zakona; 3. šume osim onih iz §. 24. ovog zakona; 4. šumske enklave privatnih velikih šumskih kompleksa, u koliko do dana stupanja na snagu ovoga zakona nisu razdijeljene agrarnim interesentima i u koliko se po §. 24. ovoga zakona ne eksproprišu okolne šume; 5. zemljišta, koja služe isključivo rudarskoj industriji, i zemljišta, na kojima su industrijske instalacije; 6. zemljišta građevnih zona prema naročitom pravilniku, kojeg će izdati Ministar poljoprivrede u sporazumu sa Ministrom građevina, kao i sve gradske šume; 7. šume, neobradiva zemljišta kao i sve ostale površine crkvenih velikih posjeda, koje do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu privedene u agrarne svrhe; 8. ribnjaci; 9. veće površine močvara i neplodnih ritova, koji se mogu privesti kulturi pod uslovom, da se vlasnik obveze da će ih u roku od 15 godina od dana stupanja na snagu ovog zakona privesti kulturi. Ova obveza reguli sati će se pravilnikom. Naprotiv »u krajevima (§. 24. toč. 2.) koji su oskudni na obradivim zemljištima i gdje je žiteljstvo upućeno na šumsku privredu ili gdje su zemljišta radi klimatskih prilika nesposobna za obradu, mogu (§. 24. toč. 1.) opštine, zemljišne zajednice, imovne općine i skupine zemljoradnika kao pravno lice biti agrarni subjekti i za šume, koje su potrebne za ispašu, snabdijevanje gorivim i građevnim drvom, drvom za kućnu industriju kao i za ostale gospodarske potrebe, u koliko te šume nisu izuzete po §. 10. toč. 6. i 7. ovoga zakona«. A da se ne porodi nikakova sumnja o krajevima, koji su tom zakonskom odredbom mišljeni, to zakon u istom §-u toč. 3. nabraja te krajeve, te kaže: »Krajevima iz stava 2. smatraju se srezovi Sušak, Delnice, Vrbovsko, te cijelo područje Dravske banovine«. Nadalje određuju točke 4., 5., 6 i 7 istog paragrafa : »Prilikom ekspropriacije šuma iz stava 2. u vezi sa stavom 3. vodice se računa kako o sačinjavanju celine gospodarskih jedinica tako i o potrebama šumske industrije na preostalim površinama odnosnog veleposjeda.« »One šume i šumska zemljišta, koja su do sada rešenjima drž. vlasti privedena svrhama agrarne reforme odnosno u tu svrhu već izlučena, eksproprisati će se po odredbama ovoga zakona«. »U roku od 30 dana nakon stupanja na snagu ovog ´482 |