DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1931 str. 8 <-- 8 --> PDF |
dine vrste odlučne visinske razlike od nekoliko metara. Uporedbom ukupnog zbroja površina, koje u pojedinim zonama zauzimlje dotična vrst, dolazimo do rezultata, koji nam kazuje, u kojim je visinskim zonama rasprostranjenje te vrste optimalno, kako njen pridolazak opada i gdje su visinske granice njenog rasprostranjenja. I ovdje imamo više slučajeva: 1) vrsta pridolazi u svim visinskim zonama u jednakoj množini, što znači, da se čitavo područje nalazi unutar granica vertikalnog rasprostranjenja dotične vrste; 2) pridolazak vrste sa većom nadmorskom visinom opada, a u najvišim zonama potpuno iščezava, što znači, da u dotičnom području postoji jedna gornja granica rasprostranjenja vrste ; 3) u najnižim zonama vrsta ne pridolazi, već njezin pridolazak raste sa većom nadmorskom visinom, što znači, da u tom području postoji donja granica rasprostranjenja te vrste ; 4) vrsta pridolazi samo u jednoj srednjoj zoni, dok smanjivanjem, kao i povećavanjem nadmorske visine iščezava; u ovom slučaju imamo u tom području gornjuidonjugranic u prirodnog rasprostranjenja. Gdje nemamo podataka gospodarskih planova, istraživanja će biti teža. U tom ćemo slučaju u planinskim krajevima odabrati jedan ili prema potrebi više izrazitih brdskih sklopova, pa počam iz nizine prema najvećem vrhu svakih 200 metara snimiti jednu primjernu plohu, te uz to za svaku primjernu plohu aneroidom ustanoviti nadmorsku visinu. U sastojinama, koje leže u ravnicama, snimiti ćemo na svim uzdignutim mjestima, kao i u svim izrazitim udolicama što više primjernih ploda. Rezultati ovih primjernih ploha razjasnit će nam pridolazak vrsta u vertikalnom smjeru. Dakako da ovako položene — jedne te iste primjerne plohe mogu služiti i za studij pridolaska uopće svih vrsta drveta u dotičnom području, ali se ipak zbog velike raznolikosti u biološkim zahtjevima opisi i razmatranja, te konačni zaključci moraju provesti za svaku vrst posebno. Samim ustanovljenjem horizontalnog i vertikalnog rasprostranjenja određene vrste drveta nije još dendrogeografska zadaća riješena, jer još valja naći uzroke, koji će nam razjasniti, zašto je dotična vrsta zauzela baš ta izvjesna staništa, a tim će se ujedno posve utvrditi i opravdati na terenu ustanovljene granične linije prirodnog rasprostranjenja u horizontalnom i vertikalnom smjeru. Od utjecajnih edafskihfaktora dolaze u obzir: kvalitet, kvantitet, vlaga, položaj i ekspozicija tla; od klimatski h su faktora odlučni: svjetlost, vjetar, temperatura i oborine. Pridolazak i rast pojedine vrste uvjetovan je o odnosu, koji postoji između rezultante djelovanja svih tih faktora i bioloških zahtjeva dotične vrste. Prekorači li ma koji od tih za dotičnu vrst odlučnih faktora izvjesne određene granice djelovanja, to ta vrst najprije zaostaje u rastu, a djeluje li to nepovoljno stanje konstantno, to je tijekom kraćeg ili duljeg niza godina posve nestaje iz tog područja. Konačno moramo uzeti u obzir i biotske faktore, koji se očituju: 1) u međusobnom utjecaju vrsta, 2} u utjecaju životinja, 3) u utjecaju čovjeka. Nepovoljan utjecaj u sva ova tri slučaja može da bude zapreka prirodnom rasprostranjenju vrste, te da ju čak iz nekih predjela posvema isključi. Međutim ova zapreka nije neotkloniva, jer se nepovoljan utjecaj 406 |