DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1931 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Osobita razlika ovog izdanja spram prvašnjih očituje se u nazivlju pojedinih vrsta drveća. Pišući autor ovo djelo vodio je u pitanju nazivlja računa o internacionalnim botaničkim pravilima o davanju imena, pa je radi toga proveo znatnije promjene. Naravno da će mnogo čitaoca iznenaditi, kada mjesto kojeg dosada toliko uobičajenog naziva nađe u ovoj knjizi sasma drugo ime. Usput pripominjem, da je na pr. dosad poznati naziv »Abies pectinata« zamijenjen sa »Abies alba Mili.«, »Pinus laritio« odnosno »Pinus austriaca« sa »Pinus nigra var. austriaca Asch.«, »Larix europaea« sa »Larix decidua Mili.«, »Pseudotsuga Douglasii« sa »Pseudotsuga taxifolia Britt.« i t. d. Zabuna međutim ne može se u ovom pogledu desiti, jer su ispod svakog glavnog naziva navedeni, kako sam već spomenuo, svi iz literature poznati sinonimi za dotičnu vrst drveća. Brzi pronalazak pojedine vrste drveća omogućen je donesenim opsežnim r e- g i s t r o m, gdje su alfabetskim redom svrstani svi glavni nazivi kao i njihovi sinonimi. U 3. dijelu obradio je H. Luyke n važnije zasade o uzgajanju Konifera. U ovome dijelu govori autor o najpovoljnijem vremenu sadnje biljaka, pripremi tla za sadnju, uplivu stojbinskih odnosa na rast drveća, te nadalje o radovima kod sadnje i daljnjem postupku sa zasađenim biljkama i njihovoj njezi. Osim toga govori se ovdje o zaštitnim sredstvima protiv štetnog upliva studeni i drugih štetnih utjecaja na četinjače. U ovom dijelu obrađen je samo drugi dio istoimenog članka u Beissnerovom izdanju, dok je prvi dio, koji je govorio o uzgajanju četinjavih biljaka iz sjemena, njihovoj presadnji, pa uzgoju sa reznicama, valjnicima i dr., izostavljen. Cjelini djela svakako bi bilo doprineseno, da se autor osvrnuo i na ta pitanja. U 4. dijelu obrađene su bolesti četinjača životinjskog i bilinskog podrijetla. Bolesti, koje uzrokuju štetočinje iz životinjskog svijeta, obradio je Dr. Sachtleben . Tu su navedene i ukratko opisane najvažnije vrsti štetnika ove vrste (insekti, ptice, sisavci). Opisano je ukratko značenje pojedinih oštećivanja, a kod važnijih su vrsta napomenute obrambene mjere. Štetočinje na četinjavom drveću iz bilinskog carstva opisao je Dr. K 1 e b a h n. Tu su opisani najvažniji štetočinje od gljiva, bakterija i višeg bilja .Važniji objekti bolestiju četinjavog drveća, uzrokovani biljnim ili životinjskim štetnicima, objašnjeni su uspjelim fotografijama i crtežima. Na cjelokupnosti djelo bi još više dobilo, da su u ovom dijelu obrađene i štete, koje nastaju od raznih drugih uzroka (dima, mehaničkih ozljeda, nevremena i t. d.). Djelo je namijenjeno za upotrebu vrtlarima, botaničarima i šumarima. Ono vrlo dobro služi u prvom redu za raspoznavanje, pa onda za podizanje i njegu raznog ukrasnog drveća u vrtovima, parkovima i inače. Kako šumar često dođe u priliku, da ocijeni koju četinjaču odnosno da dade svoje mišljenje o njenom rastenju, to će mu u takovoj zgodi vrlo dobro moći da posluži ovo djelo. Ing. Milan Anić. IZ UDRUŽENJA ZAPISNIK V. sjednice Upravnog odbora Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja održane dne 19. jula 1931. u Brodu na Savi u svratištu Central. Prisutni: Pretsjednik: Miloš Cirković, Potpredsjednik: Dr. Andrija Petračić, Tajnika zastupa: Dragutin Hradil, Blagajnik: Dragutin Hradil, 433 |