DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1931 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Podmladivaiijii i podizanju visoki h šum a obraća naročitu pažnju. Kod pitanja o oodmlađivanju uzima za polaznu tačku razne načine sječe — smatrajući kao kultivator, da je sječa, dakle racionalno i s k o r i š ć a v a n j e, put do nove s as t o j i . e. Pri tom razlikuje čistu ili golu sječu, p o s t u p i č u u ili o p 1 o d n u sječu i prebornu sječu. U vezi toga tretira i podmladivanje, koje može biti ručno (v j e š t a č k o) i prirodu o. Ručno podmladivanje može biti sjetvom sjemena i sadnjom sadnica. Poslije tretiranja ručnog i prirodnog podmiađivanja daje pisac pošumljavanje sa raznim vrstama. Ručnom podizanju šuma na Kršu, golijetima, pjeskuljama, vrištim i ritovima posvećuje naročitu pažnju. Prirodno podmladivanje visokih šuma raspravlja pisac sa gledišta odnosa, koji postoji između stare — matične sastojine i zemljišta, na kome ima da nastane nova sastojina. Pri tom mogu da budu dva glavna slučaja: ili se matična stabla nalaze izvan površine, na kojoj će doći buduća šuma, ili buduća šuma nastaje pod zastorom starih (matičnih) stabala. U prvom slučaju imamo prirodno podmladivanje na čistim sječama, u drugom slučaju imamo prirodno podmladivanje p o s t u p ič n o m (o p 1 o d n o m) s j e č om i prirodno podmladivanje p r eborno m sječom . Kod svakog slučaja daje pisac karakteristike s obzirom na naše domaće vrste. Tako kod prirodnog podmiađivanja na čistim sječama navodi proces podmiađivanja kod čistih sastojina smrče, običnog bora, ariša, jele, bukve i breze te konačno u mješovitim sastojinama. Kod raspravljanja podmiađivanja visokih šuma prirodnim putem pod zastorom starih stabala, daje pisac detaljne karakteristike o p 1 o dni h i preborni h sječ a navodeći vrste čistih i mješovitih sastojina, kod kojih je podmladivanje pod zastorom oportuno i moguće. Posebnim i pomoćnim oblicima u gospodarenju sa visokim šumam a obraća pisac također pažnju. Među posebn e oblik e ubraja: gospodarenje s pričuvcima, kompozicioni oblik gospodarenja, gospodarenje s dvostrukom sastojinom u istoj ophodnji, Eberhardovo gospodarenje pomoću klinolikih sječa, Seebachov modificirani način gospodarenja u bukovim šumama, Homburgov oblik gospodarenja u bukovim šumama, Mortzfeldov oblik gospodarenja, Mayrov predlog za osnivanje šuma s malim sastojinama, gospodarenje trajnim podržavanjem borovih sastojina, šumskopoljsko gospodarenje. Među pomoćn e oblik e ubraja potsađivanje sastojina i pretsadivanje sastojina. Njegovanj u sastojin a obraća prof. Petračić naročitu pažnju. Prateći razvoj sastojine od prvog početka — ističe ove momente s obzirom na njegu: a) zaštitu kultura; b) popravak kultura; c) čišćenje kultura i mladika; d) proredivanje sastojina. Zaštit u kultur a detajlira pisac na zaštitu od divljači, zaštitu od korova, od mrazova i od žege. Kod popravk a kultur a razlikuje popunjavanje (kompletiranje), primjesu vrsta s manjim zahtjevima na plodnost zemljišta, pocupanje prcgustih kultura odnosno mladika. Čišćenje kultura i mladika također raščlanjuje: čišćenje nepotrebnih vrsta, koje su se razmnožile zbog laganog sjemena (iva, topola, joha, breza), čišćenje izbojaka iz panjeva, čišćenje podrasta sa granatom krošnjom te čišćenje bolesnih i deformiranih strukova. Proredivanj e je svakako jedan od najglavnijih poslova u sastojim. Imajući pred očima prirodni razvitak sastojina — prof. Petračić polazi od momenta, kad se je u sastojini izdvojila glavna i nuzgredna sastojina, dajući detaljnu karakteristiku individuima glavne i nuzgredne sastojine — s obzirom na izdvajanje u visinske razrede i na izdvajanje u debljinske stepene. Pisac daje historijske podatke o prore 430 |