DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1931 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Ing. V. STREPAČKI (RAJEVOSELO): ODVODNJAVANJE BARA U SLAVONSKIM ŠUMAMA SA BIOLOŠKOG GLEDIŠTA (LE DESSECHEMENT DES MARAIS DANS LES FORETS DE SLAVONIE DU POINT DE VUE BIOLOGIQUE) Na moj članak u julskom broju (str. 308) aplicirao je g. urednik, da drži, da kod odvodnjavanja bara, u kojima je ondje riječ, nije uzet u obzir biološki momenat odvodnjavanja. Mislio sam, da nije potrebno spominjati, da kanalizacija bara ne može donijeti nikakove štete za susjedne sastojine. Sada ću se i na to osvrnuti. Poznata je stvar, da hrast lužnjak ima duboko korijenje, pa uspijeva i na najvišim gredama slavonskih šuma. Uostalom i g. prof. Dr. A. Petračić u svom »Uzgajanju šuma« I. dio veli na str. 237. za hrast lužnjak, da »uspijeva i na tlu, koje je na površini mršavo, no gdje korijenje može u dubljim slojevima naći nužnu vlagu i hranu«. Kod kanalizacije bara ne može njihova okolina gotovo ni doći u obzir radi sniženja vodostaja, jer su najdublja mjesta bara od okolišnih greda niža tek možda za 1´5 m, a u samoj bari su kanali neznatne dubine (na najdubljem mjestu bare 20 cm). Sniženje vodostaja moglo bi možda djelovati na onim mjestima, gdje kanal ide gredom. No da ni tu nema toga djelovanja, može se svatko uvjeriti na ovim dvjema primjerima: Srez Jaranovača na području Šumske Uprave Rajevoselo nalazi se uz samu rijeku Savu. Vodostaj rijeke Save (koja je uostalom konačni odvodni récipient za sve slavonske bare, pa je njezin vodostaj mjerodavan i za kanale) bude i za 4 m niži od obale, a prastari slavonski hrastici (najstarija hrastova sastojina u ovoj upravi) zelene se i danas tik rijeke Save.1 Drugi slučaj ću navesti sa mladim sastojinama. Oko branjevina kopaju se obodni (zaštitni) kanali, a tik uz njih uspijevaju hrastove (a i mješovite) sastojine, a da nitko nikada nije opazio loše djelovanje tih obodnih kanala. Sada se kopaju obodni kanali u dubini od .20 m, ali se oko srednjedobnih sastojina vide kanali, koji su i danas široki oko 4 m, pa će biti, da im je i dubina bila, kad su kopani, možda oko 3 m. Tik uz rub kanala uspijevaju srednjedobne sastojine, a da se ne opaža nikakovo 1 Sasvim naravna stvar, jer se ti prastari hrastovi nalaze u takovim prilikama već od najranije mladosti, pa su se na te prilike navikli i njima prilagodili svoje organe. Ali kad bi oni, recimo, u prvih 40 godina svoga života bili priviknuti na vlažno tlo, a onda najednom i bez ikakova prelaza bili primorani, da trajno žive na mnogo sušem tlu, onda je vrlo upitno, koliko bi ih se održalo na životu nakon već kojih desetak godina. U r e d n. 408 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1931 str. 11 <-- 11 --> PDF |
djelovanje uslijed sniženja podzemne vode.2 Mislim, da je tome uzrok to, što hrast na takovim mjestima pušta dugu žilu srčanicu i nalazi u dubljim slojevima potrebnu vodu. Što se tiče »poznate sadnje biljaka u nasipe« držim, da taj način kod slavonskih bara ne bi niti bio rentabilan, a niti bi pokazao željenog uspjeha. Da se izbjegne stagnirajućoj vodi, morali bi jarci biti duboki oko 0*5 m, a tako i nasipi. Trošak, koji bi na taj način nastao, mislim da bi učinio zemljišnu rentu vrlo malenom, a možda i jednakom nuli. Dokazivanje ovoga nije potrebno, jer se iz naprijed izloženoga vidi, da kanalizacija ne škodi i da ne bi došlo do fizioloških promjena, koje bi mogle da donesu više štete, nego je korist, koju u prvih par godina donosi davanje zemljišta u zakup, pa je način kanalizacije rentabilniji. S druge strane mislim, da ne bi bilo ni željenog uspjeha. U neposrednoj blizini bara t. j. na mjestima, gdje počima greda, nalazimo prigodom procjena gotovo redovito šuplja i trula hrastova stabla. Ako su ova u gornjim dijelovima i zdrava, to je izgubljen najbolji dio stabla, t. j . u donjim dijelovima, gdje nema grana. Držim, da bi isti slučaj bio i sa stablima, koja bi bila na nasipima.3 Voda bi s vremenom nasipe razrušila i izravnala sa jarcima, a ostalo ne bi (putem transpiracije) učinile s vremenom same biljke, dot. stabalca i stabla sastojine, izrasle na površini bivše bare, jer se kod slavonskih bara u većin i sluča jeva radi o poplavnoj vodi. Résumé. En continuant son article imprimé a la page 308, l´auteur tente a prouver que le dessechement des marais par des canaux a récipients ne peut faire aucun dommage aux arbres déja se trouvant aux bords des marais et de canaux. 2 Sniženja podzemnog vodostaja nema tu zapravo nikakova, jer ti obodni kanali nemaju recipienata. Osim toga nisu stabla pokraj takovih kanala bila prije njihova isko..... naviknuta na vlažan položaj, da bi se tu moglo govoriti o kakovom naglom i radikalnom isušenju- U r e d .. 3 Stabla pokraj bara takova su, jer im radi trajno prevelike vlage u tlu istrune dobar dio korijenja. Nasuprot stabla na nasipima ne bi trpjela od toga, jer bi brzo iza poplave isušila transpiracijom tlo do tolike mjere, koliko je to potrebno, da im ne strada žilje. Ne radi se uostalom baš toliko o samim nasipima i o tome, da li će oni trajno ostati ili ne. Radi se tek o tome, da se bare ne isuše naglo i radikalno, nego tek do mjere, koja je potrebna, da biljke ne budu pod vodom za vrijeme same vegetacije, a to bi se mjestimice dalo postići i s jednim jedinim kanalom povučenim kroz sredinu bare (u dužnom smjeru), ali koji ne bi imao recipienta- On bi bio i mnogo fejtiniji od kanala, koji u potrazi za recipientom izlazi — prema prilikama — i daleko iz područja bare, a i koristio bi (zadržanom vodom) mladim biljkama tečajem ljeta. Uredn . 409 |