DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1931 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Ing. V. STREPAČKI (RAJEVOSELO): ODVODNJAVANJE BARA U SLAVONSKIM ŠUMAMA SA BIOLOŠKOG GLEDIŠTA (LE DESSECHEMENT DES MARAIS DANS LES FORETS DE SLAVONIE DU POINT DE VUE BIOLOGIQUE) Na moj članak u julskom broju (str. 308) aplicirao je g. urednik, da drži, da kod odvodnjavanja bara, u kojima je ondje riječ, nije uzet u obzir biološki momenat odvodnjavanja. Mislio sam, da nije potrebno spominjati, da kanalizacija bara ne može donijeti nikakove štete za susjedne sastojine. Sada ću se i na to osvrnuti. Poznata je stvar, da hrast lužnjak ima duboko korijenje, pa uspijeva i na najvišim gredama slavonskih šuma. Uostalom i g. prof. Dr. A. Petračić u svom »Uzgajanju šuma« I. dio veli na str. 237. za hrast lužnjak, da »uspijeva i na tlu, koje je na površini mršavo, no gdje korijenje može u dubljim slojevima naći nužnu vlagu i hranu«. Kod kanalizacije bara ne može njihova okolina gotovo ni doći u obzir radi sniženja vodostaja, jer su najdublja mjesta bara od okolišnih greda niža tek možda za 1´5 m, a u samoj bari su kanali neznatne dubine (na najdubljem mjestu bare 20 cm). Sniženje vodostaja moglo bi možda djelovati na onim mjestima, gdje kanal ide gredom. No da ni tu nema toga djelovanja, može se svatko uvjeriti na ovim dvjema primjerima: Srez Jaranovača na području Šumske Uprave Rajevoselo nalazi se uz samu rijeku Savu. Vodostaj rijeke Save (koja je uostalom konačni odvodni récipient za sve slavonske bare, pa je njezin vodostaj mjerodavan i za kanale) bude i za 4 m niži od obale, a prastari slavonski hrastici (najstarija hrastova sastojina u ovoj upravi) zelene se i danas tik rijeke Save.1 Drugi slučaj ću navesti sa mladim sastojinama. Oko branjevina kopaju se obodni (zaštitni) kanali, a tik uz njih uspijevaju hrastove (a i mješovite) sastojine, a da nitko nikada nije opazio loše djelovanje tih obodnih kanala. Sada se kopaju obodni kanali u dubini od .20 m, ali se oko srednjedobnih sastojina vide kanali, koji su i danas široki oko 4 m, pa će biti, da im je i dubina bila, kad su kopani, možda oko 3 m. Tik uz rub kanala uspijevaju srednjedobne sastojine, a da se ne opaža nikakovo 1 Sasvim naravna stvar, jer se ti prastari hrastovi nalaze u takovim prilikama već od najranije mladosti, pa su se na te prilike navikli i njima prilagodili svoje organe. Ali kad bi oni, recimo, u prvih 40 godina svoga života bili priviknuti na vlažno tlo, a onda najednom i bez ikakova prelaza bili primorani, da trajno žive na mnogo sušem tlu, onda je vrlo upitno, koliko bi ih se održalo na životu nakon već kojih desetak godina. U r e d n. 408 |