DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1931 str. 7 <-- 7 --> PDF |
slučaju prigodom likvidacije agrarne reforme na zemljištu veleposjeda nije međutim od potrebe, da se štete za eksproprirane šume određuju po postotku rastenja cijene drvu, nego je trebalo odrediti da se taj posao obavi po zasadama nauke o računanju vrijednosti šuma. Ta je važna grana šumarske nauke u svom sistemu izgradila metode, kako valja odrediti novčanu vrijednost šume i pojedinih njezinih dijelova u svrhu prodaje, kupa, određivanja šteta, otkupa služnosti i si. Po načelima nauke o računanju vrijednosti šuma sastoji se vrijednost konkretne šume iz dva dijela, i to vrijednosti zemljišta i vrijednosti sastojina. Prava, objektivna vrijednost šume dobije se tako, da se za svaki njen dio zasebno ustanovi njegova vrijednost. Vrijednost šumskog zemljišta može se ispravno odrediti samo po njegovoj prihodnoj vrijednosti, te uz unaprijed odabran šumski kamatnjak, kojim se želi da se šumski kapitali u produkciji ukamaćuju. Vrijednost pak sastojina određuje se tako, da se za one sastojine koje su zrele za sječu odredi njihova prava vrijednost po prodajnoj, prometnoj odnosno trgovačkoj vrijednosti, dok se vrijednost mladih sastojina određuje po prihodnoj odnosno troškovnoj vrijednosti. Po troškovnoj vrijednosti određuje se vrijednost onih sastojina, čija starost ne prelazi polovicu njihove ophodnje, dok se po prihodnoj vrijednosti određuje vrijednost onih sastojina, čija se starost kreće od polovice pa do navršetka ophodnje. Pored toga vrijednost se šume može odrediti i po rentovnoj vrijednosti, koja međutim važi samo za šume, koje se nalaze u normalnom ili idealnom stanju. To bi uglavnom bili metodi, po kojima se u naprednim državama određuje vrijednost šuma, a koji se žalibože kod nas ne primjenjuju, nego se vrijednost šuma određuje posve nesavremeno i laički, što nikako ne ide u prilog ugledu šumarskog staleža i šumarske nauke, koja se kod nas također kultiviše. Katastarski čisti prihod iz davne prošlosti, koji je uzet za temelj obračuna vrijednosti prostranih šuma kod nas, predočuje doduše rentu zemljišta, koja raste i pada sa dizanjem i padanjem cijene drvu. U doba određivanja katastarskog čistog prihoda (1860.) bila je cijena drvu naših šuma vrlo malena, i to uslijed toga, što nije bilo velike potrošnje na drvu, te što nisu bila razvita javna prometala kao danas. Osim toga taj je katastarski prihod bio određen površno, nestručno i nesavjesno, a često i po želji tadanjeg vlastelina, kako bi plaćao što manji porez od zemlje. Šumarskog staleža, tako reći, u ono doba nije ni bilo, koji bi bio zvan da klasificira šume prema njihovoj pravoj vrijednosti, nego je sve rađeno otprilike i od oka. Kao dalji dokaz slabe stručne spreme tadanjeg osoblja ističem to, da je stari katastar razdijelio šumska tla na 8 razreda vrijednosti, što se protivi prirodi stvari. Tako oštre granice u dobroti šumskog tla u naravi nema. Tablice prirasta i prihoda šumskog drveća poznaju 3—4 razreda dobrote tla. Suvišno je posebno i isticati, da su mnoge vlastelinske šume izmijenile do danas svoje lice u uzgojnom obliku, a i po vrsti drveća, obrastu i dr. Zbog svega toga nije i ne može biti katastarski čisti prihod iz davne prošlosti pouzdano i jedino mjerilo za određivanje vrijednosti šuma danas. Zemljište |e u šumskom gospodarstvu primarni faktor i najvažniji elemenat šumske produkcije. Ono se mora zbog toga u svakom slučaju zasebno prosuđivati, i to kao prostorni temelj odnosno kao nosilac mineralnih hranila, koja su preko potrebna za razvitak šumskog drveća. Prema tome zemljište je u šumskoj proizvodnji posve samostalan faktor 357 |