DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1931 str. 4 <-- 4 --> PDF |
-U smislu § 24 spomenutog zakona o likvidaciji agrarne reforme mogu biti općine, zemljišne zajednice, imovne općine i skupine zemljoradnika agrarni subjekti za šume, koje su potrebne za ispašu, snabdevanje sa gorivom i građevnim drvom, drvom za kućnu industriju kao i za ostale gospodarske potrebe. Donoseći zakonodavac tu ustanovu nije se mogao upuštati u samom zakonu u tumačenje svih mogućnosti, koje dolaze u obzir kod provođenja tih ustanova u praksi, nego je to prepustio gore spomenutom pravilniku. Kako su pitanja, kojima se bavi taj pravilnik, veoma raznolika, a osim toga od vrlo velike važnosti, trebao bi takav pravilnik da sadrži potanko opisana sva uputstva i odredbe, kojih se treba u pojedinim slučajevima držati. Moram međutim ovdje istaknuti, da je spomenuti pravilnik olako prešao preko nekih vrlo važnih okolnosti, te smatram svojom dužnošću da učinim nekoliko napomena o njegovim nedostacima posve stručne prirode. Smatrao sam to tim prije potrebnim, što bi ovakav pravilnik obzirom na naše specijalne prilike trebao da bude svoiim provor*eniem u praksi u jednu ruku kao korektiv nepravdi, koje su u drugoj polovici 19. vijeka učinjene našem narodu prigodom provađanja segregacije vlastelinskih šuma pod tuđinskom vladom u današnjoj Savskoj i Dravskoj banovini. Već odmah na početku moram naglasiti, da je zakon o likvidaciji agrarne reforme na velikim posjedima, a s njime i pravilnik o odštetama za eksoroprisane šume, donesen nažalost dosta kasno. U drugim državama, kao na pr. u Čehoslovačkoj i Poljskoj riješena su agrarna pitanja mnogo ranije. Uslijed tako velikog zakašnjenja zakona ne će njegova provedba danas ´mati onog učinka, niti će biti tako efikasne koristi za narod kao što bi to bila, da je zakon donesen ranije. Kao dokaz tome ističem slijedeće. U vezi sa prosuđivanjem visine odšteta za eksproprisane šume valja znati, da su mnoga vlastela poslije našeg narodnog oslobođenja i ujedim´enja predala svoje šume na eksploataciju trgovačkim, uglavnom, tuđinskim firmama. Te firme odnosno vlastela, sluteći da će naša država kad tad povesti računa o tome da se isprave nepravde, koje su u prošlosti počinjene narodu, živo su iskorišćivale poratnu konjunkturu na drvnom tržištu eksploatišući šume ubrzanim tempom. U tom svom pothvatu bili su poduprti poratnim mentalitetom našeg društva, koje je išlo za brzim obogaćenjem i lagodnim životom, kao i destruktivnim radom bivših političkih partija, te naiposlije i palim moralom i slabom stručnom spremom nekih bivših upravljača naših šuma. Te tuđinske drvarske firme, zaogrnute plaštem nacional1 zaci je, posjekle su tokom prošlog decenija u nekim našim krajevima mnoge prostrane i vrijedne vlastelinske zrele kao i srednjedobne šume. č;i-i površina iznosi na desetke hiljada jutara. Na taj su način neka vlastela izb:egla provedbi zakona o likvidaciji agrarne reforme u svojim šumama To međutim nije sve. Poslije posječenih starih vlastelinskih šuma traž;1e su firme odnosno vlastela druga vrela brzog obogaći vanja. Oolo šumsko tlo počeli su parcelirati i prodavati narodu uz visoke cijene. Tim poT´ndom došlo je do krčenja šumskih površina odnosno do pretvorbe šurneWw u poljoprivredno zemljište, pa i na onim mjestima, gdje se to usl´´eđ strmosti terena ne bi smjelo činiti (Hrvatsko Zagorje). U drugim pak krajevima, gdje se nije mogla provađati parcelacija šumskog zem´" ^ bacile su drvarske firme oko na stare šume imovnih općina i zemlj´š "h zajednica. Na svoj poseban način i uz prirođenu trgo 354 |