DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1931 str. 28 <-- 28 --> PDF |
O v i m p i š č e v i m putem ne da se dakle broj Z nikako zamije- GH niti iznosom ~~(j~i pa se prema tome ne da tim putem nikako doći do formule (10) do piščeve formule II. U ovu bi svrhu bila potrebna sasvim druga argumentacija od piščeve —\sve i onda, kad se ne bi moglo prigovoriti nijednoj od prednjih pet pretpostavaka, kojih ispunjenje traži predodžba sastojinske drvne mase u formi trapeza. No ni od tih pretpostavaka ne odgovara nijedna zbiljnom stanju u konkretnim sastojinama, pa je dakle izvod piščeve formule II na osnovi trapeza predočenog u slici 2 moguć doduše, ali bespredmetan. On bi čak, kao neosnovan na činjenicama, bio također produkat čiste proizvoljnosti. Još su više bespredmetna, a većinom i neispravna piščeva razmatranja u vezi sa slikama 3 i 4. Prvo, nikako ne stoji, da je zona, koja je predočena na si. 3, na krajevima uža nego u sredini, jer bro j točaka nije ni od kakova zamašaja za širinu zone, već razmješta j tih točaka, nepravilno porazbacanih (prema raznolikosti obličnih brojeva) u koordinatnoj ravnini. A ni linija M N nije pravac, kako to mjestimice veli i sam pisac, već je to sploštena (naravski vrlo sploštena) krivulja i ona prema rezultatima dosadanjih opažanja ima smjer negda konkavan, a negda (čini se) i konveksan prema apscisnoj osi — barem djelomice. Stoga su u principu neispravna sva piščeva razmatranja, koja se osnivaju na identifikaciji linije MN s pravcem. Pisac također zaista pretjeruje, kad širinu zone, unutar koje se giblju drvne mase stabala kao funkcije produkata gh (si. 2), prikazuje s onako velikom razlikom prema širini zone, unutar koje se giblju drvne mase kao funkcije debljina (si. 1). Da se tu radi o pretjerivanju, pokazuje priloženi grafikon 2, u kojem su drvne mase deblovine (do vrha) prikazane najprije kao funkcije prsnih promjera (dijelovi B i C), a zatim kao funkcije produkata gh (dijelovi A i D). Duži dijelovi A i B konstruisani su na osnovi podataka u Speidelovoj knjizi »Beiträge zu den Wuchsgesetzen des Hochwaldes « (Tübingen 1893, strana 20), te predstavljaju drvne mase dvadesetorice primjernih stabala debelih od 6´9 do 19*3 cm, a kraći dijelovi C i D osnivaju se na Gehrhardtovim podacima u »Allgemeine Forst- und Jagdzeitutig « od 1927. god. (strana 252), te predstavljaju drvne mase desetorice 378 |