DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1931 str. 27 <-- 27 --> PDF |
dusobno jednaki. Na produkte gH ne da se doduše utjecati, jer oni od najslabije skupine pa u smjeru prema najjačoj rastu neprestano i sami od sebe, ali je zato sasvim lako moguće utjecati na brojeve stabala (z) u pojedinim skupinama i na taj način stvoriti preduslov za što bolje ukidanje .. -pogrešaka u njihovoj vlastitoj sumi. To je međutim već posebno pitanje, o kojem vidi 3. knjigu »Glasnika za šumske pokuse«, koja ovih dana izlazi iz štampe. Prelazeći dalje na piščeva razmatranja u vezi sa slikom 2 prednjega članka, pogledajmo, kako on tu objašnjuje i obrazlaže valjanost formule II za kubisanje cijele sastojine ka o jedinstven e grupe stabala. Pisac tu u više ili manje jasnoj formi pretpostavlja: 1.) da sastojina sadrži beskonačan broj stabala; 2) da njihovi produkti gh počevši od najmanjega pa do najvećega rastu po zakonima kontinuiteta i razlikuju se jedan od drugoga tek za beskonačno malene iznose, tako da se točkice, koje na apscisnoj osi predstavljaju pojedine postepene iznose produkta gh, dotiču međusobno; 3.) da je ujedno svaki od tih produkata zastupan u sastojini tek u jednom jedinom iznosu, t. j . na jednom jedinom stablu; 4.) da to isto vrijedi i za drvne mase stabala kao funkcije tih produkata; 5.) da se postepeno svake dvije po dvije susjedne ordinate točno dotiču jedna druge, pa da prema tome sve one zajedîio sačinjavaju jednu ničim neprekinutu ravnu površinu, ograničenu obim ekstremnim ordinatama m» i m»> odsječkom gnhn — g0 h„ na apscisnoj osi i izjednačenom linijom M N, koja da ima oblik pravca. Prihvate li se prednje pretpostavke kao ispravne, onda se zajedno sa piscem mora doći do zaključka, da srednju drvnu masu (m) svih stabala u sastojini predstavlja jednostavna aritmetička sredina obiju ekstremnih masa mo i mn, t. j . da površina napomenuta pod točkom 5 nije ništa drugo, već pravilan trapez, kojemu je m srcdnjica. A odatle onda vodi sasvim jednostavan i kratak put do poznate primarne formule za drvnu masu cijele sastojine M—mz (10) gdje Z naznačuje ukupni broj stabala dot. napomenutih ordinata, koje se jedna druge dotiču. Dovde bi, uz prihvat prednjih pretpostavaka, stvar tekla sasvim glatko i bez prigovora. No postupak, kojim pisac od formule (10) nastoji dalje da dođe do svoje formule II, sasvim je neispravan. Prvo, sasvim je neispravna supozicija, da je odsječak ... — g0 K na apscisnoj osi jednak sumi svih gh, t. j . iznosu GH (vidi si. 2 i 5), a tu neispravnost držim da ne trebam niti da dokazujem. Zatim je neispravna i prednjim pretpostavkama 1—5 (na osnovi kojih se drvna masa sastojine dade jedino i predočiti kao površina trapeza) protivna pretpostavka, da između dvije po dvije susjedne točkice na apscisnoj osi može da bude još kakav interval i, koji ne bi bio beskonačno malen ili — što je praktički isto — jednak nuli. Kad stvar stoji tako. onda je pogotovo neispravna pretpostavka, da je taj interval na sredini odsječka 9« h„ — .0 h0 jednak iznosu gh, dakle srednjem od svih u sastojini zastupanih produkata .<>., 9ih> ´ >9nK- Pisac ovom zadnjom pretpostavkom jednostavno pokazuje, da je uopće izgubio svaku svijest o tome, što ovdje čini, kad beskonačno malen interva l na apscisnoj osi zamjenjuje sa samom srednjom apscisom, koja prema prilikama može da bude veća i od cijelog odsječka ... —gok0 na istoj osi. 377 |