DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1931 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Ako je pak u pojedinoj grupi upotrijebljeno više primjernih stabala, onda je izjednačivanje, koje se i opet odnosi samo naobličnebrojeve tih stabala, identično sa izjednačivanjem, što ga pisac spominje kao prv o izjednačivanje. Jer onda formula II prelazi u formulu3 M = G H m´ +m»-++ ™x _ 9\ h + 92 K + - + g* K _ r » 9l h/l + 9t h/2 + + 9* Kfm TT ffi h + 92 h + ´ + 9´ h gdje razlomak naznačuje srednji oblični broj dobiven od svih primjernih stabala, a tu, kako vidimo, nema ni traga »izjednačivanju« nazvanom po piscu kao drug o izjednačivanje. Što se tiče izjednačivanja, što ga pisac označuje treći m izrav navanjem , glede njega može si svaki čitalac lako stvoriti sud već iz priloženog grafikona 1 i iz onoga, što sam u vezi s tim grafikonom rekao već na početku. Pisac naime identificira izjednačivanj e sa jednostavnom linearnom interpolacijom jedne ili više nepoznatih veličina između dvije po dvije poznate, ali zakonu funkcionalnosti tek nepotpuno podvržene veličine, a to je, kako vidjesmo, sasvim neispravno miješanje pojmova. Uzmimo sad, da smo — radi prevelikih drvnih sadržina za pojedina stabla i radi tehničke nemogućnosti, da se pri nanošenju tih sadržina (u obliku ordinata) uzimlju u obzir i pojedini kubni decimetri — prisiljeni te sadržine nanositi, pa prema tome i iz sadržinske krivulje očitavati u manjem mjerilu. Ne nanose se dakle i ne očitavaju pojedini kubni decimetri, već višestruki njihovi iznosi. Tim manjkavim očitavanjem iz krivulje dobivamo onda, recimo za debljinu d- na grafikonu 1, prosječnu drvnu masu sa pogreškom od nekoliko, recimo + 5 dm3. I ta pogreška, neizbježivo skopčana sa mjerilom crtanja, odgovara onda na grafikonu jednoj već slabo primjetljivoj točkici. No koliko bi onda takovih točkica trebalo po ordinati m- staviti između njena sjecišta sa krivuljom i njene krajnje točke m-,, koja — kako vidjesmo — predstavlja neizravnan ili tek djelomice izravnan iznos quasi-prosječne mase za dotični stepen? Jednak upit dade se staviti i u pogledu broja takovih točkica (peterostrukih kubnih decimetara) između krajnjih točaka ostalih ordinata i sjecišta tih ordinata sa sadržinskom krivuljom. Odgovori na ta pitanja najbolje mogu da osvijetle važnost piščeve primjedbe, da »treba nanositi i očitavati kubne decimetre«. Jer kakova to može da bude korist za točnost rezultata, ako makar i u kubnim centimetrim a izračunavamo ukupne stepenske drvne mase po piščevoj formuli II, koja (kako vidjesmo) nikako ne može da, recimo za spomenuti stepen d-, ukloni pogrešku quasi-prosječne drvne mase m-,, dakle pogrešku, koja kud i kamo premašuje petdecimetričku neizbježivu pogrešku očitavanja iz sadržinske krivulje? A da pogreške pojedinih quasi-prosječnih drvnih masa mogu da budu neprispodobivo veće od spomenutih pogrešaka, neizbježivo skopčanih sa mjerilom crtanja, izlazi otud, što quasi-prosječne drvne mase mogu jedna prema drugoj da stoje još i u nepravilnijem odnosa ju, nego što ga predočuje grafikon 1. :l Vidi piščevu formulu na strani 367 prednjega članka. 375 |