DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1931 str. 22 <-- 22 --> PDF |
raznih slučajeva), a izuzeci nikako ne mogu da se upotrebljuju kao osno vica za stvaranje pravila. Neispravan je napomenuti način interpolisanja drvnih sadržina još s jednog razloga. Kako znamo, ispravna interpolacija zahtijeva bezuslovno strog u pravilnos t ili svih direktnih podataka izmjere ili pak svih veličina, koje izlaze kao rezultat izjednačivanja tih direktnih podataka. T. j . ako nema stroge pravilnosti u pogledu direktnih podataka izmjere, onda je ispravna interpolacija moguća tek po provedenom izjednačenju svih nepravilnosti i nema nikako nužnih preduslova za ispravnu grafičku interpolaciju, ako krajevi svih dadenih ordinata, počevši od skrajnje lijeve pa do skrajnje desne, ne sačinjavaju jednu sasvi m jedinstvenuipravilnu liniju >— krivulju ili pravac. Olede ordinata iris, m-, mio, ..2 vidimo sasvim očito, da njihovi krajevi ne sačinjavaju ni najmanje takovu jednu liniju. A kao ove suponirane, tako naravski (kao što je to dobro poznato) ni zbiljne drvne sadržine pojedinih stabala u sastojim, makar se one uzele kao funkcije kojegagod argumenta, ne sačinjavaju ni izdaleka pravilnu kakovu liniju. S druge je strane opće poznato, da Speidel-Kopezkveva grafička metoda (ako se o jedinstvenoj »Speidel-Kopezkyevoj grafičkoj metodi« može uopće govoriti), vršeći na osnovi drvnih sadržina upotrijebljenih primjernih stabala interpolaciju stablimične drvne sadržine za kojigod između ekstremnih stepena u sastojini zastupani (faktično ili fiktivno zastupani) debljinski stepen, vrši tu interpolaciju na osnovi praviln e sadržin ske krivulje dobivene izjednačenjem u cijelom području dadenih koordinata — i k tome izjednačenjem u duhu općeg zakona o obliku ovakove krivulje, a ne tek jednostavnim linearnim izjednačenjem između dviju po dviju susjednih dadenih točaka. Ta se dakle sadržinska krivulja (poprilici krivulja A B na priloženom grafikonu 1), povučena u duhu normalnog toka sadržinskih krivulja,3 oslanja na s v e dadene koordinate i ona je pravilna, a ne isprekidana i nepravilna, kao što je to linija m% m- niw m«. Tako je dakle posve neosnovana i neispravna također piščeva tvrdnja u pogledu identičnosti Speidel-Kopezkyeve grafičke metode s napomenutom njegovom podjelom sastojine u debljinske grupe. Jer kako vidimo, cio postupak, što si ga u ovom pogledu zamišlja pisac, zajedno sa izračunavanjem sastojinske drvne mase iz drvnih sadržina pod (5), počiva na čistim proizvoljnostima i nema nikakove veze sa Speidel-Kopezkyevom grafičkom metodom. Kako vidimo, drvne mase prvoga i drugoga stepena ne mogu se izračunati ni na osnovi napomenutih proizvoljnosti, a potom bi nemoguće bilo i izračunanje sastojinske drvne mase po formuli (7). Da omogući ovo izračunanje, posiže pisac još za jednom ničim neopravdanom proizvoljnosti, kad veli »Broj stabala onih stepeni, koji se javljaju na početku i na kraju sastojine, a nemaju posebnih predstavnika, ne deli se, već se ukupno dodaje najbližem stepenu, koji ima predstavnika.« Nikako ne stoji ni piščev navod, da je kod slobodnog biranja primjernih stabala, a u cilju izračunanja sastojinske drvne mase, potrebno uvesti u račun i visinu sastojine. Potreban je kod toga nasuprot samo posve do 1 Tok sadržinskih krivulja ne može nikad da ima onaj oblik, što ga ima piščeva krivulja M N na slici 1. prednjega članka. 372 |