DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Cisti je dakle prihod nakon tri godine 32.810*93 Din,


t. j . da su sve bare bile odvodjene u jednoj godini, prihod bi nakon tri godine
bio okruglo 30.000 Din.
Kako sam naprijed spomenuo, taj bi prihod bio i veći od izračunatog,


jer je za zemljište odvodnjeno u g. 1929. i g. 1930. uzeta cijena iz godine


1930., makar ona svake godine raste, te jer je za 7*5 jutara deputatnog zem


ljišta uzeta prosječna cijena iz g. 1930., gdje ima udjela i slaba cijena


zemljišta, koje se prvi puta obraduje.


Kod bara odvodnjenih u god. 1930. nalazio se odvodni recipijent u
udaljenosti od 2700 metara od samih bara (kod ostalih bliže). U većini
slučajeva neće biti veća udaljenost odvodnih recipijenata (u ovoj upravi i
manja).


Kapital od 30.000 Din bacat će svakih 5 godina uz 8%-tni kamatnjak
okruglo 14.000 Din kamata. Ti kamati bit će dostatni za uzdržavanje kanala.
Nije naime potrebno, da se kanali čiste svake treće godine, već je
sasvim dostatno, ako se čiste svakih pet, a i više godina. Prve tri godine
nisu strane kanala još obraštene, pa voda jače odronjava zemlju, dok
kašnje to djelovanje biva slabije.


Iz naprijed izloženog jasno se vidi, da je odvodnjavanje bara rentabilno.


Pretpostavimo, da se zemljište odmah nakon odvodnje pošumi. Promotrimo
razliku u gojidbenim troškovima i vrsti drveća odvodnjenih i
neodvodjenih bara.


Prema podacima kontrolnih knjiga o uzgojnim radnjama ove uprave
može se vidjeti, da su pojedine bare bile pošumljavane i popunjavane po
nekoliko puta. Jedino je jačeg uspjeha bilo kod radova sa amer, jasenom
(Fraxinus americana), no i to u barama, koje su periodički poplavljene i
koje nisu duboke. U odvodnjenim barama uspijeva i hrast lužnjak (Quercus
pedunculata). Predaleko bi me odvelo, da pokažem računski, da razlika
u gojidbenim troškovima i vrsti drveća povisuje prihodnu vrijednost
zemljišta za onoliku sumu, koliko se utroši na kanalizaciju bara, a nije to
ni potrebno, jer je i sa financijalnog gledišta i sa gledišta nauke o uzgoju
šuma bolje, da se zemljište prethodno poore.


Sa financijalnog je gledišta to opravdano naprijed navedenim računom.
Sa šumsko-uzgojnog je gledišta i za biljke i za sjeme bolje, da dođu
u obrađeno zemljište, a ne u šaš i korov (gdjegdje i do 2 m visine). Osim
toga se sirovi humus i treset, koji se u barama nalazi, razrahli i pospješi
njegovo rastvaranje, što djeluje i na bolji napredak biljaka.


Kod bara razlikuju se dvije vrste. Prvu ću nazvati barama sa kišnom
vodom, a drugu barama sa kišnom i poplavnom vodom. Pod barama sa
kišnom vodom mislim bare na tako visokim gredama, u kojima bude vode
samo za jakih kiša, a pod barama sa kišnom i poplavnom vodom mislim
one, u koje voda dođe i za vrijeme poplava. U većini slučajeva postaju
prve nakon kanalizacije jednake suhom zemljištu. U manje slučajeva budu
one poplavljivane i nakon kanalizacije. I u ovom slučaju voda tek malo
škodi, jer ona obično dolazi za vrijeme mirovanja vegetacije. Jedino jačeg
upliva imaju štete od leda, no imao sam prilike vidjeti, da drveće od toga
ipak ne stradava u tolikoj mjeri kao u zatvorenim barama. Dok na gredama,
odakle voda otiđe odmah nakon minuća poplave, imamo prekrasne
hrastike, to su bare, iz kojih voda ne može nakon poplave otići, prazne.
O tom se mogao svatko uvjeriti, tko je posjetio »slavonske hrastike«.


310