DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Cisti je dakle prihod nakon tri godine 32.810*93 Din, t. j . da su sve bare bile odvodjene u jednoj godini, prihod bi nakon tri godine bio okruglo 30.000 Din. Kako sam naprijed spomenuo, taj bi prihod bio i veći od izračunatog, jer je za zemljište odvodnjeno u g. 1929. i g. 1930. uzeta cijena iz godine 1930., makar ona svake godine raste, te jer je za 7*5 jutara deputatnog zem ljišta uzeta prosječna cijena iz g. 1930., gdje ima udjela i slaba cijena zemljišta, koje se prvi puta obraduje. Kod bara odvodnjenih u god. 1930. nalazio se odvodni recipijent u udaljenosti od 2700 metara od samih bara (kod ostalih bliže). U većini slučajeva neće biti veća udaljenost odvodnih recipijenata (u ovoj upravi i manja). Kapital od 30.000 Din bacat će svakih 5 godina uz 8%-tni kamatnjak okruglo 14.000 Din kamata. Ti kamati bit će dostatni za uzdržavanje kanala. Nije naime potrebno, da se kanali čiste svake treće godine, već je sasvim dostatno, ako se čiste svakih pet, a i više godina. Prve tri godine nisu strane kanala još obraštene, pa voda jače odronjava zemlju, dok kašnje to djelovanje biva slabije. Iz naprijed izloženog jasno se vidi, da je odvodnjavanje bara rentabilno. Pretpostavimo, da se zemljište odmah nakon odvodnje pošumi. Promotrimo razliku u gojidbenim troškovima i vrsti drveća odvodnjenih i neodvodjenih bara. Prema podacima kontrolnih knjiga o uzgojnim radnjama ove uprave može se vidjeti, da su pojedine bare bile pošumljavane i popunjavane po nekoliko puta. Jedino je jačeg uspjeha bilo kod radova sa amer, jasenom (Fraxinus americana), no i to u barama, koje su periodički poplavljene i koje nisu duboke. U odvodnjenim barama uspijeva i hrast lužnjak (Quercus pedunculata). Predaleko bi me odvelo, da pokažem računski, da razlika u gojidbenim troškovima i vrsti drveća povisuje prihodnu vrijednost zemljišta za onoliku sumu, koliko se utroši na kanalizaciju bara, a nije to ni potrebno, jer je i sa financijalnog gledišta i sa gledišta nauke o uzgoju šuma bolje, da se zemljište prethodno poore. Sa financijalnog je gledišta to opravdano naprijed navedenim računom. Sa šumsko-uzgojnog je gledišta i za biljke i za sjeme bolje, da dođu u obrađeno zemljište, a ne u šaš i korov (gdjegdje i do 2 m visine). Osim toga se sirovi humus i treset, koji se u barama nalazi, razrahli i pospješi njegovo rastvaranje, što djeluje i na bolji napredak biljaka. Kod bara razlikuju se dvije vrste. Prvu ću nazvati barama sa kišnom vodom, a drugu barama sa kišnom i poplavnom vodom. Pod barama sa kišnom vodom mislim bare na tako visokim gredama, u kojima bude vode samo za jakih kiša, a pod barama sa kišnom i poplavnom vodom mislim one, u koje voda dođe i za vrijeme poplava. U većini slučajeva postaju prve nakon kanalizacije jednake suhom zemljištu. U manje slučajeva budu one poplavljivane i nakon kanalizacije. I u ovom slučaju voda tek malo škodi, jer ona obično dolazi za vrijeme mirovanja vegetacije. Jedino jačeg upliva imaju štete od leda, no imao sam prilike vidjeti, da drveće od toga ipak ne stradava u tolikoj mjeri kao u zatvorenim barama. Dok na gredama, odakle voda otiđe odmah nakon minuća poplave, imamo prekrasne hrastike, to su bare, iz kojih voda ne može nakon poplave otići, prazne. O tom se mogao svatko uvjeriti, tko je posjetio »slavonske hrastike«. 310 |