DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Knjiga je vrlo lijepo broširana. Ilustrovana je sa 65 slika, većinom originalnih. Na koncu je navedena novija literatura o uzgajanju šuma, dok je starija već bila navedena u prvom dijelu knjige. Velik dio upotrijebljene literature ne navodi autor u tom specijalnom popisu, već u samom tekstu knjige. Navrh instrukce pro lesni hospodâfské zafizeni v podniku Čsl. stâtni lesy a statky (Projekat instrukcije za uređivanje šumskog gospodarenja u čslov. državnim šumama i dobrima.) Praha 1929. Izdanje Ministarstva poljoprivrede. 95 strana teksta, 37 obrazaca i 5 tabela šematskih znakova. U času oslobođenja i ujedinjenja braće Čehoslovaka u slobodnu nacionalnu državu, zatečena su uglavnom dva urcdajna sistema. Jedan je od njih vredeo na ranijem pravnom području bivše Austrije i bazirao je na Instrukciji iz godine 1901. Taj je uređajni sistem bio veoma napredan i dugom je primenom svakako morao ostaviti dubljih tragova na šumama i gospodarenju svoga područja. Međutim glavni deo državnih šuma nalazi se u Slovačkoj i Potkarpatskoj Rusiji, na teritoriji predratne Madžarske, gde su vredeli propisi ugarskog Ministarstva poljoprivrede iz godine 1880., 1883. i naposletku 1906., dakle isti propisi, koji su važili i za državne šume ranije Hrvatske i Slavonije, te Vojvodine. Taj uređajni sistem sa svojim šablonskim gospodarskim razdeljenjem i šestarskim metodima, a koji je godine 1920. i od samih Madžara napušten, nije bio u stanju, da s uspehom rešava komplikovana pitanja uređivanja prebirne šume. Osim toga uređivanje prašume i njoj sličnih primitivnih neevolucionisanih sastojinskih tipova bilo mu je posve nepoznato. Taj sistem nije poznavao razlika između potpunog privrednog plana, provizornog privrednog programa i najjednostavnijeg inventarisanja, odnosno kratkog opisa šume, te se stoga nije ni mogao prilagoditi raznim šumskoprivrednim odnosima. Šablonizam i neelastičnost bile su glavne odlike toga uredajnog sistema, što su s pravom isticali i kritikovali i sami mađarski autori (Bund Kâroly i Muzsnay Qéza). Jednu dobru osebinu imao je ipak taj uređajni sistem, a to je jednostavnost i preglednost.1 Unifikacija uređajnih propisa pokazala se neophodno potrebnom, jer je nemoguće voditi jedinstvenu ekonomsku politiku propisima, koji na različit način shvataju i rešavaju pojedina principijelna pitanja, koja se pokreću prilikom uređivanja šumskog gospodarenja. Državna šumska uprava našla se u tom pogledu pred dosta teškim zadatkom, jer je trebalo izraditi jedinstvene propise za privredna područja različitog razvoja i intenzivnosti gospodarenja. Na jednoj strani nalazi se u granicama starih čeških zemalja napredno i veoma intenzivno šumsko gospodarenje. Teže su već prilike u Slovenačkoj, gde se tek primećuje prelaz k intenzivnijem ekonomisanju- Najnepovoljniji su odnosi u Potkarpatskoj Rusiji, gde je šumska privreda još potpuno ekstenzivna, zbog nedovoljnih saobraćajnih sredstava i prostranih prašuma. S tih i još nekih drugih razloga smatralo je čslov. Ministarstvo poljoprivrede, da još nije vreme, da se donosi definitivna instrukcija za uređivanje državnih šuma. Stoga se resilo, da se ranije izdani propisi prerade i izdaju štampom, ali samo kao »p r o j e k a t«. Definitivna instrukcija izdaće se kasnije, kad budu rešena ostala glavna pitanja organizacije i uprave državnih šuma i dobara. To je geneza ove instrukcije, koja i pored toga, što nosi čedni naziv »p r o- j e k t a«, zaslužuje punu pažnju. Mislim, da ne ću pogrešiti, ako odmah na početku prikaza naglasim, da izrađena instrukcija dostojno predstavlja čslov. šumarsku nauku i državno šumarstvo. Svojim sastavom i razradom građe, a naposletku i idejama, koje iz nje struje, ova se instrukcija vidno izdvaja iz čitavog niza propisa, koji su posle 1 Opširniji prikaz toga uredajnog sistema vidi u mom radu: Uređivanje državnih šuma. Šum. List 1924. god. broj 4 (april). 335 |