DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 32     <-- 32 -->        PDF

vanje ovako krupnog problema. U pojedinim delovima rad može dobro poslužiti za
upoznavanje kulturno-privrednih, fenoloških i biljno-geografskih prilika ispitanog
područja. Dr. 2. Miletić


Dr. Andrija Petračić: Uzgajanje šuma, .. dio, Zagreb 1931, oktavni format, preko
300 stranica.


Za informaciju stručnih drugova donosimo zasad tek kratak pregled sadržaja ove
knjige, izašle iz štampe ovih dana u nakladi autorovoj, dok ćemo detaljniji prikaz donijeti
naskoro.


U predgovoru veli autor, da je gradivo obrađeno na temelju vlastitih opažanja
i uz pomoć domaće i strane, većinom njemačke, stručne literature. Obrađeno je tako,
da knjiga može u prvom redu poslužiti kao prikladan udžbenik studentima šumarstva,
a onda kao priručnik šumarima u praksi.


Knjiga je razdijeljena u dva poglavlja: četvrto i peto, dok su prva tri poglavlja
obrađena već ranije u prvom dijelu cijeloga djela. Najveći dio knjige zaprema četvrto
poglavlje,dok je peto ograničeno tek na kratak prikaz šumarske tipologije i njene važnosti
za uzgajanje šuma.


Četvrto poglavlje razdijeljeno je u 4 odjela, a govori o podizanju i pomlađivanju
šuma, o uzgojnim oblicima, te o njegovanju šuma. Prvi odjel govori o visokim šumama,
drugi o niskim šumama, treći o srednjim šumama, a četvrti o izmjenjivanju sastojinskih
i uzgojnih oblika.


Počinjući u prvom odjelu sa karakteristikom visokih šuma, te njihovim dobrim
i lošim stranama, nastavlja autor u prvom odsjeku prikaz glavnih gospodarskih oblika
visokih šuma (1. pravilne visoke šume, 2. prebirne visoke šume).


Drugi odsjek, koji je najduži, govori o pomlađivanju i podizanju visokih šuma-
Razdijeljen je u dva pododsjeka: 1. ručno pomlađivanje i podizanje visokih šuma,


2. prirodno pomlađivanje visokih šuma.
U prvom pododsjeku govori se o 1. o pošumljavanju sjetvom sjemena, 2. o pošumljavanju
sadnjom biljaka, 3 .o pošumljavanju s pojedinim vrstama drveća, 4. o pošumljavanju
krša, golijeti, pjeskulja, vriština i ritova.


U drugom pododsjeku govori se najprije općenito o preduslovima za uspješno
prirodno pomladenje, o uplivu klime na prirodno pomlađivanje, o metodama prirodnog
pomlađivanja, te o njegovim dobrim i lošim stranama. Zatim se prelazi na samu praktičnu
provedbu toga pomlađivanja, pri čem se luči materija 1. na pomlađivanje sječina
sa rubova neposječenih sastojina, 2. na pomlađivanje sastojina pod zastorom starih
stabala.


Treći odsjek raspravlja o posebnim i pomoćnim oblicima gospodarenja u visokim
šumama, a četvrti o njegovanju sastojina u visokim šumama (1. zaštita kultura, 2. popravak
kultura, 3. čišćenje kultura i mladog naraštaja, 4. proređivanje sastojina). U
pogledu proreda dijeli se materijal na ove glavne točke: a) prirodno izdvajanje stabalaca
u visinske, debljinskc i vrijednosne razrede, b) pospješivanje prirodnog izlučivanja
stabala gospodarskim zahvatima (proredama). Ovdje se govori naročito o istorijskom
razvitku nauke o proredama, o važnijim mišljenjima i prijedlozima u pogledu
proredivanja (Duhamel du Monceau, Q. L. Hartig, H. Cotta, André i Liebich, Lorentz
i Parade, Seebach, Heyer, Burckhardt, Qrabner, Gayer, Francuska visoka proreda,
Kraft, Borggreve, Wagener, Salisch, Bohdanecky, Heck, Danska metoda, metode njemačkih
i švajcarske stanice za šum. pokuse, Haug-Kožešnik, Borgmann, Ulrich, Vogl),


o glavnim tipovima proreda, o izvadanju proreda, o koristima i lošim stranama proredivanja
i t. d.
U pogledu niskih i srednjih šuma (drugi i treći odjel) govori se o njihovoj karakteristici,
o oblicima gospodarenja u njima, te o njihovu pomlađivanju i njegovanju.


334