DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 32 <-- 32 --> PDF |
vanje ovako krupnog problema. U pojedinim delovima rad može dobro poslužiti za upoznavanje kulturno-privrednih, fenoloških i biljno-geografskih prilika ispitanog područja. Dr. 2. Miletić Dr. Andrija Petračić: Uzgajanje šuma, .. dio, Zagreb 1931, oktavni format, preko 300 stranica. Za informaciju stručnih drugova donosimo zasad tek kratak pregled sadržaja ove knjige, izašle iz štampe ovih dana u nakladi autorovoj, dok ćemo detaljniji prikaz donijeti naskoro. U predgovoru veli autor, da je gradivo obrađeno na temelju vlastitih opažanja i uz pomoć domaće i strane, većinom njemačke, stručne literature. Obrađeno je tako, da knjiga može u prvom redu poslužiti kao prikladan udžbenik studentima šumarstva, a onda kao priručnik šumarima u praksi. Knjiga je razdijeljena u dva poglavlja: četvrto i peto, dok su prva tri poglavlja obrađena već ranije u prvom dijelu cijeloga djela. Najveći dio knjige zaprema četvrto poglavlje,dok je peto ograničeno tek na kratak prikaz šumarske tipologije i njene važnosti za uzgajanje šuma. Četvrto poglavlje razdijeljeno je u 4 odjela, a govori o podizanju i pomlađivanju šuma, o uzgojnim oblicima, te o njegovanju šuma. Prvi odjel govori o visokim šumama, drugi o niskim šumama, treći o srednjim šumama, a četvrti o izmjenjivanju sastojinskih i uzgojnih oblika. Počinjući u prvom odjelu sa karakteristikom visokih šuma, te njihovim dobrim i lošim stranama, nastavlja autor u prvom odsjeku prikaz glavnih gospodarskih oblika visokih šuma (1. pravilne visoke šume, 2. prebirne visoke šume). Drugi odsjek, koji je najduži, govori o pomlađivanju i podizanju visokih šuma- Razdijeljen je u dva pododsjeka: 1. ručno pomlađivanje i podizanje visokih šuma, 2. prirodno pomlađivanje visokih šuma. U prvom pododsjeku govori se o 1. o pošumljavanju sjetvom sjemena, 2. o pošumljavanju sadnjom biljaka, 3 .o pošumljavanju s pojedinim vrstama drveća, 4. o pošumljavanju krša, golijeti, pjeskulja, vriština i ritova. U drugom pododsjeku govori se najprije općenito o preduslovima za uspješno prirodno pomladenje, o uplivu klime na prirodno pomlađivanje, o metodama prirodnog pomlađivanja, te o njegovim dobrim i lošim stranama. Zatim se prelazi na samu praktičnu provedbu toga pomlađivanja, pri čem se luči materija 1. na pomlađivanje sječina sa rubova neposječenih sastojina, 2. na pomlađivanje sastojina pod zastorom starih stabala. Treći odsjek raspravlja o posebnim i pomoćnim oblicima gospodarenja u visokim šumama, a četvrti o njegovanju sastojina u visokim šumama (1. zaštita kultura, 2. popravak kultura, 3. čišćenje kultura i mladog naraštaja, 4. proređivanje sastojina). U pogledu proreda dijeli se materijal na ove glavne točke: a) prirodno izdvajanje stabalaca u visinske, debljinskc i vrijednosne razrede, b) pospješivanje prirodnog izlučivanja stabala gospodarskim zahvatima (proredama). Ovdje se govori naročito o istorijskom razvitku nauke o proredama, o važnijim mišljenjima i prijedlozima u pogledu proredivanja (Duhamel du Monceau, Q. L. Hartig, H. Cotta, André i Liebich, Lorentz i Parade, Seebach, Heyer, Burckhardt, Qrabner, Gayer, Francuska visoka proreda, Kraft, Borggreve, Wagener, Salisch, Bohdanecky, Heck, Danska metoda, metode njemačkih i švajcarske stanice za šum. pokuse, Haug-Kožešnik, Borgmann, Ulrich, Vogl), o glavnim tipovima proreda, o izvadanju proreda, o koristima i lošim stranama proredivanja i t. d. U pogledu niskih i srednjih šuma (drugi i treći odjel) govori se o njihovoj karakteristici, o oblicima gospodarenja u njima, te o njihovu pomlađivanju i njegovanju. 334 |