DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 3     <-- 3 -->        PDF

............


.... 55. .... 1931.


Dr. Ž. MILETIĆ (BEOGRAD):


SMREKOVA PRAŠUMA BINOMSKE
STRUKTURE NA VEL. VITOROZI


(UNE FORET-VIERGE DE L´ÉPICÉA DE STRUCTURE
BINOMIALE)


U ranijem radu o strukturi bukovih sastojina karaktera prašume´
izneo sam, da takove sastojine na visokim položajima i uz to teških životnih
uslova redovno pokazuju t. zv. binomsku razdeobu broja
stabala . Izneo sam nadalje, da je ta binomska struktura izuzetak od
opšteg pravila, po kome takove sastojine u nižim položajima u v e k
pokazuju kosu ili asimetričku raspodelu broja stabala
. U istom sam radu naveo i uzroke tih strukturnih osobina.


S time u vezi odavna me opsedala misao, da li ta opažanja vrede
i za ostale vrste drveća, koje podnose zasenu. Naročito da li i te druge
vrste u velikim nadmorskim visinama menjaju svoj skriveni biološki
karakter, te ne traže li više svetla, a povodom toga ne ukazuju li moguće
prašumu binomske strukture. Ako bi se utvrdila takova struktura i kod
ostalih vrsta drveća, onda bi usamljena pojava, dosada konstatovana
samo kod bukve, dobila ne samo daljnju potvrdu, već bi u neku ruku
postala i opštim biološkim zakonom. Za ta ispitivanja učinila mi se naročito
prikladnom smreka (smrča), koja kao jedna od glavnih vrsta šumskog
drveća dopire do alpske granice šumske vegetacije. Radeći pre rata u
Niskoj Tatri (Šumska Uprava Teplička) na izdvajanju i premeru pojasa
zaštitne šume i suvata često sam nailazio na prostrane smrekove prašume
(ispod suvata Stanikovo, Zaturnja, Pod Krâlovom holom) jednoličnog
izgleda i po svoj prilici binomske strukture. Slične sastojine trebalo je sada
naći i kod nas.


Prošlog leta pružila mi se naročito povoljna prilika, da zađem nešto
dublje u bosansku prašumu. U svrhe ispitivanja učinila mi se naročito
zgodnom Vitoroga-planina, koja se kao strma prečaga dinarskog pravca
proteže iznad Hrbljine kraj Glamočkog polja. Seče Šumsko-industrijskog
preduzeća Dobrljin-Drvar još nisu doprle do glavnog grebena ovog pre


1 I n g. 2. Miletić : Istraživanja o strukturi bukovih sastojina karaktera prašume.
Šum. List 1930.


305




ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 4     <-- 4 -->        PDF

dela, pa se sa mnogo nade moglo očekivati, da će se ovde zateći još nesečena
smrekova prašuma. I zaista na severoistočnoj padini Vel. Vitoroge
(1907 m) naišao sam na oveću partiju nedirnute smrekove prašume, koja
se od Rupa preko Gornjeg poda proteže uz kosu, sve do svoje alpske
granice (do kojih 1730 m).


Sastojinski tip u nižim položajima nije me toliko zanimao. Smrekova
prašuma u tim položajima, pa i na većim površinama, sigurno pokazuje
asimetričnu raspodelu broja stabala analogno bukvi i jeli, za koju imam
dovoljno, makar još nerazrađenih podataka iz Gorskog Kotara, koji jasno
pokazuju takovu distribuciju. Više me je zanimao tip smrekove prašume
u znatnijim visinama.


U delu prašume iznad Gornjeg poda počela se pojavljivati sastojina,
koja je već po svom izvanjem izgledu pokazivala poznatu sliku prašume
binomske strukture, naime približnu jednoličnost prsnih prečnika i prividnu
jednodobnost, što je sve pružalo dojam pravilne visoke šume. Na
odgovarajućem i tipičnom mestu, u nadmorskoj visini od 1.650—1.700 m,
položena je jedna primerna ploha, na kojoj su izbrojana sva stabla iznad
10 cm (uključivo).


Poznatim načinom ustanovljen je i mortalitet .
Stojbinske i sastojinske prilike te plohe karakterisane su ovim podacima:
Opis stojbine: Nadmorska visina: 1.650—1.700; ekspozicija: Si;
nagib: 30°. Tlo plitka ilovina pokrita humusom. Kroz taj pokrov probijaju
gromače vapnenca. Položaj zaklonjen od vetra.
Opis sastojine : Smreka 1 ; obrast2 0´7—0´8. Na svetliiim mestima
nalazi se ponešto zastarčenog pomlatka ispod 1 m visine. Prema vrhu
hvata maha klekovina, dok naposletku ne prevlada sasvim. Nema ni traga
sečama.
Brojenje stabala dalo je rezultat sadržan u priloženoj tabeli:


Prsni Prsni
prečnik Broj stabala Mortalitet prečnik Broj stabala Mortalitet


(cm) (cm)
10 1 5 34 29 1
12 4 3 36 22 1
14 4 10 .38 15
16 4 8 40 10
18 10 9 42 8
20 12 7 44 2
22 20 8 46 2
24 25 6 48 2
26 24 4 50 —
28 30 2 ´52 1
30 29 1 54 1
32 27 1 56 1


Svega: 283 66


Ti su podaci predočeni i grafički priloženom slikom. Iz nje se jasno
razabire, da krivulja broja stabala pokazuje tipičnu


2 Za tu nadmorsku visinu sastojina je zapravo normalnog obrasta (1). Navedeni
obrast (07—0-8) služi samo za upoređenje s gušćim sastojinama nižih položaja.


306




ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 5     <-- 5 -->        PDF

binomsku raspodelu. Zatim se primećuje i napadno velik mortalitet
tanjih stabala, koja ugušena propadaju, jer zbog nestašice svetla ne
mogu da urastaju u ostalu sastojinu. Prirodno je izlučivanje i ovde znatno,
te pogađa pretežno slabije individue. Iz navedeno g sledi, da je
i za smrekovu prašumu na Vitorozi, u znatnoj nadmorskoj
visini, ustanovljena binomska struktura,
koja se s puno prava mogla i očekivati s obzirom na
ono, što je izneto kod bukve. Time se pred nama ukazuju konture jednog
pojava, koji dobiva u neku ruku šire, opšte značenje.


Ustanovljena binomska struktura ne bi međutim bila ništa naročita,
ako bi se prihvatila Müllerova3 teza, da su takovi prašumski oblici zapravo
jednodobne sastojine, nastale istovremenim zašumljenjem prostranih
paljevina. Takove sastojine uglavnom pokazuju binomsku raspodelu
broja stabala. Müller to svoje tvrđenje nije dokazao i konkretnim podacima
o fizičkim starostima znatnog broja oborenih stabala. Iz binomske
strukture sastojine karaktera prašume ne srne se odmah izvadati zaključak
o nekoj jednodobnosti, što sam i dokazao podacima sa Vel. Javornice
u svom radu o bukovoj prašumi. Držimo li u vidu, da konkretna primerna
ploha predstavlja jednu homogenusastojinu, koja obuhvata stabla
širokog intervala od 10—56 cm prsnog prečnika, to već i odatle logično
sledi, da se ne može govoriti ni o kakvoj jednodobnosti. Pri tom se ne
srne zaboraviti, da jednodobne sastojine obuhvataju redovno samo nekoliko
debljinskih stepena, dok je u konkretnom slučaju raspon između najjačeg
i najtanjeg stabla zaista velik.


3 Dr. .. M. Müller : Aufbau, Wuchs und Verjüngung der Südosteuropäischen
Urwälder. Hannover 1929. (Vidi literarni prikaz u ovom broju. Uredn. ) ,,,


307




ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Prednja se izlaganja ne smeju smatrati zaključenima. Jedina svrha
ovog članka bila je, da se iznese, da je i u smrekovoj prašumi znatnih nadmorskih
visina ustanovljena binomska raspodela broja stabala i da rezultati,
do kojih se došlo u bukovoj prašumi, dobivaju time šire značenje.


Zadatak je daljnjih ispitivanja, da se utvrdi nadmorska visina, u
kojoj se kod smrekove prašume počinje pojavljivati binomska distribucija,
zatim prelazni oblici, visina prelaznih zona, odnosi fizičkih starosti i naposletku
način pomlađenja i obnove ovakvih binomskih tipova.


Résumé. En connexion avec son étude, parue ici-meme l´année derniere, sur la
structure binomiale des peuplements de hetre du caractere de foret-vierge, situés dans
les hautes positions de quelques massifs de la Croatie occidentale, l´auteur fait rapport
d´un semblable phénomene dans une foret-vierge de l´épicéa située dans une haute
position du massif »Velika Vitoroga« en Bosnie.


Ing. Vj. STREPAČKI (RAJEVOSELO):


O RENTABILITE!!! ODVODNJAVANJA
BARA U SLAVONSKIM ŠUMAMA


(SUR LA LUCRATIV1TÉ DU DESSECHEMENT DES MARAIS
DANS LES FORETS DE SLAVONIE)


Računanje ovog rentabiliteta bazira se na trogodišnjim podacima
Šumske Uprave Rajevoselo. S odvodnjavanjem bara u toj upravi započeo
je g. ing. Stjepan Berleković god. 1928. Iste godine došao sam ja na tu
upravu i taj rad nastavio. Obojica smo se držali principa, da troškove oko
odvodnjavanja podmirimo prodajom odvodnjenih bara za poljsko gospodarenje.
Kašnje ću istaknuti, koji su nas razlozi na to ponukali.


Ukupna površina Šumske Uprave Rajevoselo iznosi 10540 kat. jutara..
Od te površine otpada na bare 1080 jutara — dakle cea 10%-. Do danas
je od tih bara odvodnjeno 132 jutra.


God. 1928. odvodnjeno je 34´5 jutra sa ukupnim troškom od 3.577´50
Din. Od te je površine javnom dražbom prodano 17 jutara i postignuto


2.010 Din. Ostalih 7´5 jutara ostavljeno je za deputatno zemljište. Prosječno
je prodano jedno jutro za 118´24 Din. Ako uzmemo istu vrijednost i za 7´5
jutara deputatnog zemljišta, što iznosi 886"80 Din, to je ukupni prihod
2.896´80 Din (p,), a ukupni izdatak 3.577´50 Din (ti).
God. 1929. odvodnjeno je 37´5 jutara s ukupnim troškom od 10.507*85
Din. Od toga je javnom dražbom prodano 30 jutara i postignuto 12.624 Din.
Ostalih 7*5 jutara ostavljeno je za deputatno zemljište. Iste godine prodane
su dražbom bare odvodnjene u g. 1928. za 2.842 Din, a i od njih je
ostavljeno 7*5 jutara za deputatno zemljište. Prosječno je prodano jedno
jutro za 328´85 Din. Ako uzmemo istu vrijednost i za 15 jutara deputatnog


308