DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 3 <-- 3 --> PDF |
............ .... 55. .... 1931. Dr. Ž. MILETIĆ (BEOGRAD): SMREKOVA PRAŠUMA BINOMSKE STRUKTURE NA VEL. VITOROZI (UNE FORET-VIERGE DE L´ÉPICÉA DE STRUCTURE BINOMIALE) U ranijem radu o strukturi bukovih sastojina karaktera prašume´ izneo sam, da takove sastojine na visokim položajima i uz to teških životnih uslova redovno pokazuju t. zv. binomsku razdeobu broja stabala . Izneo sam nadalje, da je ta binomska struktura izuzetak od opšteg pravila, po kome takove sastojine u nižim položajima u v e k pokazuju kosu ili asimetričku raspodelu broja stabala . U istom sam radu naveo i uzroke tih strukturnih osobina. S time u vezi odavna me opsedala misao, da li ta opažanja vrede i za ostale vrste drveća, koje podnose zasenu. Naročito da li i te druge vrste u velikim nadmorskim visinama menjaju svoj skriveni biološki karakter, te ne traže li više svetla, a povodom toga ne ukazuju li moguće prašumu binomske strukture. Ako bi se utvrdila takova struktura i kod ostalih vrsta drveća, onda bi usamljena pojava, dosada konstatovana samo kod bukve, dobila ne samo daljnju potvrdu, već bi u neku ruku postala i opštim biološkim zakonom. Za ta ispitivanja učinila mi se naročito prikladnom smreka (smrča), koja kao jedna od glavnih vrsta šumskog drveća dopire do alpske granice šumske vegetacije. Radeći pre rata u Niskoj Tatri (Šumska Uprava Teplička) na izdvajanju i premeru pojasa zaštitne šume i suvata često sam nailazio na prostrane smrekove prašume (ispod suvata Stanikovo, Zaturnja, Pod Krâlovom holom) jednoličnog izgleda i po svoj prilici binomske strukture. Slične sastojine trebalo je sada naći i kod nas. Prošlog leta pružila mi se naročito povoljna prilika, da zađem nešto dublje u bosansku prašumu. U svrhe ispitivanja učinila mi se naročito zgodnom Vitoroga-planina, koja se kao strma prečaga dinarskog pravca proteže iznad Hrbljine kraj Glamočkog polja. Seče Šumsko-industrijskog preduzeća Dobrljin-Drvar još nisu doprle do glavnog grebena ovog pre 1 I n g. 2. Miletić : Istraživanja o strukturi bukovih sastojina karaktera prašume. Šum. List 1930. 305 |
ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 4 <-- 4 --> PDF |
dela, pa se sa mnogo nade moglo očekivati, da će se ovde zateći još nesečena smrekova prašuma. I zaista na severoistočnoj padini Vel. Vitoroge (1907 m) naišao sam na oveću partiju nedirnute smrekove prašume, koja se od Rupa preko Gornjeg poda proteže uz kosu, sve do svoje alpske granice (do kojih 1730 m). Sastojinski tip u nižim položajima nije me toliko zanimao. Smrekova prašuma u tim položajima, pa i na većim površinama, sigurno pokazuje asimetričnu raspodelu broja stabala analogno bukvi i jeli, za koju imam dovoljno, makar još nerazrađenih podataka iz Gorskog Kotara, koji jasno pokazuju takovu distribuciju. Više me je zanimao tip smrekove prašume u znatnijim visinama. U delu prašume iznad Gornjeg poda počela se pojavljivati sastojina, koja je već po svom izvanjem izgledu pokazivala poznatu sliku prašume binomske strukture, naime približnu jednoličnost prsnih prečnika i prividnu jednodobnost, što je sve pružalo dojam pravilne visoke šume. Na odgovarajućem i tipičnom mestu, u nadmorskoj visini od 1.650—1.700 m, položena je jedna primerna ploha, na kojoj su izbrojana sva stabla iznad 10 cm (uključivo). Poznatim načinom ustanovljen je i mortalitet . Stojbinske i sastojinske prilike te plohe karakterisane su ovim podacima: Opis stojbine: Nadmorska visina: 1.650—1.700; ekspozicija: Si; nagib: 30°. Tlo plitka ilovina pokrita humusom. Kroz taj pokrov probijaju gromače vapnenca. Položaj zaklonjen od vetra. Opis sastojine : Smreka 1 ; obrast2 0´7—0´8. Na svetliiim mestima nalazi se ponešto zastarčenog pomlatka ispod 1 m visine. Prema vrhu hvata maha klekovina, dok naposletku ne prevlada sasvim. Nema ni traga sečama. Brojenje stabala dalo je rezultat sadržan u priloženoj tabeli: Prsni Prsni prečnik Broj stabala Mortalitet prečnik Broj stabala Mortalitet (cm) (cm) 10 1 5 34 29 1 12 4 3 36 22 1 14 4 10 .38 15 16 4 8 40 10 18 10 9 42 8 20 12 7 44 2 22 20 8 46 2 24 25 6 48 2 26 24 4 50 — 28 30 2 ´52 1 30 29 1 54 1 32 27 1 56 1 Svega: 283 66 Ti su podaci predočeni i grafički priloženom slikom. Iz nje se jasno razabire, da krivulja broja stabala pokazuje tipičnu 2 Za tu nadmorsku visinu sastojina je zapravo normalnog obrasta (1). Navedeni obrast (07—0-8) služi samo za upoređenje s gušćim sastojinama nižih položaja. 306 |
ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 5 <-- 5 --> PDF |
binomsku raspodelu. Zatim se primećuje i napadno velik mortalitet tanjih stabala, koja ugušena propadaju, jer zbog nestašice svetla ne mogu da urastaju u ostalu sastojinu. Prirodno je izlučivanje i ovde znatno, te pogađa pretežno slabije individue. Iz navedeno g sledi, da je i za smrekovu prašumu na Vitorozi, u znatnoj nadmorskoj visini, ustanovljena binomska struktura, koja se s puno prava mogla i očekivati s obzirom na ono, što je izneto kod bukve. Time se pred nama ukazuju konture jednog pojava, koji dobiva u neku ruku šire, opšte značenje. Ustanovljena binomska struktura ne bi međutim bila ništa naročita, ako bi se prihvatila Müllerova3 teza, da su takovi prašumski oblici zapravo jednodobne sastojine, nastale istovremenim zašumljenjem prostranih paljevina. Takove sastojine uglavnom pokazuju binomsku raspodelu broja stabala. Müller to svoje tvrđenje nije dokazao i konkretnim podacima o fizičkim starostima znatnog broja oborenih stabala. Iz binomske strukture sastojine karaktera prašume ne srne se odmah izvadati zaključak o nekoj jednodobnosti, što sam i dokazao podacima sa Vel. Javornice u svom radu o bukovoj prašumi. Držimo li u vidu, da konkretna primerna ploha predstavlja jednu homogenusastojinu, koja obuhvata stabla širokog intervala od 10—56 cm prsnog prečnika, to već i odatle logično sledi, da se ne može govoriti ni o kakvoj jednodobnosti. Pri tom se ne srne zaboraviti, da jednodobne sastojine obuhvataju redovno samo nekoliko debljinskih stepena, dok je u konkretnom slučaju raspon između najjačeg i najtanjeg stabla zaista velik. 3 Dr. .. M. Müller : Aufbau, Wuchs und Verjüngung der Südosteuropäischen Urwälder. Hannover 1929. (Vidi literarni prikaz u ovom broju. Uredn. ) ,,, 307 |
ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Prednja se izlaganja ne smeju smatrati zaključenima. Jedina svrha ovog članka bila je, da se iznese, da je i u smrekovoj prašumi znatnih nadmorskih visina ustanovljena binomska raspodela broja stabala i da rezultati, do kojih se došlo u bukovoj prašumi, dobivaju time šire značenje. Zadatak je daljnjih ispitivanja, da se utvrdi nadmorska visina, u kojoj se kod smrekove prašume počinje pojavljivati binomska distribucija, zatim prelazni oblici, visina prelaznih zona, odnosi fizičkih starosti i naposletku način pomlađenja i obnove ovakvih binomskih tipova. Résumé. En connexion avec son étude, parue ici-meme l´année derniere, sur la structure binomiale des peuplements de hetre du caractere de foret-vierge, situés dans les hautes positions de quelques massifs de la Croatie occidentale, l´auteur fait rapport d´un semblable phénomene dans une foret-vierge de l´épicéa située dans une haute position du massif »Velika Vitoroga« en Bosnie. Ing. Vj. STREPAČKI (RAJEVOSELO): O RENTABILITE!!! ODVODNJAVANJA BARA U SLAVONSKIM ŠUMAMA (SUR LA LUCRATIV1TÉ DU DESSECHEMENT DES MARAIS DANS LES FORETS DE SLAVONIE) Računanje ovog rentabiliteta bazira se na trogodišnjim podacima Šumske Uprave Rajevoselo. S odvodnjavanjem bara u toj upravi započeo je g. ing. Stjepan Berleković god. 1928. Iste godine došao sam ja na tu upravu i taj rad nastavio. Obojica smo se držali principa, da troškove oko odvodnjavanja podmirimo prodajom odvodnjenih bara za poljsko gospodarenje. Kašnje ću istaknuti, koji su nas razlozi na to ponukali. Ukupna površina Šumske Uprave Rajevoselo iznosi 10540 kat. jutara.. Od te površine otpada na bare 1080 jutara — dakle cea 10%-. Do danas je od tih bara odvodnjeno 132 jutra. God. 1928. odvodnjeno je 34´5 jutra sa ukupnim troškom od 3.577´50 Din. Od te je površine javnom dražbom prodano 17 jutara i postignuto 2.010 Din. Ostalih 7´5 jutara ostavljeno je za deputatno zemljište. Prosječno je prodano jedno jutro za 118´24 Din. Ako uzmemo istu vrijednost i za 7´5 jutara deputatnog zemljišta, što iznosi 886"80 Din, to je ukupni prihod 2.896´80 Din (p,), a ukupni izdatak 3.577´50 Din (ti). God. 1929. odvodnjeno je 37´5 jutara s ukupnim troškom od 10.507*85 Din. Od toga je javnom dražbom prodano 30 jutara i postignuto 12.624 Din. Ostalih 7*5 jutara ostavljeno je za deputatno zemljište. Iste godine prodane su dražbom bare odvodnjene u g. 1928. za 2.842 Din, a i od njih je ostavljeno 7*5 jutara za deputatno zemljište. Prosječno je prodano jedno jutro za 328´85 Din. Ako uzmemo istu vrijednost i za 15 jutara deputatnog 308 |