DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 26     <-- 26 -->        PDF

U djelokrug ondješnjih šumarskih stručnjaka ne spada samo uprava nad tim
šumama, nego i podizanje puteva i cesta, čišćenje i poljepšavanje jezera, uređivanje
špilja i t. d. Zanimivo je spomenuti, da je prigodom zadnjeg čišćenja jezera izvađeno
nekoliko petrificiranih hrastovih stabala, dok danas u okolici Plitvičkih jezera nema
hrastova. Okolica je u glavnom obrasla jelom, smrekom i bukvom. Oko Sastavaka ima
nekoliko grmova tise.


Velike zasluge za poljepšavanje Plitvičkih jezera ima g. tag. Antun Premužić.
Osobito se velika pažnja posvećuje uređivanju špilja, koje on uređuje s neumornom
marljivošću i ljubavi.


Tako su u zadnje vrijeme njegovim nastojanjem otvorene, proširene i uređene
do sada slabo poznate špilje Šupljava, Golubnjača, Jezerska vila, Mračna špilja i Velika
špilja.


U šumama oko Plitvičkih jezera opazili smo dosta sušika smreke i jele, napadnutih
od potkornjaka Pythiogenes chalcographus i Ips typographus. Da se spriječi
daljnje širenje, oborena su na nekoliko mjesta lovna stabla.


S Plitvičkih jezera odvezli smo se autobusom u Vrhovine i noćnim vlakom u
Zagreb, pa smo tako, obogaćeni novim znanjem, završili ovu veliku eksurzijuŠafar
J., stud. šumarstva.


LITERATURA


Dr. K. M. Müller: Aufbau, Wuchs und Verjüngung Südosteuropäischer Urwälder


(Eine waldbauliche Studie über den Urwald unserer Zone überhaupt). Hannover 1929.
str. 323., 15 dijagrama i 28 fotografija.


Prošlog je proleća izašlo pod ovim naslovom delo, koje je pobudilo moju pažnju,
jer sam se i sâm ponešto bavio prašumom i njenom strukturom. Stoga sam izvode i
zaključke ovoga dela i pratio s naročitim interesom.


U predgovoru pisac s pravom ističe, da je u novije doba prašuma kao prirodni
oblik šume postala objektom življeg interesovanja nauke o uzgajanju šuma. Dok se to
proučavanje ranije ograničavalo isključivo na dendrološko-florističku stranu, prošireno
je u novije doba i na biljno-geografska istraživanja. Tako se prašuma ima smatrati
ishodištem Cajanderove nauke o tipovima šuma. Isto se tako na nedirnutoj prašumi
mogu najpouzdanije proučavati pitanja sastojinskog oblika, sastava šume, a s time u
vezi i načina njene obnove kao i smene generacija i vrsta drveća. Da bi sva ta pitanja
proučio i pružio zaobljen prikaz celokupnog znanja o poznavanju prašume, preduzima
pisac 1925. g- putovanje u prašume jugo-istočnog dela Balkanskog poluostrva sa zadatkom,
da osjm na istaknuta opšta pitanja odgovori i na neka specijalna, koja mu je
stavio u zadatak bavarski zavod za šumske pokuse, institut za uzgajanje i iskorišćavanje
šuma. To su ova pitanja:


1.) Ima li od prirode čistih sastojina, kojih vrsta drveća i uz koje uslove staništa?


2.) Ima li od prirode približno jednodobnih sastojina i kako nastaju?


3.) Preči li humus prašume uspeh pomlađivanja?


4.) Da li je seme starih stabala klijavo?


5.) Da li su čiste sastojine čišće od grana od mešovitih, kraj inače jednakih
prilika?
6.) Poznaje li četinjava prašuma kalamitete od zareznika (insekata)?
7.) Ako se prašuma pomlađuje prebirnim načinom, kako se onda u njoj održavaju


vrste drveća, koje zahtevaju svetio?


328