DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 23 <-- 23 --> PDF |
paljevinama, jasan nam je bio tok ogoljivanja tih brjegova. Ti ogromni kompleksi gologa Krša nastali su stoljetnim prodiranjem čovjeka s plodnijih nizina u šume planina, iz. kojih je nestajalo šume nerazumnom sječom, krčenjem, paleženj i brstom. K ovom se razornom djelovanju čovjeka pridružila i sama priroda sa svojim nepovoljnim klimatskim odnosima. Tanki sloj krške zemlje, lišen šumskog pokrova, osušio se, raspucao i postao sipka masa, koju je vjetar raznio ostavljajući za sobom goli Krš. Mnoštvo bujica i vododerina dovršilo je napokon taj razorni proces odnoseći zadnje ostatke sipke zemlje. Pred veće došli smo u Šibenik. Na stanici su nas dočekala gg. ing. Mozetić i Pavličević. Drugi dan pošli smo najprije na poluotok Klobučac, na kojem se nalazi veliko skladište »Šipada«. Poluotok zaprema površinu od 70.000 m2. Vlasništvo je »Šipada «, ali prima i robu od tvornice celuloze, pa time ujedno obavlja i jedan čisto spediterski posao. Poduzeće tu ima odlično uređenu obalu za pristajanje velikih brodova i vlastiti kolosjek za vagone državne željeznice. U vrijeme naše ekskurzije bilo je na skladištu oko 4.000 vagona razne drvene robe i 200 vagona celuloze. Poduzeće odatle otprema robu u glavnom u sjevernu Afriku, Italiju, Spaniju i Francusku. Vrativši se u Šibenik na čamcima, što nam ih je dala uprava toga poduzeća, popeli smo se na brdo Šubićevac, koje se nalazi nedaleko grada- Brdo se počelo pošumljavati prije 35 godina alepskim borom. Svake se godine pošumi izvjestan dio. Prvi se radovi sastoje u tom, da se kompleks, koji se ima privesti šumskoj kulturi, ogradi suhozidom, čime se priječi pristup stoke i ljudi, a ujedno umanjuje i opasnost požara. Mjestimice se nalazi kao podstojna sastojina pajasen (Ailanthus), koji uopće mnogo dolazi na primorskom Kršu. Osim pajasena raste tu Paliurus, Phylirea, Juniperus oxycedrus i phoenicea, Pistacia terebinthus i lentiscus. Sadnja jednogodišnjih biljaka alepskoga bora obavlja se u jame ojco 30 cm duboke, koje se pokrivaju s dva kamena radi smanjenja ishlapljivanja. Sadnja se obavlja prije proljetnih kiša. Razvitak kultura zavlisi — osobito prve godine — o duljini trajanja sušne periode. Biljke zasađene ove godine dobro su se primile. Poput Šubićevca pošumljen je i otok, na kome se nalazi kupalište, te susjedni otok, pošumljen privatnom inicijativom. Zapadna je strana kupališnog otoka obrasla vrstama Tamarix i Pistacia. Iz Šibenika priređena je i mala ekskurzija motornim čamcem do slapova Krke. Lijeva i desna obala Prokljanskog jezera obrasla je dosta dobro niskim izdancima iz panjeva, pa bi se taj dio dao pošumiti resurekcionim sijekom i zabranom paše. Okolica Skradina pošumljena je alepskim i crnim borom i čempresom. Od prirode dolazi ondje Juniperus phoenicea. U blizini Skradina nalazi se lijepa čempresova sastojina, ali zaražena s Buprestis cupressi, koji je u zadnjih deset godina napao gotovo sve ondješnje sastojine čempresa. Stablo, koje on izbuši, životari još neko vrijeme, dok ga ne prelomi vjetar. Tako propadaju mnoge čempresove kulture, premda bi mogle ondje dobro da uspijevaju. Sjeverozapadni obronak Prokljanskog jezera pokriva kultura alepskog bora, podignuta 1911- godine. Slapovi Krke (Skradinski lug), koji spadaju među najljepše dijelove naše domovine, također su zašumljeni. Pred 10 godina podignuta je na podnožju slapova električna centrala — talijanskim kaprtalom. Danas se nalazi u rukama Francuza. Nakon dvodnevnog boravka u Šibeniku otplovili smo parobrodom u Split. Putem smo i-nali prilike, da se nagledamo golih padina Mosora i Blokova. U Splitu su nas dočekala gg. ing. Begović, šef šumske uprave, ing. Kauč i Ivan Dračić. Drugi dan razgledavali smo šumski vrt i Marjan. S osobitim zanimanjem ušli smo u šumski vrt. Red je u njemu upravo uzoran, te nam može da služi kao lijep primjer, kako treba da bude uređen takav šumski objekt. Površina mu iznosi´ 4.000 m2. Ograđen je žičanom ogradom i živicom od ružmarina. 325 |