DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Iza pilane je prostor za sortiranje i uskladištavanje dasaka i prostor za vagone poduzeća, u koje se pomoću dizalice tovari sortirana roba. Klasa robe ima sedam, od kojih dvije posljednje ostanu u tuzemstvu, a ostale se otpremaju u Šibenik za eksport. Poduzeće unovčuje i otpatke dasaka. Otpadak i piljevina, koja se ne može upotrijebiti za loženje parnog kotla, odvozi se u okolinu pilane i ondje spaljuje. U novije doba sprema se osnivanje kalorične električne centrale, koja će se ložiti s tim otpacima iz pilane, a električna struja davat će se Kostajnici, Novom i dr. Nakon pregledavanja pilane krenuli smo noćnim vlakom do Prijedora, gdje su nas dočekali gg. Živković, sreski načelnik, ing. Radetić, opć. načelnik i ing. Mehmed Balić. Prenoćivši u vrlo zgodno udešenim vagonima za spavanje krenuli smo drugi dan tim vlakom prema Drvaru. Voda puta bio je g. ing. V. Kos, koji nam je spremno tumačio objekte, što smo ih uz prugu sretali. Na tom putu zaustavili smo se najprije u Čaplju, gdje se nalazi vodena zaustava za trupce, koji plavljeni Sanom dolaze dovle. Sve četinjavo drvo i malo bukovine iz Grmeč-i Čardak-planine, dopremljeno plavljenjem ili željeznicom, sastaje se kod Čaplja, gdje se veže u splavi. Jedna splav može sadržati do 100 m3 trupaca. U svrhu vezanja splavi zabijaju se u trupce komadi željeza i vežu gužvanom bukovinom, kod čega se izgubi do 20% uporabivog drva. Splavi se puštaju, kad je voda najmanje 70 cm duboka; prate je obično tri čovjeka. Za nepovoljnog vodostaja dovozi se drvo željeznicom do Čaplja. Ovdje se trupci istovaruju pomoću dizalice i slažu na obali u rpe. Kad dođe povoljan vodostaj, dizalicom se trupci dižu iz rpa, slažu se i vežu u splavi i šalju na pilanu u Dobrljin. Splavarenje drvnog materijala svakako je jeftinije, makar se i čekalo na povoljan vodostaj, nego otpremanje željeznicom. Prema računima stajao bi poduzeće transport 1 m3 trupaca željeznicom od čaplja u Dobrljin 45 Din više od otpremanja splavarenjem. Za vezanje splavi u čaplju zaposleno je sezonski oko 50 radnika. Prije Srnetice zaustavili smo se, da razgledamo napravu za pretovarivanje trupaca. Do tog naime mjesta dovaža se drvo iz okolnih šuma na vagonetima i tu se pomoću dizalice pretovaruje u vagone za Drvar. Usput nam se pružila prilika, da razgledamo veliku paljevinu iz godine 1917-, kad su veliki kompleksi šume od preko 1.000 ha pali žrtvom požara. Na daleko i široko vide se obešumljeni brijegovi s rijetkom travom. Tu i tamo mogu se zapaziti crni ostaci negdanjih živih stabala. Još tužniju, ali ujedno i instruktivnu sliku daju nam brijegovi, na čijim smo vrhovima ugledali goli krš — znak razornog djelovanja vjetra i kiše. I tako na tim mjestima ne samo da je nestalo šume, nego je već i vjetar pokazao svoju razornu moć, odnoseći zemlju, a kiša — ispirajući tlo, koje je bilo tokom stoljeća stvarano pod šumskim pokrovom. Jasan je to dokaz, da su nepošumljena tla u brdskim predjelima preteče stvaranju gologa Krša. Ma da je tlo radi poremećenja edafskih faktora izgubilo prvotnu produktivnu snagu, ipak pošumljavanje tih površina uspijeva relativno dobro. Svake se godine u tu svrhu izdaje u svemu 105.000 Din. Pošumljuje se smrekovim biljkama, jer je smreka u toj visini od poprečno 1.000 m domaća vrsta. Zaustavili smo se u Srnetici. Tu nas je dočekao g. ing. Nedimović, šef šum. uprave u Drvaru, te činovnici »Šipada« gg. ing. Mihajlović, Vasiljević i ing. Sotošek- Nakon ručka pošli smo da razgledamo spomenutu paljevinu. Velik dio paljevine kraj Srnetice uspješno je pošumljen smrekom, a osim toga obiluje velikom i gustom travom, koja mlade biljke ljeti čuva od suše. Napose spominjemo, da smo tu ugledali veliku količinu vrste Atropa belladona. Nešto iza Srnetice nalazi se manja paljevina iz god. 1928, koju je uzrokovala iskra iz lokomotive. Nastavljajući put iz Srnetice zaustavili smo se u šumici cjelici, koja je od požara bila pošteđena. To je prašuma, koju čini bukva i jela. Bukva se tu odlikuje velikom 322 |