DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 15 <-- 15 --> PDF |
ražena jaja, moramo pratiti i napad njihov na gusjenice, pa tek kad to utvrdimo, možemo znati, u kojem se stadiju razvitka nalaze sami štetnici, da li u stadiju napretka, kulminacije ili opadanja. Tako je primjerice prije spomenuta zaraza zlatokraja u šumi »Srnjače« bila već u prvom stadiju spriječena pojavom parasitičke gljivice. Postavljanje bioloških stanica i promatranja s njime u vezi to su važnija, što većina parasita, koji se javljaju na gubaru kao glavnom štetniku u hrastovim šumama, nisu u velikoj mjeri polifagni, jer ne napadaju velik broj domadara a uz to i sam broj domadara u Posavini dosta je malen. Gledom na pojavu gusjeničnih parasita dolaze najviše u obzir gubar, zlatokraj, suznik i glogovnjak. To su ujedno najtipičniji štetnici u šumama i voćnjacima Posavine. Ti štetnici imaju ujedno najviše zajedničkih parasita i bolesti. Kad se ovi štetnici jave u raznim godinama, onda je njihovo uništavanje od strane njihovih neprijatelja mnogo jače i vrjednlje, nego kada se oni jave svi zajedno u isto vrijeme. Ako se, recimo, sada pojavio gubar, pa odmah poslije njega ili još u toku opadanja njegova zlatokraj ili suznik, onda imaju njihovi neprijatelji dovoljno hrane. No ako se sada pojavio gubar i njega nakon izvjesnog vremena nestane, to njegovi neprijatelji, ako ne nađu drugih domadara, propadaju, jer nemaju za sebe odnosno za svoje potomstvo hrane. U ovom slučaju nastaje u toj biocenozi ili životnoj zajednici jedna praznina, koja se primjećuje po tome, što se gubar, koji se nakon nekoliko godina pojavi ponovno, širi u početku nesmetano, jer nema neprijatelja, koji bi ga u tome priječili. Naročito su važna biološka promatranja treće i četvrte godine, ako je zaraza zauzela običan tok, jer uostalom mogu i tu da nastupe neke poremetnje, pa zaraza ne mora uopće da postigne kulminaciju, nego prestane već u prvoj ili drugoj godini. Dakako da su takovi slučajevi obično u vezi sa naglim širenjem neprijatelja štetnikovih. Inače neprijatelji štetnikovi dolaze u ovom slučaju do pravog izražaja obično tek u trećoj ili četvrtoj godini. Mehanički način suzbijanja, t. j . struganje ili premazivanje, imat će kod običnog pojavljivanja gubara to bolji rezultat, što je zaraza kasnije nastupila iza jednog izvjesnog većeg mirovanja. Ako jedna zaraza gubara slijedi odmah iza druge, onda će redovito kod druge zaraze imati i parasiti u normalnim prilikama jak utjecaj na suzbijanje gusjenica. U tom slučaju od mehaničkog suzbijanja gusjenica imat ćemo i izvjesne štete, jer ćemo uništavanjem jaja uništiti i velik broj parasita i neprijatelja gubarovih, a ujedno sprječavati širenje istih u zaraženim šumama. Tako isto kod normalnog toka zaraze u trećoj i četvrtoj godini obično se rašire u jakoj mjeri parasiti, a bolesti mogu da u najkraće vrijeme potpuno unište gusjenice. Osim toga u trećoj i četvrtoj godini gubar se raširi u tako jakoj mjeri, da nismo uopće u mogućnosti zapriječiti jače obrštenje u šumama, pa preostala gnijezda moraju još uvijek da dadu velike množine gusjenica, koje mogu da počine ogromnih šteta. S obzirom na novu pojavu gubara, koji se sada nalazi u širenju, trebalo bi svakako u zaraženim šumama Posavine postaviti par stanica za proučavanje i suzbijanje gubara, jer kolikogod nam je gubar danas već poznat, što se tiče baš samoga života njegova, to s obzirom na njegovo značenje kao štetnika nismo još na čistu, kad uzmemo u obzir propadanje šuma u zadnjem deceniju. Premda si biološka metoda suzbijanja neće moći u ovom slučaju tako brzo utrti put za praktičnu primjenu, ipak ova 317 |