DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 14 <-- 14 --> PDF |
raširili u velikoj mjeri, šta više dešava se, da u trećoj ili četvrtoj godini zaraze gubar ili zlatokraj naglo propadne, te ga slijedeće godine gotovo i nema. U tom ćemo slučaju redovito naći, da su gusjenice propale od nekih gljivičnih bolesti, kao što je to Entomophthora, ili od patogenih mikroorganizama (poliedrija, Plistophora), koji u većini slučajeva unište preko 90% gusjenica. Ove pojave sile nas, da biološkom načinu suzbijanja posvetimo naročitu pažnju, jer ta posmatranja mogu da budu jednim od najjačih putokaza za općenito suzbijanje ovakovih zaraza. Evo tome jedan primjer. Godine 1928. pojavio se nenadano u šumi »Srnjače« šumske uprave St. Mikanovci zlatokraj. Obaviješten o tome odlučio sam, da u toj šumi podignem jednu provizornu biološku stanicu za proučavanje parasita na zlatokrajevim gusjenicama. Trebalo je naime utvrditi, da li iza te pojave zlatokraja slijedi njegovo daljnje širenje ili ne. Pošto zaraza nije bila jako velika, te je predstavljala tek neko napredovanje u širenju zlatokraja, to se moglo naslućivati, da će se zlatokraj slijedeće godine sigurno još jače raširiti. Utvrditi, u kojem se stadiju zaraza nalazi, moglo se najbolje po jakosti parasita. Stoga sam u jednom zapuštenom pčelinjaku uredio uzgajalište za zlatokrajeve gusjenice. Između 15. i 20. aprila stavljene su 6.324 gusjenice u tri za to određene kutije. U druge tri kutije stavljene su gusjenice tek između 15. i 20. maja, dakle gusjenice već potpuno razvite i to 8.268 komada. Sve su gusjenice bile propisno hranjene hrastovim lišćem, a ja sam svakog tjedna dolazio jedamput, da pregledam zdravstveno stanje gusjenica, te da utvrdim, ima li parasita i kakove su štete počinjene u šumi. U drugoj polovici aprila primjećene su izvjesne štete na vršcima hrastovih stabala, ali je to brštenje naskoro popustilo. Razlog tom prestanku brštenja otkrio sam u biološkoj stanici. Partija gusjenica iz mjeseca aprila dala je 75% leptira, a partija iz mjeseca maja samo 6%. Razlog propadanju zlatokrajevih gusjenica bila je gljivica Entomophthora, koja je uništila gusjenice. Ostalih parasita bilo je vrlo malo i u prvoj i u drugoj partiji. Prema toj pojavi mogao se stvoriti siguran zaključak, da zlatokraj u slijedećoj godini ne će praviti nikakvih šteta. Ovo je samo jedan dokaz više, kako u ovakovim slučajevima sama priroda reguliše pitanje štetnika. Ujedno je to dokaz, koji jasno pokazuje, kako je važno pratiti pojavu ovakovih štetnika s obzirom na biološki način suzbijanja. Sam biološki način suzbijanja nalazi se kod nas još u povojima i temelji se u glavnom na samom proučavanju. No pošto su gubar, zlatokraj i neki drugi štetnici stalna pojava u hrastovim šumama, to držim, da treba neprekidno promatrati i proučavati te pojave, jednako na terenu kao i u institutima. Svaka pojava gubara ili zlatokraja ima biti uvijek praćena promatranjima s obzirom na pojavu bolesti ili parasita kod tih štetnika, da se na taj način ujedno utvrdi pravi stadij zaraze. Čim se pojavi gubar, odmah bi trebalo u zaraženoj šumi postaviti biološku stanicu. koju vodi jedan entomolog. Ta stanica ima zadaću, da u zaraženoj šumi vrši opažanja s obzirom na pojavu štetnika, da proučava njegov život, pojavu parasita i bolesti kod njega i da na taj način daje uputstva, što se ima učiniti i što imamo očekivati od pojave štetnika. Naročito su važne takove stanice, kad se zaraza nalazi u širenju i približava kulminaciji. Ako se primjerice već kod jaja pojavljuju parasiti sa preko 50%, onda to znači, da neprijatelji štetnika preuzimaju maha i da mu nema duga vijeka. Kad smo utvrdili procenat, kojim su od strane parasita za 316 |