DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 12 <-- 12 --> PDF |
gnjezdu i uništiti jaja, dok kod struganja uvijek može izvjestan broj jaja ostati neozleđen na hrapavoj kori drveta, kao što je hrastova. Pretraživanje dati će i u proljeće sigurnije rezultate nego struganje, samo ako je to premazivanje tačno provedeno. Kod struganja i premazivanja gubarevih gnjezda moramo nastojati, da se taj posao provede u vrijeme, kada se gubar širi odnosno čim se pojavio, t. j . u prvoj i drugoj godini, a ne kad je već zaraza postigla kulminaciju. U početku širenja gubara gnjezda se nalaze redovito do visine od 8—10 m, dok ćemo u trećoj i četvrtoj godini, kada zaraza postizava kulminaciju, naći gnjezda i u većim visinama kao i na granama. Dok je struganje i premazivanje gubarevih gnjezda vrlo dobar način suzbijanja gubara u prvoj i drugoj godini zaraze, dotle će taj posao biti u trećoj i četvrtoj godini teško provediv radi prevelikog broja gnjezda, koja se nalaze i u većim visinama, pa će prema tome suzbijanje tek biti djelomično, a osim toga u to će vrijeme taj način suzbijanja biti donekle i štetan. U trećoj i četvrtoj godini zaraze, u koliko se gubar nalazi i dalje u širenju, držim, da troškovi oko suzbijanja gubara ne stoje u skladu sa rentabilnošću toga posla. Kemijskom metodom suzbijanja gusjenica u hrastovim šumama nismo se do sada nigdje poslužili u većem opsegu, šta više nisu provadani u tom pravcu niti manji pokusi. Ta metoda nije upotrebljavana iz jednostavnog razloga, što kemijski način suzbijanja gusjenica na takovim kompleksima, kao što su kompleksi naših hrastovih šuma u Posavini, zahtijeva velike novčane izdatke. S druge pak strane nastaje također pitanje, koje bi kemijsko sredstvo i kakav kemijski način mogao dati dovoljne rezultate? Uzevši u obzir ogromne komplekse naših hrastovih šuma kao i njihovu gustoću postaje nam jasno, da bi sa prskalicama ili rasprašivačima, koji bi radili sa zemlje, bilo u prvom redu teško kretanje, a još teži bi bio taj rad s obzirom na visinu drveta. Osim toga te prskalice odnosno rasprašivači morali bi imati motorni pogon. U ovom bi slučaju svakako mogli imati dobre rezultate samo na prosjekama i na rubovima šuma. Svakako je prskanje ili prašenje šuma sa zemlje vrlo oteščano i rezultati su problematične naravi. Jedini stroj, kojim bi se mogli poslužiti u obrani hrastovih šuma, bio bi aeroplan. Međutim i taj način suzbijanja, koji daje naslućivati, da bi mogao dati najbolje rezultate, ima svojih dobrih i zlih strana, s kojima moramo bezuvjetno računati. Taj bi se posao mogao kod nas u Posavini vrlo lahko sprovesti, jer se zaražene šume nalaze u nizini, u kojoj ima inače dosta pogodnog terena za pristajanje i uzlijetanje aeroplana. S te strane nema kod nas zaprjeke za izvedbu toga posla. Pobude zato daju nam i rezultati postignuti u drugim zemljama i na mnogo težem terenu, t. j . u brdima (Čehoslovačka). U svrhu suzbijanja gusjenica uzimaju se razni arsenovi preparati, kojima se šume praše. U tom pogledu postignuti su sa raznim preparatima, kao što su primjerice Esturmit ili Meritol, posve dobri rezultati. No sad dolazi pitanje, kolike bi troškove tražilo suzbijanje gubarevih gusjenica prašenjem arsenovih preparata iz aeroplana. U tom pravcu povedeni su ove godine pregovori s jednom njemačkom firmom. Ona je stavila predračun, po kome bi prašenje jednog hektara iz aeroplana stajalo oko 600 dinara. Isto takove troškove imale su prosječno i druge države, koje su na taj način suzbijale gusjenice u šumama. Pošto je danas gubar zarazio oko 40.000 ha hrastove šume, to znači, da bi mi trebali za 314 |