DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 11 <-- 11 --> PDF |
pošto se redovito radi na velikim kompleksima, traži ovakovo suzbijanje uvijek razmjerno velike izdatke. Što se tiče načina suzbijanja, tu stvar stoji sasvim drugačije. Kad dođe do veće zaraze od strane nekog štetnika, ili kad znamo, da će do nje doći, kaošto je to slučaj kod pojave gubara, koji se periodički javlja, moramo imati u prvom redu temeljito izrađen plan o suzbijanju štetnika. U takovom slučaju mora se dakle provesti organizacija suzbijanja i to jednoobrazna, ukoliko se radi o jednom te istom štetniku i o jednakom terenu, kaošto je to slučaj kod naših posavskih šuma. Kad bi primjerice od gubara stradavale jednako šume u brdima kao i u nizinama, jednako monokulturne kao i polikulturne, onda bi organizacija bila svakako mnogo teža, jer bi imali u tom slučaju stanovit utjecaj na raširenje gubara i neki drugi biološki ili terenski momenti. Pošto gubar počinja štete u nizinskim šumama, a naročito u Posavini i to redovito najjače u čistim hrastovim šumama, to se tu mora konstantno provađati suzbijanje gubara i sprječavanje takove pojave. Ako se pojavi gubar samo u jednom srezu, prijeti opasnost i za ostale srezove, naročito ako razni šumski srezovi čine jedan kompleks šuma. U ovom slučaju prijeti u prvom redu opasnost, da će se gubar iz jedne šume preseliti u drugu. Osim toga postoji u ovom slučaju i neka biocenotička veza između pojedinih šuma i na velikim razmacima. Kad se gubar pojavio u istočnom dijelu Posavine, možemo ga očekivati sa priličnom sigurnošću i u zapadnim dijelovima, jer je on raširen i redovito se javlja na čitavom terenu Posavine, pa je njegova pojava na tom čitavom terenu uvjetovana u većini slučajeva istim biocenotičkim momentima. Kod suzbijanja gubara služimo se u prvom redu mehaničkom metodom. Za danas je ona ujedno možda i najjeftinija, ali baš kod mehaničkog suzbijanja gubara treba da imamo u vidu vrijeme, kada je najpod*ésnije provoditi suzbijanje mehaničkim načinom, što se kod nas obično provodi struganjem ili premazivanjem gnjezda. Tako će primjerice dati struganje i premazivanje gnjezda pod konac jeseni mnogo bolje rezultate, nego ako to provodimo u proljeće. Isto tako bit će rezultati takovog suzbijanja mnogo sigurniji, ako se premazivanje ili struganje gnjezda provodi u prvoj i drugoj godini zaraze, nego ako to provodimo u trećoj i četvrtoj, kada je zaraza postigla kulminaciju. Međutim ima slučajeva, da se gubar pojavi i u samim branjevinama, dakle u mladim sastojinama, gdje još nije provedena proreda, a mladi hrastići tek su koji metar visoki. U takovom slučaju premazivanje odnosno struganje gnjezda nije uopće provedivo. Osim toga lakše ćemo provesti ovaj način suzbijanja na kori graba, nego na kori hrasta. To su sve momenti, koje treba imati u ovom slučaju pred očima. S obzirom na to, prateći godinama ovaj način suzbijanja, držim, da se posao struganja i premazivanja ima da provede svakako s jeseni i u prvoj polovici zime, jer u tom slučaju, ako jaja padnu na zemlju, ona na zemlji moraju do proljeća propasti, jer će u vlagi, koja je na zemlji redovito uvijek veća, nego na kori drveta, redovito nezaštićena jaja istrunuti. Provede li se struganje u proljeće, onda će uz iole povoljne klimatske prilike iz jaja, koja padnu na zemlju i ostanu neozlijeđena, izaći gusjenice. Premazivanje daje po mom mišljenju bolje rezultate, nego struganje. Jer ako je tekućina, kao što je katran, dobro rastopljena ili ako se uzme koje drugo sredstvo, kao što je karbolineum, razići će se ta tekućina po čitavom 313 |