DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1931 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Dr. Ž. KOVAČEVIĆ, OSIJEK: GUBAR I HRASTOVE ŠUME (LIPARIS DISPAR ET NOS CHENAIES) Prema opažanjima i podacima, koje sam primio od raznih šumskih uprava i direkcija, čini se, da nastupa novi period pojave gubarevih gusjenica. Premda je pojava gubara u hrastovim šumama davno poznati kalamitet za hrastove šume, a naročito za one u Posavini, mislim, da ne će biti na odmet, ako na ovome mjestu opet napišem par redaka o toj pojavi. Periodička pojava gubara predstavlja u našem šumskom gospodarstvu danas svakako jedan težak udarac za naše hrastove šume. Pojava gubara iz godine u godinu postaje sve to veća neprilika za hrastove šume, jer ona povlači za sobom u prvom redu velik gubitak u novcu zbog naglog propadanja velikih kompleksa hrastovih šuma, a s druge strane ona zahtijeva velik izdatak u novcu radi suzbijanja gubara. Taj se izdatak još povećava s time, što konstantna pojava gubarevih gusjenica, a po tom i sušenje hrastovih šuma zahtijeva i izvjesnu preorijentaciju u kulturi hrastovih šuma. Ako bude nova pojava gubara, koju možemo sada očekivati, imala slične posljedice, kao što je imala zaraza od godine 1923—27., bit će šteta to veća, što naša drvna industrija sada i onako preživljuje tešku krizu. Prema dosadanjem iskustvu pojava gubarevih gusjenica, a tako isto i zlatokrajevih, uz pripomoć hrastove medljike, predstavlja jednu veliku nepriliku za budućnost hrastovih šuma u nizinama. U prvom redu gubar, pa onda zlatokraj postao je zadnjih 20 godina najopasniji štetnik za hrastove šume. Pošto obično poslije napada tih gusjenica slijedi propadanje hrastovih šuma i to redovito srednjedobnih, to taj slučaj za sobom povlači u prvom redu upotrebu kulturne metode za sprječavanje ovakovih zaraza. Gubar se javlja periodički, a zaraza obično traje 3—4 godine. Iza takove zaraze nastupaju sušenja na većim površinama. Zadnja zaraza, koja se desila godine 1923—27., bila je svakako jedna od najosjetljivijih. Po svršetku zaraze.svatko je od stručnjaka znao, što nas čeka, ako dođe opet do nove zaraze. Nedavno sam opisao u jednom članku tok zadnje zaraze i pojavu nove. Sada je, izgleda, najjača zaraza na većim površinama između Klenka i Strizivojne, ali se gubar pojavio i u ostalim šumama prema zapadnoj Posavini. Tok pojedinih zaraza u hrastovim šumama danas je prilično tačno poznat, ali izleda, da zamašitost takove zaraze i njene posljedice još nisu dovoljno uočene. Nisu naime na vrijeme preduzete organizovane mjere za suzbijanje gubara. Ovaj propust ispričavaju dva momenta: 1.) pomanjkanje potrebnog novca za suzbijanje, jer se redovito radi o velikim kompleksima šuma, 2.) način provedbe suzbijanja. Na prvi momenat nije teško dati tumačenje, kad se uzme u obzir, da se na pr. kod najnovije zaraze ima provesti suzbijanje na nekih 40.000 ha hrastove šume. Danas ne možemo nikako naći tako jeftin način suzbijanja gubara, koji bi bio u skladu sa krizom u drvnoj industriji odnosno sa cijenom drveta. Bilo kojim načinom da se poslužimo pri suzbijanju gubara, 312 |