DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Ne pitajući više za način, kojim je današnje stanje stvoreno agrarnom reformom na terenu poljsko-gospodarskom, zakonski nacrt o konačnoj likvidaciji agrarnih odnosa to stanje kao gotovu činjenicu jednostavno usvaja i daje mu zakonsku sankciju. Razlozi su razumljivi! Šumarstvo je unatoč svih mogućih ranijih nezgodnih pokušaja u glavnome još ipak zadržalo svoj raniji raison — d´ etre, sačuvavši u glavnome ne samo svoju prostornu cjelinu nego i svu svoju materijalnu bitnost. Smatramo, da bi bio neoprostiv grijeh, kada bi danas, u času konačne likvidacije svih agrarnih odnosa, u času sređivanja i privrednih i političkih prilika dozvoliti, a i na terenu našega šumarstva započne ista, ili slična ona razorna igra, koja je odigrana na poljsko-gospodarskim objektima, u času dakle, kada treba i tamo da se ta igra konačno završi. Šumarska pitanja ne spadaju u taj zakon ni obzirom na svoju narav, koja je bitno drugačija i posvema oprečna svemu onomu, što-karakteriše poljoprivredu. Poljoprivreda je dosada malo osim veleposjeda ili ništa učinila, da od ogromnih površina privede kulturi one površine koje do danas još nisu nikakvoj kulturi privedene, pa da proširi tako što više svoj teren. Ali je zato svojim zakonskim projektom (§ 13.) segla za našim šumama »koje leže i na relativnom šumskom tlu«. Mi šumari priznajemo poljsko-gospodarskom svom drugu čak i to pravo, jer znademo, da je u stanovitim momentima i to potrebno. Dok ta potreba ali ne nastupi, mi smo u interesu i države i naroda protiv toga, da se gotovo nasilnim metodama ruše u šumarstvu pozitivni kapitali. Jesmo i bit ćemo protiv toga sve dotle, dokgod naša neproduktivna površina, koja nije šumom obrasla, shodnim melioracionim radovima ne bude u kulturne svrhe iscrpljena. Za štetu, koja je našoj poljskoj privredi učinjena nezgodnom provedbom agrarne reforme već do sada, za novac koji je utrošen u tu istu svrhu, mogao je veliki dio naše neproduktivne površine biti već i kultiviran, pa ne bi trebalo posizavati i za trudom naših šumara i šumarskoj kulturi već privedenih površina. Vjerni našim šumama i tradiciji starijih naših šumara, dižemo svoj glas u obranu teško stečenog dobrog iskustva na polju našeg šumarstva, te upućujemo Vama Gospodine Ministre ovu predstavku sa uljudnom zamolbom, da Vi sa Vašeg moćnog položaja uložite sav svoj upliv za obranu naših šuma, čija se sudbina neka riješava uvijek i jedino samo po ispravnim principima razumnog šumarstva ocijenivši dobro narodnogospodarsku važnost i ulogu njihovu u životu naroda i države. Slobodni smo stoga umoliti, da se: 1. Iz nacrta zakona o konačnoj likvidaciji agrarnih odnosa ispusti sve što se odnosi na naše šume. Naročito u § 11. točka 4., 5. i 6. (koja bi se inače mogla usvojiti); nadalje drugi stav § 13.: cio § 14.; cio § 26.; te onaj dio § 27., koji se odnosi na šume. Konačno cio § 30. i 54. (kojim se riješava pitanje otštete bez ikakvog sudjelovanja Gospodina Ministra za šume i rude). 2. Da se u interesu slobode gospodarenja skine klauzula o »zabrani otuđivanja i opterećenja« sa svih šumskih objekata, jer zakon o šumama daje dovoljnu mogućnost svake kontrole, a po tom i garanciju u svakom pogledu. 3. Da se ne tangirajući time strateške potrebe i na šumsko-gospodarskom terenu konačno sankcioniše današnje stanje, dakle današnji posedovni status quo. 4. Da se u svakom slučaju osujeti rasparčavanje šumskih površina. 5. Da se u svakom slučaju povede pravovremeno račun o svim namještenicima, koji su na privatnim posjedima zaposleni. 6. Da se i u buduće nijedno šumsko-gospodarsko pitanje ne riješava bez savjetodavnog sudjelovanja Jugoslavenskog šumarskog udruženja. Rezolucija se prima u cijelosti. 294 |