DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 35 <-- 35 --> PDF |
vatnog velikog šumskog posjeda »koji se kao klin zabijaju u tuđi seoski posjed« — ili — »ooput obruča okružuju takav posjed« — donosi .1. Š. U. sa svoje Qlavne skupštine održane u prosincu 1928. godine u Zagrebu svoju rezoluciju, kojom se osuđuje ta namjera, jednako kao što se osuđuje i zapostavljanje J. Š. U. time, što se riješavajuć tako važno pitanje za mišljenje istoga i ne pita. Sve ovo, kao i mnoge druge rezolucije, predstavke i predloži niču u krilu J. Š. U. uvijek sa namjerom da se u pravi čas saznade za mišljenje toga najkompetentnijega šumarskog savjetodavnog tijela, ponajpače uvijek i onda, kada bi zaprijetila pogibelj, da se i u organizam našega šumarstva ugnjezdi onaj isti nezvani, često i partizanski upliv, koji je tako destruktivno djelovao kod provedbe agrarne reforme na objektima poljskogospodarske naravi. Davši pored ostalog i time dovoljan dokaz o dobroj volji, o našoj snazi i sposobnosti, da pomognemo svugdje kada god se radi o kojemu važnome šumsko-gospodarskom problemu, J. Š. U. sa pravom je očekivalo, da će se sada, u doba kada su partijsko politički uplivi otstranjeni, na svim mjerodavnim mjestima voditi još i intenzivniji račun o toj jakoj stručnoj organizaciji. Napose ali, da se neće odbacivati sarad... naša u momentu, kada se jednom odličnom djelu našega šumarstva kroji nova sudbina donašanjem zakona o konačnoj likvidaciji cjelokupnog našeg agrarnog problema. Na naše najveće žalosno iznenađenje, zakonski projekat o konačnoj toj likvidaciji agrarnog pitanja predan jeste doduše interesovanoj javnosti, a J. S. U. — i ako se time projektom riješava i pitanje jednog velikog dijela naših šuma — ostavljeno je stvarno i opet po strani. Žaleći se s tom konstatacijom Glavna uprava J. Š. U. odlučila je ipak, da prouči taj zakonski projekat, te da izrekne svoje uvjerenje i svoje mišljenje o onom dijelu, koji se dotiče samoga šumarstva, vjerujuć u moralnu snagu onoga prava koje mu pripada. To je evo izvršeno na sjednici Glavne uprave J. Š. U., koja je održana dne 3. V. 1931. u Zagrebu. Na njoj je prihvaćena ova predstavka, u kojoj su uz načelno mišljenje — cjelovitosti radi — dodane i detaljne primetbe na pojedine članove toga zakonskog projekta. Već § 2. zakonske osnove govori o tome, što se imade smatrati privatnim velikim posjedom, pa je onda taj pojam fiksiran u točkama a) do f) za pojedine srezove u pojedinim banovinama razlikujuć »obradivo zemljište« od »zemljišta u opće«. Za »obradivo zemljište« daje se naknadno tumač u § 6., dok za »zemljište u opće« nalazimo neko tek neodređeno tumačenje u § 16. istog zakonskog projekta tako, da se pored »pašnjaka koji su sposobni za drugu vrst kulture« mogu podrazumijevati i šumske površine« ukoliko ne premašuju« ad: a) 174— 87 = 87 jutara; b> 347 — 130´ = 217 jutara; c) 521 —174 = 347 „ ; d) 695—261 = 334 „ ; e> 783 — 347 = 435 „ ; f) 869 — 521 = 348 „ ; Ti pojmovi nisu dovoljno precizirani te bi se u svakom slučaju imali točnije î jasnije fiksirati. § 11. zakonske osnove nabraja, što sve može da bude predmetom eksproprijacije »bez obzira na kulturu«. U točki 5. tog istog § govori se o »šumama pojedinoga veleposjednika ukoliko nepremašuju 1000 katastralnih jutara«. To je ponpunoma nejasna stilizacija tako, da se za pravo nezna, da li se eksproprišu te površine, ako su veće od 1000 katastr. jutara, ili ako su manje od 1000 katastr. jutara. Tek obrazloženje k tomu zakonskomu nacrtu unosi jednu pozitivniju definiciju toga pitanja. Ako je ispravno da se eksproprišu šumske površine koje i nisu veće od 10OO jutara, to bi se morala isključiti iz toga ona šuma, koja je potpala pod § 2. »zemljište u opće«. Ako se pako imade 289 |