DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI li ST GOD. 55. JUNI 1951. Pro). Inff. R. FANTONI (ZAGREB) : TRAKTOR PUZAVAC U ŠUMARSTVU (LE TRACTEUR A CHENILLES) Traktor je mašina uređena, da se giblje svojom snagom i da vuče različite strojeve i predmete kao na pr. plug, kola, trupce, kosilice i t. d. Osim za vuču, dok se traktor giblje, uređen je pretežni dio traktora i za pogon raznih strojeva pomoću remenice i remena kao na pr. vršalice, pile i t. d. Traktori, koji se upotrebljuju u šumi imaju redovno još i vitlo za vučenje tereta, dok traktor stoji na jednom mjestu. Vitlo se kod nekih traktora može skinuti kada se s njime ne radi. Traktori imaju motor s nutarnjim izgaranjem goriva (eksplozionim motorom), pa se redovno samo mašine s takovim pogonom nazivaju traktorima, dočim se mašine za vuču na cesti i na polju s drugim pogonskim strojevima redovno ne zovu traktori. Za poljoprivredu služi pretežno traktor s kotačima, dočim se za radnju u šumi ponajviše upotrebljuje traktor puzavac (si. 1). Slika 1. 257 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 4 <-- 4 --> PDF |
U poljoprivredi su traktori vrlo prošireni i sve više se šire. Na pr. u Ujedinjenim Sjevero-Američkim državama bilo je godine 1926. 500.000 traktora u upotrebi, a godine 1930. već preko 950.000. U šumi se traktori još relativno malo rabe, ali se pomalo njihova upotreba proširuje. Budući je traktor puzavac sve sjegurnija, pouzdanija i savršenija mašina, proširiti će se njegova upotreba naročito za iskorišćivanje velikih šumskih kompleksa u teško pristupačnim predjelima. Traktori puzavci gradili su se za vrijeme svjetskog rata kao tankovi. Tek poslije rata počeli su služiti također za poljoprivredu, šumarstvo i druge upotrebe. Traktor puzavac ima umjesto kotača od prilike 30 era široke člankovite lance, koji su oviti na lančane točkove. Okretanjem lančanih točkova okreću se i lanci.. Lanci leže na velikoj površini na tlu i zbog toga se teret traktora razdijeli na veliku površinu, pa je specifički tlak na površinu tla, t. j . tlak na cm2 malen. Specifički tlak na tlo kod traktora puzavca iznaša po prilici 0,5 do 3,0 kg na 1 cm2. Kod traktora s kotačima iznaša specifički tlak već prema konstrukciji oko 5 do 10 kg/cm2, a za konjsko kopito 10 do 15 kg/cm2. Pošto lanci, koji se giblju na tlu imaju veliku površinu i shodna hvatala, prouzrokuju veliku adheziju pa se može snaga traktora dobro iskoristiti. Poradi malog specifičkog tlaka, dovoljnog trenja na tlu i svrsi shodne konstrukcije mogu se traktori puzavci gibati i vući terete na lošim mekanim šumskim putevima, a čak i tamo gdje nema puteva, prelaziti preko graba i t. d. (si. 2) i (si. 3). Slika 2. Na slici 2 vidi se traktor puzavac kako prelazi preko strmog kamenitog terena, a na slici 3 dva traktora, kako prelaze preko potoka. Traktori puzavci za upotrebu u poljoprivredi i šumarstvu grade se sa snagom motora od oko 25 do 50 ef. K. S. (efektivnih konjskih snaga). Traktori su redovno tako građeni, da mogu napred voziti sa tri brzine, a natraške s jednom brzinom. Najmanja brzina traktora puzavca za upotrebu u šumi za vožnju napred treba da je što manja, oko 2 km/h (kilometra na sat), jer se s malom brzinom polučuje najveća sila za vuču, koja je naročito potrebna na strmini, vrlo lošim putevima i t. d. Najveća 358 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 5 <-- 5 --> PDF |
brzina je oko 10 km/h. Vožnja natraške je svakako potrebna za vanredne slučajeve. Snaga motora kako je i poslije navedeno, prenaša se s glavne osovine motora na lance, koji se giblju po tlu. Predmet, koji se vuče prikopča se na poteznicu traktora. Za vuču je poradi toga od važnosti snaga, koja se očituje na poteznici. Efektivna snaga motora t. j . snaga, koja se očituje na glavnoj osovini motora, mora biti za toliko veća od snage na poteznici, koliko je snage potrebno za vlastito gibanje cijele mašine i koliko se izgubi prijenosom snage od glavne osovine motora na poteznicu. Efektivna snaga Ne== ... -f-Nv -f-Ng Np je snaga na poteznici, Nv je snaga za vlastito gibanje mašine, Ng je snaga utrošena na gubitke prijenosom s glavne osovine motora na poteznicu. Omjer, između snage na poteznici i efek ti» tivne snage motora zove se korisni učinak traktora */ = ^y~; .«.=.«». Korisni učinak traktora mijenja se u širokim granicama, a" < zavisi o konstrukciji mašine, stanju tla i usponu tla na kojem se traktor giblje, i o tomu, kojom se brzinom traktor giblje. Za horizontalno tlo je korisni učinak V = 0,5 do 0,7. Neke tvrtke označuju na pr. snagu traktora sa 15 — 30 K S, što znači, da je 15 K S snaga na poteznici, a 30 K S da je Slika 3. efektivna snaga motora. Taj omjer odgovara korisnom učinku traktora od 0,5. Neke opet označuju 18 — 25; u tom je slučaju korisni učinak traktora 0,72. Općenito je snaga S = P . v , gdje je S snaga u kgm/sek (kilogramometri na sekundu), P sila u kg, a v brzina u m/sek. Ako je snaga u K S , označuje se redovno sa N. Konjska snaga ima kako je poznato 75 kgm/sek. Np -75 n $e 75 Traktor vuče na poteznici silom P= = Na pr. traktor puzavac s efektivnom snagom motora od 30 K S, s korisnim učinkom traktora y= 0,5 dok se giblje s brzinom od 4,0 km/h ili 1,11 m/sek vuče sa silom P = - —=103 0 kg. Da bi se što bolje predočila 3600 259 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Slika 4 prikazuje traktor puzavac kako vuče trupac na snijegu. Slika 5 pokazuje traktor puzavac, koji vuče saonice sa trupcima. 260 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 7 <-- 7 --> PDF |
veličina te sile usporediti ćemo ju sa silom kojom vuče konj. Srednje jaki konj ako vuče teret brzinom od oko 4,0 km/h može trajno vući sa silom od 65—70 kg. Kratkotrajno uz manju brzinu gibanja može konj vući i sa daleko većom silom. Prema tome navedeni traktor od 30 ef K S vuče sa Na slici 6 vidi se traktor puzavac kako vuče 4 tone trupaca na uspon. Traktor puzavac može vući terete i na uspon do oko 33%. Slika 7 predočuje traktor, koji vuče troja kola dasaka. 261 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 8 <-- 8 --> PDF |
silom, koja odgovara od prilike sili od 12 konja. Uz brzinu od 2 km/h i korisni učinak traktora od 0,5 vuče taj traktor sa silom od 2043 kg. Iz navedenog se vidi, da se traktor može gibati po vrlo lošim putevima, dapače i tamo, gdje nema puteva i da vuče s velikom silom. Poradi toga može se traktor puzavac vrlo dobro upotrebljavati u šumi. Traktor se u šumi upotrebljuje za dovažanje trupaca i drugog drva iz sjeeina do željeznice ili javne ceste, zatim za neke druge radnje kao za (. 262 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 9 <-- 9 --> PDF |
rušenje stabala sa korjenjem, za kultiviranje i oranje šumskog tla, za vađenje panjeva i t. d. Rušenje tanjih stabala s korjenjem do po prilici 30 cm obavlja se također traktorom puzavcem. U tu svrhu služi vitlo, koje je montirano na stražnjoj strani traktora (si. 1). Ako je potrebna veća sila, tad se između vitla traktora i predmeta, koji se vuče upotrebi koloturnik.S hodnim koloturnikom može se sila za vuču povećati, razumijeva se, da se time snizi brzina vučenja. Rušenje tankog drveća sa korjenjem pomoću traktora naročito je od važnosti, ako se šikara pretvara u poljoprivredno tlo. Slika 8 predočuje rušenje tanjih stabala s traktorom puzavcem. S traktorom pomoću vitla mogu se također trupci iz uvala vuči na brijeg i tovariti na kola (si. 9). Slika 9. Traktor puzavac služi i za oranje šumskog tla. Traktor vuče obično dva pluga ogrtača (šumska pluga), koji svaki ore po jednu brazdu na potrebni razmak jedne brazde od druge. Glavni su djelovi puzavca motor, naprave za prijenos sile, naprave za upravljanje i vožnju traktora i lanci, koji se giblju po tlu. Sam motor opisati će se ovdje nešto opsirnijje s obzirom na to, da šumari, kojima je ovaj članak namijenjen ne poznaju dostatno takove mašine. Način radnje motora. U eksplozionim motorima (motorima za unutarnje izgaranje) proizvodi se radnja time, da gorivo izgara u cilindru. Izgaranjem goriva na unutarnjoj strani cilindra nastaje veliki tlak na stapalo, koje se pritisnuto 263 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 10 <-- 10 --> PDF |
tim tlakom giba i proizvodi snagu. Na taj se način kalorična energija sadržana u gorivu pretvara u mehaničku energiju. Za mehaničku radnju od 1 KSh (jedne konjske snage sat) treba teoretski, kako je poznato, 633 kalorija, dočim praktično treba mnogo više. S obzirom na agregatno stanje goriva, koje dolazi u cilindar, djelimo motore na one, kod kojih dolazi u cilindar gorivo u plinovitom stanju, i na one, kod kojih dolazi u kapljevitom stanju. U plinovitom stanju dolaze u cilinder sva plinovita goriva i ona kapljevita goriva, koja se prije ulaza u cilindar rasplinu u rasplinjaču, pa pomješana s uzduhom, dakle u plinovitom stanju dolaze cilindar. Goriva u plinovitom stanju, kako je poslije navedeno, usišu se u cilindar, tamo se komprimiraju i zatim zapale. Skoro svi motori, koji rade s plinovitim gorivom, izvode zapaljivanje goriva električnom iskrom. Kod motora za traktore rade na ovaj način svi motori za pogon benzinom, velika večina motora za pogon petrolejom, motori za upojni plin (redovno proizveden iz drvenog uglja), i neki motori za pogon plinskim (sirovim) uljem. Benzin se raspline u rasplinjaču kod obične temperature. Petrolej se teže rasplinjuje, pa se rasplinjač grije ispušnim plinovima. Još teže se rasplinjuje plinsko ulje, koje iziskuje osobit rasplinjač udešen također za grijanje. Motori, koji rade s rasplinjenim petrolejem ili rasplinjenim plinskim uljem, stavljaju se u pogon benzinom, a kad se motor za nekoliko minuta ugrije, gone se dalje petrolejom ili plinskim uljem. Isto tako, prije nego što se obustavi motor, dobro je da se posljednjih nekoliko minuta radi benzinom, da bi cilindri motora ostali što čistiji. Na stroju je udešen poseban malen rezervoir i rasplinjač za benzin i poseban velik rezervoir i rasplinjač za plinsko ulje. Motori, kod kojih ulazi u cilindar gorivo u kapljevitom stanju, usišu u cilindar čist uzduh i tamo ga komprimiraju. U kompromirani uzduh uštrca se gorivo, gdje se zapali. Na taj način rade Dieselmotori i obični motori za plinsko ulje za zapaljivanje goriva usijanom kuglom. Kod Dieselmotora gorivo se upali samo u komprimiranom uzduhu. Uzduh se visoko komprimira na preko 28 atmosfera i time se ugrije na temperaturu, potrebnu za zapaljivanje goriva. To je najjednostavniji način zapaljivanja goriva uopće, jer nema zato nikakove naprave. Zapaljivanje goriva usijanom kuglom uređeno je tako, da se kugla prije pogona usije specijalnom lampom za žarenje kugla. Kad je kugla usijana, stavi se motor u pogon. Poslije se kugla sama drži u usijanom stanju jer u njoj izgara gorivo. Motori rade u četiri ili u dva takta. Radnja četverotaktnoga motora. U prvom taktu stapalo 2 (si. 10) giba se u cilindru 1 poradi zamaha masa motora od unutarnje mrtve točke (krajnjega položaja) t. j . od prostora za kompresiju la do druge mrtve točke ili do drugoga krajnjeg položaja, lim gibanjem nastaje sisaće djelovanje (vakuum). Budući da automatska naprava za otvaranje i zatvaranje ventila drži u prvom taktu ispušni ventil 9 zatvoren, a sisaći 8 otvoren, to kroz sisaći ventil dolazi gorivo u plinovitom stanju u cilindar, ako motor radi s plinovitim gorivom. Ako je motor građen za kapljevito gorivo, onda se za vrijeme prvog takta usiše čist uzduh. Prvi se takt zove takt usisavanja. 264 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 11 <-- 11 --> PDF |
U drugom taktu giba se stapalo također poradi zamaha masa motora od vanjske mrtve točke prema nutarnjoj. Budući, da su oba ventila zatvorena, to se u prvom taktu usisani plin stisne u prostor za kompresiju la, t. j . usisanom se plinu poradi umanjenja volumena poveća tlak, Ili on se komprimira. Drugi se takt zove takt kompresije. Treći takt. Na kraju drugoga takta odnosno na početku trećega takta zapali se gorivo. Zapaljenjem goriva poveća se veoma tlak, plinovi, koji gore, ekspandiraju, i jer su oba ventila zatvorena, gone stapalo od unutarnje mrtve točke na vanjsku. Ovo je takt ekspanzije ili takt rada. Slika 10. U četvrtom taktu otvoren je ispušni ventil 9, a sisaći 8 zatvoren je. Stapalo poradi zamaha masa motora giba se od vanjske mrtve točke na unutarnju i tjera izgorene plinove kroz ispušni ventil i ispušnu cijev napolje. Ovo je takt ispuha. Iza toga dolazi opet prvi takt, i tako se radnja ponavlja. Od 4 takta samo se u jednom obavlja radnja. Da bi se stapalo nepropusno gibalo na stijenama cilindra, postavljeni su kod svih strojeva na stapalo koluti 2a, (si. 10 i 11). Radnja motora u dva takta. Navedeni proces obavlja se kod dvotaktnoga motora u dva takta. Svaki drugi takt obavlja radnju. Ovi motori nemaju ventila, nego se u cilindru nalaze otvori a i b (si. 11). Otvor a služi za dovođenje uzduha, koji je nešto komprimiran, a otvor b služi za ispuh izgorenih plinova. Motor funkcionira ovako: dok se stapalo nalazi na unutarnjoj mrtvoj točki, uštrca se automatski pumpom za gorivo kroz brizgalo 9 kapljevito gorivo u prostor za kompresiju 10 i la u komprimirani uzduh, gdje se zapali. Zapaljenjem goriva poveća se tlak, plinovi, koji gore velikim tlakom tlače i gone stapalo 2 na drugu vanjsku stranu cilindra 1. Na putu prema 265 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 12 <-- 12 --> PDF |
vanjskoj mrtvoj točki otvori stapalo najprije otvor b za ispuh, pa izgoreni plinovi, jer imaju nešto viši tlak od vanjskog tlaka uzduha, velikom brzinom struje cijevju 14 van. Za trenutak kasnije otvori stapalo i otvor a. Ovim otvorom ulazi iz prostora 11 kroz cijev 13 komprimiran uzduh, koji požuri izlaz izgcrenih plinova i napuni cilindar uzduhom. Kad se stapalo vraća, zatvori ono oba otvora, a uzduh, koji se nalazi u cilindru, komprimira se. Kad stapalo dođe na unutarnju mrtvu točku, uštrca se opet gorivo, i tako se proces ponavlja. Slika 11. Komprimirani uzduh, koji ulazi otvorom a, komprimira se u zatvorenom prostoru ručice 11. Kad se stapalo giba od vanjske mrtve točke k unutarnjoj, usiše se uzduh u prostor ručice kroz sisači ventil 12, a kad se stapalo giba protivnim smjerom, stlači se uzduh u tom prostoru i stlačen ulazi otvorom a u cilindar. Neki motori imaju za tlačenje uzduha posebni kompresor. Uzduh, koji se prije ulaza u cilindar pomiješa s gorivom ili koji se izravno siše u cilindar, mora biti posve čist. Poradi toga mora se uzduh čistiti u čistilu, koje je montirano kraj motora. Motori, kod kojih dolazi u cilindar gorivo u plinovitom stanju, rade redovno u četiri takta. Motori, kod kojih se u cilindar uštrcava kapljevito gorivo, rade u četiri takta ili u dva takta. Dieselmotori rade više u četiri 266 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 13 <-- 13 --> PDF |
takta nego u dva, dok obični motori za pogon plinskim uljem sa zapaljivanjem usijanom kuglom rade u dva takta. Za traktore služe za sada još mnogo više motori kod kojih gorivo dolazi u cilindar u plinovitom stanju, jer se ovi grade s većim brojem okretaja pa su lakši. Služe također motori, koji rade s plinskim uljem u kapljevitom stanju i to ponajviše kao Dieselmotori, jer ovi troše od svih motora najmanje goriva. Motori, koji se gone kapljevitim gorivom, grade se redovno za traktore s jednim ili sa dva cilindra, dok se motori, koji rade s gorivom u plinovitom stanju, grade za traktore redovno sa četiri cilindra. Motor, koji radi s većim brojem cilindra, radi jednoličnije uz jednako teške mase, koje rotiraju. Na pr. kod motora, koji radi u četiri takta s jednim cilindrom, svaki je četvrti takt radni takt, a onaj koji radi sa četiri cilindra, ima uz isti broj okretaja u istom vremenu četiri radna takta. Motor, koji ima veći broj cilindra, treba za istu jednoličnost kod rotiranja lakši zamašnjak. Težina i broj okretaja motora. 0 težini motora zavisi donekle i težina cijele mašine, a u nekom dijelu i cijena mašine. Uz iste uvjete, dakle uz isti materijal iz kojega je motor sagrađen, uz istu snagu, isto gorivo i t. d. onaj je motor teži, koji pravi manji broj okretaja u minuti t. j . onaj koji se okreće manjom brzinom. Kako je rečeno snaga S jednaka je umnošku sile P s brzinom v , S == Pv. Za istu snagu biti će sila P manja ako je brzina v veća. Budući su dimenzije stroja proporcionalne sili, a ne brzini, to slijedi, da je onaj stroj veći, jače građen i teži koji mora svladati veću silu. Teži su motori redovno skuplji, ali i u pogonu trajniji. Za traktore, koji se sami giblju i koji uz to još vuku teret, ne mogu služiti suviše teški motori, jer bi time traktor postao teži pa bi već za vlastito gibanje trebao odviše snage. Motori traktora nesmiju biti ni odviše laki, jer je takova mašina izvrgnuta trajno velikom i dosta nejednoličnom opterećenju. Redovno se rabe motori koji prave 600 do 1200 okretaja u minuti a važu po jednoj KS oko 10 do 20 kg. Za stabilne pogone kao na pr. za pogon mlina, električne centrale i t. d. važu motori 50 do 80 kg po 1 KS, a za aeroplane 0,5 do 1 kg po KS. Snaga motora. Snaga motora dijeli se na indiciranu i efektivnu snagu, a snagu traktora kako je već prije izvedeno dijelimo na efektivnu snagu motora i snagu traktora na poteznici. Indicirana je snaga ona, koja se očituje na stapalu, a efektivna je ona, koja se očituje na glavnoj osovini stroja. Omjer između efektivne snage Ne i indicirane snage ^ Zove se mehanički ko .. risni učinak. Vm = ~xr´´ Efektivna je snaga manja od indicirane snage iVt za toliko, koliko iznose gubici na snazi od stapala do glavne osovine kao i za onu snagu, koja je potrebna za vlastite funkcije motora. .. varira prema konstrukciji i kvaliteti izvedbe motora između 0,7 do 0,9. Indicirana snaga je umnožak srednjeg ukupnog tlaka ili sile P u kg, koja sila tlači na stapalo, i srednje brzine gibanja stapala vm u m/sek. Na pr. za jedan cilindar Dieselmotora koji radi u četiri takta, vidi se iz diagrama (si. 12) specifični tlak p u atm (kg/cm2) za vrjeme četiri takta (I, II, III i IV). 267 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 14 <-- 14 --> PDF |
.. ATM. -20ATM. I. TAKT . TFIKT -10 ATM. Slika 12. Kako je već prije navedeno samo se u trećem taktu proizvodi radnja odnosno pozitivni tlak na stapalo. Od tog pozitivnog tlaka u trećem taktu treba odbiti negativni tlak za vrijeme usisavanja, kompresije i ispuha. Indikatorom (aparatom za indiciranje) dobije se odmah rezultirajući (faktični) tlak na stapalo. Slika 13. prikazuje takav indikatorski diagram za Dieselmotor bez kompresora. Ordinate predočuju tlak u atmosferama, a abscise prevaljeni put stapala s. Ako crtkanu površinu A (si. 13) podijelimo sa dužinom s dobije se faktični srednji specifični tlak na stapalo Pi u atm. Ukupni srednji tlak na stapalo P u kg dobije se, ako se površina D´2 n pi stapala pomnoži sa srednjim specifičnim tlakom: P ~ . Slika 13. D2np,-2snBIndicirana je snaga u KS: .-= D je promjer cilindra 4-75-... (stapala) u cm, s je stapaj t. j . dužina puta stapala od jedne mrtve točke do druge u metrima, n je broj okretaja u minuti, B je broj cilindra, b je broj takta. Vrijednost srednjeg specifičnog tlaka Vi ustanovi se kako je rečeno iz indikatorskog diagrama, a može se približno uzeti: za benzinski motor 5,0, za motor, koji radi rasplinjenim petrolejom ili rasplinjenim plinskim uljem do 4,25, za alkohol 3,0 do 3,85, za upojni plin oko 4 do 4,5, za Dieselmotor 6,0 do 7,0, za motor s usijanom kuglom oko 2,8 do 3,0. Za motor koji ima četiri cilindra i radi s rasplinjenim plinskim uljem u četiri takta, efektivna je snaga u KS uz .. 0,87; ...= 0.87D23.14-2-sw4 Anm,n.> « 4.60^. -= 0,0013»´**. Ako radi s benzinom onda je Ne = 0,00152 D2 s n 268 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Na primjer puzavac ima motor sa četiri cilindra, radi u četiri takta, promjer cilindra D = 114 mm, stapaj s = 152 mm, broj okretaja u minuti n = 1000. Ako radi rasplinjenim plinskim uljem, njegova je normalna efektivna snaga Nt = 0,0013 D2 s n = 0,0013 11,42 0,152 1000 = 25,2 KS, ako radi s benzinom Ne = 0,00152 11,4S 0,152 1000 = 30,5 KS. Snaga se na taj način lako izračuna jer je promjer cilindra, stapaj i broj okretaja u minuti poznat, a te se veličine lako i ustanove. Gorivo za pogon i troškovi za pojedina goriva. Kao goriva za pogon služe u glavnom: benzin, petrolej, plinsko (sirovo) ulje, benzol, žesta i upojni plin. Benzin, petrolej i plinsko ulje dobivaju se iz mineralnog ulja (nafte), a imaju po jednom kg 10000 do 12000 Cal. Do pred nekoliko godina upotrebljavali su se za traktore skoro redovno motori za pogon benzinom. Sada se s uspjehom upotrebljava uz benzin petrolej i plinsko ulje u rasplinjenom stanju, jer je uspjelo sagraditi rasplinjače, koji odgovaraju za petrolej i plinsko ulje. Takvi motori grade se redovno sa 4- cilindra sa oko 1000 do 1200 okretaja u minuti. Napočetku, dok se ne ugriju, rade s benzinom, a zatim s plinskim uljem ili petrolejem. Za traktore služe također motori za kapljevito plinsko ulje i to Dieselmotori i obični motori s usijanom kuglom. U najnovije doba grade se traktori također s motorima za upojni plin. Upojni plin proizvodi se kod nas redovno iz drvena ugljena. Motori za pogon upojnim plinom i žestom osobito su važni za one zemlje, kakova je i naša, gdje nema mineralnih ulja, a ima dosta drva za drveni ugljen i agrarnih produkata za žestu. Motori za pogon upojnim plinom sa generatorom i čistilima su vrlo dobri kao stabilni motori, nu za pogon traktora za sada nijesu generatori za proizvodnju plina i čistila za čišćenje plina još posve dotjerani, jer je na traktoru za takove naprave malo mjesta. Motori za pogon čistom žestom također nijesu još dotjerani, ali se s uspjehom može žesta upotrebljavati mješana s benzinom. U nekim državama propisano je mjesanje žeste u benzin, i to do 50%, za pogon svih motora koji rade s benzinom, osim za aeroplane. Potrošak goriva zavisi o konstrukciji, veličini, opterećenju motora i kvaliteti goriva. Motori koji rade s većom kompresijom trebaju po jedinici obavljene radnje, t. j . po 1 KSh (jednoj konjskoj snagi satu) manje goriva iste kvalitete. Najmanje goriva po jedinici radnje treba bilo kakav motor, ako je normalno ili potpuno opterećen. Što je manje opterećen, treba po jedinici radnje više goriva. Ako je motor preopterećen, t. j . opterećen preko normalne snage, treba također nešto više goriva po jedinici obavljene radnje. Na primjer Dieselmotor od 50 KSef, koji radi u četiri takta bez kompresora treba ako je potpuno opterećen, po 1 KSh oko 0,19 kg plinskog ulja, ako je polovično opterećen, t. j . ako radi sa snagom od 25 KS, treba po 1 KSh oko 0,23 kg, a ako je opterećen samo sa četvrtinom normalne snage, treba po 1 KSh oko 0,40 kg plinskog ulja. Veličina kompresije, potrošak goriva i troškovi za gorivo za pojedine motore. Za primjer poredbe uzima se traktor s motorom od 30 efKS, koji radi potpuno opterećen kroz 8 sati. 269 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Motor od 30 KS, ako radi 8 sati potpuno opterećen, obavi radnju od 30 . 8 = 240 KSh. 1) Motor za pogon benzinom.. Radi s kompresijom do oko 6 atm., a troši po 1 KSh oko 0,28 do 0,32 kg benzina. Za radnju od 240 KSh troši 240 . 0,3 = 12 kg benzina. Uz cijenu od 8 Din. po 1 kg čini . . . . . . . 576 Din. 2) Motor za pogon rasplinjenim uljem. Radi s kompresijom do oko 6 atm., a troši po 1 KSh oko 0,35 do 0,4 kg plinskog ulja. Za radnju od 240 KSh treba oko 89 kg. Uz cijenu od 2,8 Din. čini 249 Din. 3) Motor za pogon plinskim uljem u Dieselmotoru, koji radi u četiri takta. Dieselmotor radi sa kompresijom od 28 i više atm., a troši po 1 KSh oko 0,2 do 0,23 plinskog ulja. (Diesel motori takove veličine, koji radi sa dva takta troše po 1 KSh oko 0,24 kg plinskog ulja). Za radnju od 240 KSh troši 53 kg. Uz cijenu od 2,8 Din. čini 149 Din. 4) Motor za pogon upojnim plinom iz drvenog uglja. Radi s kompresijom do 18 atm. i troši po 1 KSh oko 0,8 kg drve nog uglja. Za radnju od 240 KSh troši 192 kg. Uz cijenu od 0,9 Din. čini 173 Din. Iz ove se poredbe vidi, da je velika razlika u troškovima pogona kod upotrebe različitih motora i različitih goriva, pa izlazi, da je u pogledu troškova za gorivo, najpovoljniji pogon plinskim uljem i upojnim plinom. Traktori za pogon plinskim uljem posve su dobri i pouzdani u pogonu, pa se za svaki posao mogu upotrijebiti. Za upojni plin nijesu generatori i čistila za proizvođenje i čišćenje plina kod motora za traktore još posve dotjerani, pa nam tu valja biti na oprezu. Različne naprave za funkciju motora, za prijenos snage s motora na ostale dijelove traktora i za vožnju traktora. Slika 14 prikazuje uzdužni presjek traktora s motorom od četiri cilindra, a slika 15 prenos gibanja na lance i bubanj. Snaga se proizvodi, kako je prije izvedeno u cilindrima motora 1 (si. 14). Izgaranjem goriva na unutarnjoj strani cilindra imaju plinovi tendenciju, da porastu u volumenu i poradi toga nastane veliki tlak na stapalo 2, pa se tako stapala gone na vanjsku stranu cilindra. Poradi zamaha masa, koje rotiraju, dolaze stapala opet na unutarnju stranu cilindra. Sa stapala prenosi se snaga ojnicama 4 na glavnu osovinu motora 5, pa se tako oscilirajuće gibanje stapala prenaša u rotaciono gibanje glavne osovine. Olavna osovina leži u ležajima 6. Izgaranjem goriva u motoru nastaju visoke temperature, pa da ne bi poradi visokih temperatura štetovao cilindar motora i stapalo, potrebno je da se motor hladi. Za hlađenje se upotrebljava voda, koja teče oko motora prostorom 7. Voda se otvorom 24 nalije u hladionik 23. Taj je hladionik s pomoću cijevi u svezi s prostorom 7 za hlađenje motora. Voda se oko cilindra goni pumpom, na koju se prenosi snaga točkovima 19, i tako voda cirkulira. Osim toga diže se vruća voda sama gore. U hladioniku hladi se voda ventilatorom 22. Ovaj tjera vjetar kroz hladionik, koji je u najvećem dijelu sagrađen kao rešetka 25. Na osovinu ventilatora 21 prenosi se gibanje s pomoćne osovine 17 koničnim ozubljenim točkovima 20. Prostori za vodu oko motora kao i hladionik moraju imati otvore za čišćenje i za spuštanje vode. Važno je, da se po zimi, dok motor ne radi, ispusti voda, jer ako bi se ova smrzla, pukao bi 2 70 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 17 <-- 17 --> PDF |
motor i hladionik. Na razvodnoj osovini 10, na koju se prenosi Ribanje pomoćnom osovinom 17 i koničnim ozubljenim točkovima 18, montirane su različne naprave za funkciju motora. Ploče s kukama 11 otvaraju u pravo vrijeme upojne (sisaće) ventile 8 i ispušne ventile 9 time, da dižu 271 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 18 <-- 18 --> PDF |
motke tih ventila. Ventile zatvaraju i pritišću na sjedala pruživa pera 12. Za zapaljivanje goriva električnom iskrom služe svijeće 13. Oznaka 14 predočuje vanjski okvir, a 15 glavu motora. Prostor 16 posve je zatvoren okvirom 14. U tom prostoru (karteru) nalazi se ulje za mazanje. Naprava 26 i 27 služi za stavljanje motora u pogon rukom. Razvodni uređaj na osovini 10 zaštićen je pokrovcem 28, a čitavi motor poklopcem 29. Na glavnoj osovini motora montirana je jedna strana (prvi dio) spojke 30, koja je izvedena kao zamašnjak. Ta strana spojke stalno je montirana na glavnu osovinu pa se s osovinom uvjek okreće, dok je motor u pogonu. Ako je drugi dio spojke 31 koji se nlazi na osovini 33, ukopčan, prenosi se gibanje s glavne osovine motora preko osovine 33 na mehanizam za mijenjanje brzine 39, a odavle ostalim mehanizmom na uredbu za vožnju. Ako je drugi dio spojke 31 iskopčan, gibanje se s motora, koji je u pogonu, ne prenosi dalje, pa cijeli mehanizam traktora i naprava za vožnju miruje. Spojka se ukopča automatski pritiskom pruživog pera 32, a iskopča tako, da se pritiskom noge na pedal 37 pomaknu motke 36 i 36a oko osovine 38. Motka 36a povuče tuljac 34 zajedno s drugim dijelom spojke 31 na desno, a time se iskopča taj dio spojke. S dijela spojke 30 prenosi se gibanje na dio spojke 31 s pomoću trenja na periferiji 35. Tuljcem 34 prenosi se gibanje na osovinu 33, ozubljeni točak 41 i na prvi (lijevi) dio ozubljene spojke 43. Ozubljeni točak 41 i prvi dio ozubljene spojke 43 stalno su spojeni s osovinom 33 i rotiraju s njome. S osovine 33 prenaša se gibanje na osovinu 49 izravno pomoću ozubljene spojke, tako da se drugi (desni) dio spojke 44 ukopča s prvim dijelom spojke 43, ili da se ukopčavanjem različitih ozubljendh točkova prenosi gibanje preko osovine 40. Ako se gibanje prenosi izravno ozubljenom spojkom onda se poluči najveća brzina rotiranja osovine 49 i gibanja traktora. Ako se gibanje prenosi preko osovine 40, za koji je slučaj ozubljena spojka iskopčana, mogu se polučiti dvije manje brzine od one s izravnim prenosom na gibanje naprijed i jedna za gibanje natraške. Ozubljeni točak 41 ukopčan je uvijek na točak 42. Ako se točak 45 ukopča na točak 46 dobije se prva t. j . najmanja brzina. Ukopčanjem točka 47 na 48 dobije se druga t. j . srednja brzina, a ukopčanjem točka 47 s točkovima 51 i 50 dobije se okretanje osovine 49 u protivnom smjeru, a time vožnja natraške traktora. S osovine 49 prenaša se gibanje pomoću koničnih ozubljenih točkova 52 i 53 (si. 15) na osovinu 54. Osovina 54 prenaša gibanje na prve dijelove spojka 55. Ako se te dvije spojke 55 iskopčaju s napravama 55a, koje se naprave rukovode volanom 55&, osovina 54 se okreće ali se gibanje dalje ne prenosi i traktor miruje. Ako su spojke ukopčane, kako je to redovno, gibanje se prenaša sa spojka 55 pomoću ozubljenih točkova 56 i 57 na osovine 58, na lančane točkove 59, koji su na osovinama 58 montirani, i na beskonačne lance 60. Beskonačne lance 60 gibaju lančani točkovi 59. Beskonačni je lanac na svakoj strani traktora ovit oko stražnjeg lančanog točka 59 i oko prednjeg lančanog točka 61. Između stražnjeg i prednjeg lančanog točka imaju neki traktori još jedan ili više kolotura na kojima se lanci giblju. Dok su obje spojke 55 ukopčane gibanje se na jednoj i na drugoj strani traktora jednolično prenosi na lance, pa se traktor giblje u pravcu. Hoće li se zaokrenuti traktor na jednu ili na drugu stranu, tad se iskopči ona spojka na koju se stranu hoće traktor okrenuti. Na pr. hoće li se traktor zaokrenuti na desnu stranu iskopča se desna spojka, gibanje s osovine 54 prenosi se tad samo s lijevom spojkom na lijeve točkove i na 272 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 19 <-- 19 --> PDF |
lijevi lanac. Lijeva se strana u tom slučaju normalno giblje, a desna strana zaostane, pa se tako mijenja smjer vožnje. Lanci su sastavljeni iz članaka, da se mogu ovinuti oko lančanih točkova, na tim člancima montirana su hvatala 62, koja se prema potrebi mijenjaju. Za tvrdo tlo služe plosnata, uska hvatala, a za mekano tlo služe široka i visoka hvatala. Svaki traktor treba da ima napravu za kočenje, da bi se mogao brzo zaustaviti. Za veću sigurnost ima traktor najmanje dvije kočnice. Kočnica 63 koja se rukovodi polugom 63a služi za zaustavljanje osovine 54 i mehanizama koji su s tom osovinom spojeni, a kočnice 64 za zaustavljanje lančanih točkova i lanaca, koje se rukovode jednim pedalom. Slika 15. S osovine 54 prenosi se gibanje pomoću ozubljenih točkova 65 i 66 na bubanj 67. Ako se s bubnjom ne radi, točak 65 pomakne se na lijevo tako da ne zahvaća u točak 66. Za ukapčanje i iskapčanje točka 65 na točak 66 služe naprave 68 koje se rukovode polugom 68a. Za pogon kojeg drugog stroja s traktora na primjer pile, vršalice i t. d. služi osovina 69, s koje se osovine remenicom i remenom prenosi gibanje. Za prikopčavanje tereta na traktor služi karika 70, koja je montirana na poteznicu 71. Da bi vučenje bilo što elastičnije poteznica montirana je na pruživo pero 72. Plinsko ulje za pogon traktora spremljeno je u rezervoiru 73, a benzin, koji služi na početku i na kraju pogona, nalazi se u rezervoiru 74. 273 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Primjedba: Klišeji broj 1, 2, 3, 4, 5 i 8 su od tvrtke Hanomag Hannover, klišeji broj 6 i 7 su od tvrtke Linke, Hoffmann-Busch-Werke Breslau, a slike broj 9, 10, 11, 12, 13, 14 i 15 su originalne. Résumé. Dans cet article est illustré le tracteur a chenilles employé pour le travail dans la foret. Le tracteur avec ses larges et longues chenilles produit une légere pression spécifique sur le terrain, et avec ses griffons sur le chenilles une grande friction; en conséquence il peut se bien mouvoir et tirer des lourds poids sur des mauvaises routes, et meme la ou il n´y a pas des routes. A cause de cela on peut l´employer tres bien) pour le travail dans la foret. Avec le tracteur on tire des arbres équarris et d´autres bois de la foret jusqu´ a la route, on déracine des abres qui ne sont pas trop gros, on laboure la terre de la foret ect. On y décrit la force effective du moteur, la force sur le tiraut auquel on lie les poids. On y décrit la maniere comment le moteur travaille a deux et .a quatre tactes et on y décrit encore le travail avec le treuil. «0» JUGOSLOVENSKO TRŽIŠTE DRVETA MARCHÉ AU BOIS YOUGOSLAVE ZAGREB, 27. MAJA 1934. — ZAGREB, LE .27 MAI 1931. TEČAJEVI ZAGREBAČKE BURZE. (Les cours officiels de la Bourse de Zagreb.) Vidi stranu 186. — Voir p. 186 de cette Revue. 274 |