DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 22 <-- 22 --> PDF |
promjer na panju veći od 10 cm, a ako je promjer manji, kaznit će se zatvorom do 14 dana; ako je to učinio plodouživalac, kaznit će se novčanom kaznom od 100´ do 5O0 D.« Prema tome taj se odjelak sastoji od dvije spojne rečenice, odijeljene interpunkcijom točke i zareza iza riječi »kaznit će se zatvorom do 14 dana«. U prvoj spojnoj rečenici pravi zakon razliku, da li oboreno drvo ima promjer na panju veći ili manji od 10 cm, te za prvi slučaj normira, da se počinilac kazni kao kradljivac po odredbama krivičnoga zakona, za koje su nadležni samo redovni sudovi, a za drugi slučaj određuje sam zakon o šumama kaznu, koju dakle prema općem naređenju § 167. izriču upravne vlasti. U drugoj spojnoj rečenici normiran je slučaj, ako djelo opisano u prvoj rečenici §-a 151. počini plodouživalac, naime ako drvo u šumi obori, ako siječe, vadi ili iznosi sadnice plodouživalac, te za taj slučaj bez obzira, da li drvo na panju ima veći ili manji promjer od 10 cm, određuje novčanu kaznu od 100´ do 500 D., a izricanje te kazne spada po § 167. u nadležnost, upravnih vlasti. Dakle prema vlastitom značenju riječi u njihovu savezu, te prema interpunkcijama, kako su stavljene u izvornom tekstu složene rečenice, sadržane u odjelku prvom, mogu se riječi »ako je to učinio plodouživalac« tumačiti samo tako, da se riječ »to« odnosi na sve ono, što je u prvoj spojnoj rečenici navedeno, a ne samo na drugi dio prve spojne rečenice. Stoga ako je plodouživalac oborio u šumi drvo, sjekao, vadio i iznosio sadnice, ima se po § 151. zakona o šumama kazniti bez obzira na promjer drveta na panju, svagda kaznom od 100 do 500 D., određenom u zakonu o šumama, a ne po krivičnom zakonu, jer je samo kod onih, koji nisu plodouživaoci, stavljena razlika između uzimanja drva s promjerom preko 10 cm, smatrajući ovo kao krađu kažnjivu po krivičnom zakoniku, te ispod 10 cm, smatrajući ovo za šumsku krivicu kažnjivu po općoj upravnoj vlasti. Protivno tumačenje po načelstvu sreza koreničkog uslijedilo je radi pogrješno stavljene interpunkcije točke i zareza iza riječi: »ako drvo ima veći promjer na panju .. 10 cm« u izdanju ministarstva šuma i rudnika. No za tumačenje zakona nije odlučno nijedno drugo izdanje njegovo, nego samo izvorni njegov tekst, a to je onaj, koji je proglašen u »Službenim Novinama«, jer samo taj veže državljane i državne vlasti. Po tom pak tekstu ne može se doći do drugog tumačenja, neko kako je ono naprijed navedeno. To gramatikalno tumačenje iz samoga teksta § 151. zakona o šumama podupiru još i ovi razlozi : Prema § 18. krajiškog temeljnog zakona od 7. maja 1850. za hrvatsko-slavonsku i banatsko-srpsku vojnu krajinu (br. 243 d. z. 1.) šume krajiške su državno dobro, ali krajišnicima pripadaju u tim šumama šumske služnosti, naročito pravo na građu i goriva drva. Ova prava šumskih služnosti otkupljena su i dokinuta zakonom od 8. juna 1871. o otkupu šumskih služnosti, pripadnih stanovnicima vojno-krajiškog područja u državnim šumama na taj način, da je krajiškim općinama izlučena i u potpuno vlasništvo predana polovica onih kompleksa državnih šuma, u kojima su do tada krajišnici vršili šumske služnosti, a druga polovica ostala je potpuno vlasništvo države, kako proizlazi iz §§ 1. i 2. rečenoga zakona. Glede onih šuma, koje su izlučene za krajišnike i koje su krajiškim općinama predane u potpuno vlasništvo, obrazovane su (po čl. 1. zakona od 15. juna 1873. o imovnim općinama u hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini) za primanje, upravu i gospodarenje tih šuma imovne općine iz svih mjesnih općina, koje su pripadale dotada jednom krajiškom pukovnijskom kotaru. U tim imovnim općinama imaju krajišnici kao pravoužitnici. pravo na šumske plodove, a naročito na drvo za građu i ogrijev, pa se zato i zovu pravoužitnici ili plodo 276 |