DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1931 str. 13 <-- 13 --> PDF |
takta nego u dva, dok obični motori za pogon plinskim uljem sa zapaljivanjem usijanom kuglom rade u dva takta. Za traktore služe za sada još mnogo više motori kod kojih gorivo dolazi u cilindar u plinovitom stanju, jer se ovi grade s većim brojem okretaja pa su lakši. Služe također motori, koji rade s plinskim uljem u kapljevitom stanju i to ponajviše kao Dieselmotori, jer ovi troše od svih motora najmanje goriva. Motori, koji se gone kapljevitim gorivom, grade se redovno za traktore s jednim ili sa dva cilindra, dok se motori, koji rade s gorivom u plinovitom stanju, grade za traktore redovno sa četiri cilindra. Motor, koji radi s većim brojem cilindra, radi jednoličnije uz jednako teške mase, koje rotiraju. Na pr. kod motora, koji radi u četiri takta s jednim cilindrom, svaki je četvrti takt radni takt, a onaj koji radi sa četiri cilindra, ima uz isti broj okretaja u istom vremenu četiri radna takta. Motor, koji ima veći broj cilindra, treba za istu jednoličnost kod rotiranja lakši zamašnjak. Težina i broj okretaja motora. 0 težini motora zavisi donekle i težina cijele mašine, a u nekom dijelu i cijena mašine. Uz iste uvjete, dakle uz isti materijal iz kojega je motor sagrađen, uz istu snagu, isto gorivo i t. d. onaj je motor teži, koji pravi manji broj okretaja u minuti t. j . onaj koji se okreće manjom brzinom. Kako je rečeno snaga S jednaka je umnošku sile P s brzinom v , S == Pv. Za istu snagu biti će sila P manja ako je brzina v veća. Budući su dimenzije stroja proporcionalne sili, a ne brzini, to slijedi, da je onaj stroj veći, jače građen i teži koji mora svladati veću silu. Teži su motori redovno skuplji, ali i u pogonu trajniji. Za traktore, koji se sami giblju i koji uz to još vuku teret, ne mogu služiti suviše teški motori, jer bi time traktor postao teži pa bi već za vlastito gibanje trebao odviše snage. Motori traktora nesmiju biti ni odviše laki, jer je takova mašina izvrgnuta trajno velikom i dosta nejednoličnom opterećenju. Redovno se rabe motori koji prave 600 do 1200 okretaja u minuti a važu po jednoj KS oko 10 do 20 kg. Za stabilne pogone kao na pr. za pogon mlina, električne centrale i t. d. važu motori 50 do 80 kg po 1 KS, a za aeroplane 0,5 do 1 kg po KS. Snaga motora. Snaga motora dijeli se na indiciranu i efektivnu snagu, a snagu traktora kako je već prije izvedeno dijelimo na efektivnu snagu motora i snagu traktora na poteznici. Indicirana je snaga ona, koja se očituje na stapalu, a efektivna je ona, koja se očituje na glavnoj osovini stroja. Omjer između efektivne snage Ne i indicirane snage ^ Zove se mehanički ko .. risni učinak. Vm = ~xr´´ Efektivna je snaga manja od indicirane snage iVt za toliko, koliko iznose gubici na snazi od stapala do glavne osovine kao i za onu snagu, koja je potrebna za vlastite funkcije motora. .. varira prema konstrukciji i kvaliteti izvedbe motora između 0,7 do 0,9. Indicirana snaga je umnožak srednjeg ukupnog tlaka ili sile P u kg, koja sila tlači na stapalo, i srednje brzine gibanja stapala vm u m/sek. Na pr. za jedan cilindar Dieselmotora koji radi u četiri takta, vidi se iz diagrama (si. 12) specifični tlak p u atm (kg/cm2) za vrjeme četiri takta (I, II, III i IV). 267 |