DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Napadnuta su mlada oštećena stabla, izvale i vjetrolomi, koji se odmah gule, granje i kora pali, dok je ličinka još pred zakukuljenjem, a ujedno se ostavljaju u dovoljnom broju lovna i reviziona stabla, jer nije isključeno, da ova zaraza ne će u ovoj godini uzeti veće razmjere. Da bi se smanjila općenita borba protiv potkornjaka, koji su u znatnom opadanju (30%—40% prema prošlogodišnjoj pojavi), te da bi se zaražene sastojine i pojedinačna stabla pronašla i privela svrsi predobrane i obrane, nužno je i vrlo praktično uspostaviti t. zv. leteće kolone od 5—10 radnika i jednog predradnika, koji imaju dovoljno iskustva iz prošlogodišnjih radova na suzbijanju potkornjaka. Ove bi kolone imale zadaću, da tačno po odjelima i pododjelima pregledaju sastojine i da odmah poduzmu nužne mjere predobrane i obrane. Naročito treba imati na umu, da se prema gornjem u načinu suzbijanja zaraze od potkornjaka ne smije stati na pol puta i stvoriti zaključak, da je zaraze u nekim sastojinama sasma nestalo. .1er prema sadašnjim opažanjima moglo toi biti iznenađenja, čemu se apsolutno mora predusresti, da ne bi bile uzaludne sve dosadanje moralne i materijalne žrtve. Ing. S. Omanović. POLJACI O NAŠIM ŠUMAMA. Od 18. juna do .. jula 1929. god. boravila je u našoj zemlji ekskurzija šumarskog fakulteta poljoprivredno-šumarske visoke škole u Varšavi. Ekskurziji su prisustvovala u svemu 33 učesnika, 23 studenta, te profesori sa asistentima. Voda ekskurzije bio je profesor W. .ledlinski. Ekskurzija je prošla našom državom smjerom Subotica—Beograd—Deliblato— Vinkovci—Kostajnica (Majur)—Delnice—Sušak—Senj (Sv. Mihovil)—Otočac—Plitvička jezera—Split—Dubrovnik—Mostar—Sarajevo—Drvar—Prijedor—Zagreb—Maribor. Na tom su se putu učesnici ekskurzije upoznali sa svim glavnim osobinama našeg šumarstva. Tako su pregledali Deliblatske pijeske, slavonske hrastike, krš i njegovo zašumljavanje, šume visokog krša, eksploatisanje šuma u velikom stilu, te gospodarenje u malom šumskom posjedu u Sloveniji. Prolazeći našim krajevima braća Poljaci živo su se interesovali i s naročitom pažnjom promatrali sve prilike kod nas. Dokazom te pažnje služi nam činjenica, da su učesnici ekskurzije opisali potanko svoje utiske i objelodanili ih u prošlogodišnjem 6. broju šumarskog poljskog organa, zvanog »Las polski«, koji izlazi u Varšavi. Čitav taj broj posvećen je opisivanju šumarskih prilika kod nas. Taj opis iznosi punih 77 strana, sa 20 što većih što malih slika u tekstu, a sačinjavaju ga ovi članci: 1. Predgovor napisan od redakcije lista; 2. Prof. W. Jedlinski: Slowo wstepne (Uvod); 3. .1. Grochowski : Kronika wycieczki (Hronološki opis ekskurzije); 4. W. N i e d z i a 1 k o w s k i: Z lasow Jugoslawij (O šumama u Jugoslaviji. 1. Jugoslavija, njezine šume i šumarstvo; 2. Deliblatski pijesci i njihovo zašumljavanje; 3. Slavonske hrastove šume; 4. Šume dobra Thuru-Taxis; 5. Krš i njegovo zašumljivanje; 6. Bosanske šume); 5. Inž. E. Chodzicki : Warunki glebowe jako podstawy hodowlane w lasach niektorych okolic Jugoslawji (Odnosi tla s obzirom na uzgajanje šuma u nekim predjelima Jugoslavije); 6. Inž. K. Pietkiewicz : Przemyl lesny i uzitkowanie lasu w Jugoslawji (Industrija i eksploatacija šuma u Jugoslaviji). Ovi članci, kojima je posvećen čitav jedan broj poljskog šumarskog organa, služe kao dokaz lijepe i prijatne pažnje braće Poljaka spram našeg šumarstva. Ing. Milan Anić. 242 |