DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 36 <-- 36 --> PDF |
traži drvna industrija u svrhu olakšanja današnjeg stanja, a koji su navedeni u pojedinim referatima. Nakon toga prešlo se na raspravljanje o pojedinim pitanjima. G. V. Todorović referisao je o prilikama u drvnoj industriji u Bosni i pri tom istakao, da bi drvnoj industriiji trebalo pružiti mogućnosti, kako bi mogla svoje cijene prilagoditi cijenama konkurencije. U referatu o kritičnom stanju jugoslavenske šumske privrede i industrije, koga je održao g. A. Sohr, traži se, da naša država poradi na tome, kako bi sve evropske države udarile na drvo ruske proveniencije za 20% višu carinu nego na drvo iz ostalih država. U današnje vrijeme krize trebalo bi da se smanje godišnji etati kod dugoročnih ugovora, a država bi trebala da obustavi režijske radove. U daljnim referatima govorio je g. M. Bosnie o snabdjevanju srednjih pilana hrastovim tehničkim drvetom, a g. Dr. Glas o stanju tržišta mekog drveta u zimi 1930/31. U posljednjem su referatu prikazani pogledi na situaciju u evropskim i sjevernoafričkim drvnim tržištima i naglašeno, kako se drvna industrija može izvući iz današnje teške situacije jedino uz pomoć države. G. E. Sever referisao je o stanju indutrije drva sa dugoročnim ugovorima i njenim proizvodnim troškovima, a g. Dr. E. Danda o provođenju dugoročnih ugovora u praksi. U ovim se referatima ističu potrebe, koje idu za snižavanjem željezničkih tarifa, odlaganjem sječe etata, pojeftinjenjem doznaka, doznačivanjem drveta bolje kvalitete, izvedenjem promjena u radničkom osiguranju, određivanjem primjerenog intenziteta, te za tim, da procenat, koji se usteže za pošumljavanje, ide u prvom redu za pošumljavanje godišnjih sječina. Međutim o sniženju šumskih taksa nije bilo govora. U referatu g. Dr. A. Dcspića o pojavama sušika i njihovim posljedicama naglašeno je, kako drvna industrija pored krize u potrošnji i prodajnim cijenama proživljuje pojavom sušika također i krizu kvaliteta drva. U ovom bi pogledu trebalo pružiti drvnoj industriji naročita olakšanja kako kod preuzimanja sušika tako i oslobođenjem od naplate banovinske takse. Za prevoz sušika trebalo bi odrediti specijalnu taksu. G. O. Heinrich govorio je o stanju produkcije i trgovine željezničkih pragova. U svom govoru istaknuo je g. Heinrich potrebu slobodnog izvoza hrastovih pragova, a za domaće potrebe upotrebu impregniranih bukovih pragova. Ovo traženje nije doduše popraćeno nikakvim financijskim računom, ali je ipak čudno, jer izgleda, da bi po tome bilo rentabilnije izvoziti hrastove sirove pragove u zemlje razvijene industrije, a rabiti kod nas impregnirane bukove pragove, gdje dosad još nije razvijena industrija ove vrste. On je pored ostalog istaknuo, kako bi trebalo provesti reviziju dimenzija pragova za naše potrebe u skladu sa dimenzijama u ostalim evropskim državama. U spomenici saveza industrijalaca u Ljubljani o stanju slovenačke drvne industrije, koju je pročitao g. D. Gorup, istaknuto je, kako najveću štetu drvnoj industriji nanose male pilane, koje nemaju dobre prodajne organizacije ni trg. veza, a osim toga proizvode lošu robu i tako ruše cijene robi velike industrije. Iznesene su loše strane zakona o zaštiti domaće industrije, a osim toga potrebe otvaranja novih domaćih tržišta time, da se za koloniste u južnoj Srbiji preduzme izgradnja drvenih kuća. U daljnjim referatima razlagao je g. Dr. V. Durbešić o prilikama šumske industrije u Gorskom Kotaru, g. M. Mautner o pitanju agrarne reforme gledom na veliki šumski posjed i g. Dr. Pordes o krizi u drvno-kemijskoj industriji i destilaciji bukovog drveta. G. Mautner navada u svom referatu razloge protiv agrarne reforme u šumskom posjedu i traži, da se provede nadopuna § 186. zakona o šumama. U ime predstavnika radništva uzeli su na anketi živog učešća gg. Dr. 2. Topalović i V. Haramina. Oni su istakli, da u drvarskoj industriji saradujc oko 90.000 radnika. Danas međutim ima 33.000 radnika bez posla, a kod zaposlenih radnika izvršena je — pored toga što je kod nas radna snaga sasma jeftina — osjetljiva redukcija nadnica, kako bi se time pokrio pad cijena na drvu. Govornici kritikuju ovakav rad drvne 238 |