DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 35 <-- 35 --> PDF |
JUGOSLOVENSKO TRŽIŠTE DRVETA MARCHÉ AU BOIS YOUGOSLAVE ZAGREB, 29. APRILA 1931. — ZAGREB, LE 29 AVRIL 1931. TEČAJEVI ZAGREBAČKE BURZE. (Les cours officiels de la Bourse de Zagreb.) Vidi stranu 186. — Voir p. 186 de cette Revue. MANJA SAOPĆENJA ANKETA O KRIZI DRVNE INDUSTRIJE. Dne 2. i 3. marta o. g. držala se u ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu anketa o krizi drvne industrije. Anketu je sazvao ministar šuma i rudnika gosp. D. Srnec u namjeri, da se javno raspravi današnje stanje ove važne industrijske grane, te da se na osnovu toga uzmognu prosuditi one mjere, koje bi trebale da se poduzmu, kako bi se tim omogućio i u današnje doba svjetske privredne krize prosperitet naše drvarske industrije. Mjere, o kojima se imalo raspravljati na ovoj anketi, razdijeljene su u postavljenom programu na tri dijela: 1. mjere, koje bi imala da preduzme sama drvarska industrija; 2. mjere, koje bi imalo da preduzme ministarstvo šuma i rudnika; 3. mjere, koje bi imala da preduzmu ostala ministarstva. Na anketu su pozvani pored predstavnika velike drvne industrije predstavnici ministarstva financija, saobraćaja, trgovine i industrije, soc. politike i nar. zdravlja, te predstavnici radničkih komora i komora za obrt i trgovinu. Anketa je imala biti informativnog karaktera. Svi predloži odnosno referati, o kojima se raspravljalo na anketi, predani su i pismeno ministarstvu šuma. Na temelju njih će ono proučiti predložene predstavke u pojedinim pitanjima i odatle povući svoje zaključke o potrebnim mjerama. Anketu je otvorio g. ministar šuma i rudnika dužim govorom, u kom je izložio značenje i zadaću ove ankete, koja ima da ispita sva pitanja o krizi i mjerama oko njenog suzbijanja. Pored postojeće svjetske privredne krize, istakao je g. ministar, izazvala je teško stanje u drvnoj industriji pojava ruskog dumpinga. Opća svjetska kriza je izbila prvenstveno zbor hiperprodukcije živežnih namirnica, čija se prirodna posljedica očitovala u katastrofalnom padu njihovih cijena. Uslijed toga oslabljena je kupovna snaga poljoprivrednog stanovništva, a posljedica toga bila je opet hiperprodukcija i nemogućnost unovčenja industrijskih proizvoda. U tako nezgodnim prilikama zauzela je Rusija svjetska tržišta svojom robom, čija se konkurencija vidno osjetilau našoj drvnoj industriji. Zbog opasnosti, kojima i u buduće prijeti ruska »pjatiletka«, potrebno je da se — prema predlogu g. ministra — sva drvna industrija koncentriše u jednu cjelinu. Samo takova jaka i sposobna organizacija može da izdrži borbu. Pored organizacije potrebna je međutim i provedba skrajnje racionalizacije poslovanja u drvnoj industriji. Na govor g. ministra šuma i rudnika odgovorio je u ime predstavnika drvne industrije g. A. Deutsch. U tom je odgovoru skrenuta pažnja na sve važnije zahtjeve, koje 237 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 36 <-- 36 --> PDF |
traži drvna industrija u svrhu olakšanja današnjeg stanja, a koji su navedeni u pojedinim referatima. Nakon toga prešlo se na raspravljanje o pojedinim pitanjima. G. V. Todorović referisao je o prilikama u drvnoj industriji u Bosni i pri tom istakao, da bi drvnoj industriiji trebalo pružiti mogućnosti, kako bi mogla svoje cijene prilagoditi cijenama konkurencije. U referatu o kritičnom stanju jugoslavenske šumske privrede i industrije, koga je održao g. A. Sohr, traži se, da naša država poradi na tome, kako bi sve evropske države udarile na drvo ruske proveniencije za 20% višu carinu nego na drvo iz ostalih država. U današnje vrijeme krize trebalo bi da se smanje godišnji etati kod dugoročnih ugovora, a država bi trebala da obustavi režijske radove. U daljnim referatima govorio je g. M. Bosnie o snabdjevanju srednjih pilana hrastovim tehničkim drvetom, a g. Dr. Glas o stanju tržišta mekog drveta u zimi 1930/31. U posljednjem su referatu prikazani pogledi na situaciju u evropskim i sjevernoafričkim drvnim tržištima i naglašeno, kako se drvna industrija može izvući iz današnje teške situacije jedino uz pomoć države. G. E. Sever referisao je o stanju indutrije drva sa dugoročnim ugovorima i njenim proizvodnim troškovima, a g. Dr. E. Danda o provođenju dugoročnih ugovora u praksi. U ovim se referatima ističu potrebe, koje idu za snižavanjem željezničkih tarifa, odlaganjem sječe etata, pojeftinjenjem doznaka, doznačivanjem drveta bolje kvalitete, izvedenjem promjena u radničkom osiguranju, određivanjem primjerenog intenziteta, te za tim, da procenat, koji se usteže za pošumljavanje, ide u prvom redu za pošumljavanje godišnjih sječina. Međutim o sniženju šumskih taksa nije bilo govora. U referatu g. Dr. A. Dcspića o pojavama sušika i njihovim posljedicama naglašeno je, kako drvna industrija pored krize u potrošnji i prodajnim cijenama proživljuje pojavom sušika također i krizu kvaliteta drva. U ovom bi pogledu trebalo pružiti drvnoj industriji naročita olakšanja kako kod preuzimanja sušika tako i oslobođenjem od naplate banovinske takse. Za prevoz sušika trebalo bi odrediti specijalnu taksu. G. O. Heinrich govorio je o stanju produkcije i trgovine željezničkih pragova. U svom govoru istaknuo je g. Heinrich potrebu slobodnog izvoza hrastovih pragova, a za domaće potrebe upotrebu impregniranih bukovih pragova. Ovo traženje nije doduše popraćeno nikakvim financijskim računom, ali je ipak čudno, jer izgleda, da bi po tome bilo rentabilnije izvoziti hrastove sirove pragove u zemlje razvijene industrije, a rabiti kod nas impregnirane bukove pragove, gdje dosad još nije razvijena industrija ove vrste. On je pored ostalog istaknuo, kako bi trebalo provesti reviziju dimenzija pragova za naše potrebe u skladu sa dimenzijama u ostalim evropskim državama. U spomenici saveza industrijalaca u Ljubljani o stanju slovenačke drvne industrije, koju je pročitao g. D. Gorup, istaknuto je, kako najveću štetu drvnoj industriji nanose male pilane, koje nemaju dobre prodajne organizacije ni trg. veza, a osim toga proizvode lošu robu i tako ruše cijene robi velike industrije. Iznesene su loše strane zakona o zaštiti domaće industrije, a osim toga potrebe otvaranja novih domaćih tržišta time, da se za koloniste u južnoj Srbiji preduzme izgradnja drvenih kuća. U daljnjim referatima razlagao je g. Dr. V. Durbešić o prilikama šumske industrije u Gorskom Kotaru, g. M. Mautner o pitanju agrarne reforme gledom na veliki šumski posjed i g. Dr. Pordes o krizi u drvno-kemijskoj industriji i destilaciji bukovog drveta. G. Mautner navada u svom referatu razloge protiv agrarne reforme u šumskom posjedu i traži, da se provede nadopuna § 186. zakona o šumama. U ime predstavnika radništva uzeli su na anketi živog učešća gg. Dr. 2. Topalović i V. Haramina. Oni su istakli, da u drvarskoj industriji saradujc oko 90.000 radnika. Danas međutim ima 33.000 radnika bez posla, a kod zaposlenih radnika izvršena je — pored toga što je kod nas radna snaga sasma jeftina — osjetljiva redukcija nadnica, kako bi se time pokrio pad cijena na drvu. Govornici kritikuju ovakav rad drvne 238 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 37 <-- 37 --> PDF |
industrije i traže, da drvna industrija pristupi boljoj racionalizaciji svojih poslovanja. Utjecaj krize treba da se osjeti i na sniženju ogromnih plaća vodećih lica, a ne samo na i onako neznatnim radničkim nadnicama. U diskusiji o svim pitanjima navedenim u spomenutim referatima naglasio je g. Dr. M. Ulmansky kao jedini izlazak u rješavanju današnjeg teškog stanja potrebu koncentracije sve drvne industrije. Iznio je predlog, da se drvna industrija organizuje i da kao takva pokuša da pregovara sa rumunjskom drvnom industrijom, koja je već organizovana. U tu je svrhu potrebno, da se što prije obrazuje jedan odbor, koji će imati da stupi u vezu sa organima ministarstva šuma i rudnika i tim otpočne rad na donošenju potrebnih mjera, a ujedno da pokuša voditi pregovore s rumunjskom drvnom industrijom glede zajedničke prodaje mekog drva. Obrazlaganje g. Ulmanskog primljeno je, ako i ne uz potpuno odobrenje industrijalaca. Predstavnici naše drvne industrije već vode u Beču pregovore sa predstavnicima drvne industrije u Rumunjskoj. Daljnji rad ankete bavio se saobraćajnim pitanjima, pitanjem osiguranja radnika, te raznim fiskalnim teretima drvne industrije. G. Dr. I. Mohorić govorio je o situaciji drvne industrije na teritoriju Dravske banovine, naglašujući pri tom, kako je tamošnja trgovina drvom izgubila svaki rentabilitet time, što je renta konsumovana brojnim taksama i teretima. Pojeftinjenje produkcije moglo bi uslijediti participovanjem drvne industrije u kreditima kod Narodne banke. Opsežnim referatom koga je održao g. Dr. L. Karmanski, tajnik trg. komore u Zagrebu, obuhvaćena su sva aktuelna saobraćajna pitanja, koja su od interesa za drvnu industriju. Snižavanjem vozarinskih opterećenja može se jedino omogućiti plasiranje robe na tržištima. U postojećim prilikama trebala bi država da odustane od vođenja normalne tarifske politike. G. M. Mautner govorio je po tom o konkurenciji koksa, koji se uvozi na štetu domaćeg ogrijevnog drveta, te o mjerama oko zabrane njegovog uvoza. Nakon toga raspravljalo se o snižavanju raznih poreskih, taksenih i drugih fiskalnih tereta drvne industrije, željez. povlasticama i t. d. U referatu g. Mautnera o pitanju osiguravanja radnika zaposlenih u drvnoj industriji naglašena je potreba, da se osiguravanje šumskih radnika izdvoji iz općeg osiguranja. Taj je međutim predlog naišao na otpor od strane predstavnika radništva, koji su istakli potrebu koncentracije i unifikacije svih grana radničkih osiguranja. G. Dr. Topalović završio je raspravu u ovom pitanja tražeći, da kod organizovanja drvne industrije ima i predstavništvo radništva utjecaja na određivanje prodajnih cijena i na uređivanje radnih odnosa. Na kraju ankete zahvalio se u ime šumskih industrijalaca g. A. Deutsch g. ministru šuma i radnika i načelniku odelenja za šumarstvo g. Ing. V. Koprivniku na pažnji prigodom izlaganja njihovih referata i predloga. Uslijed opsežnog materijala iznesenog na anketi nisu se mogli svi predloži obuhvatiti odmah u jednoj rezoluciji, nego je 20. marta o. g. podnesena ministarstvu šuma opširna rezolucija sa svim predlozima drvne industrije. Pojedini referati šum. industrijalaca, održani na ovoj anketi, donašaju se štampani u cjelosti u pojedinim stručnim listovima. Kako se iz gornjeg prikaza vidi, rad drvnih industrijalaca na spomenutoj anketi kretao se uglavnom oko zahtjeva za olakšice, koje bi im se imale pružiti od strane države. O mjerama međutim, koje bi imala preduzeti sama drvna industrija, malo se na anketi govorilo. Te su mjere uglavnom tek dotaknute i to s jedne strane u govoru g. ministra šuma i rudnika i s druge strane u govorima predstavnika radničkih ustanova. Pored brojnih referata održanih na anketi "nisu ipak šumski industrijalci posve dovoljno pružili mogućnosti o pravom uvidu u faktično stanje ove industrije. Specijalno naime o 239 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 38 <-- 38 --> PDF |
financijskoj strani drvnih preduzeća, gdje bi moglo biti računski pravo utvrđeno stanje, nije se na anketi govorilo, što je uostalom u javnoj štampi već naglašeno. Mnogi od zahtjeva drvne industrije na drž. nadleštva, pa makar da se momen tano i nalazi u položaju posjednika većih količina robe, koja je nabavljena uz relativno skuplje cijene i mora se silom prilika dati uz jaftinice cijene, ne mogu se ipak smatrati opravdanim. Današnjem naime zastoju trgove drvom prethodila je sve do nedavna odlična konjuktura . Svaka međutim industrija, koja racionalno radi, mora da u dobroj konjukturi stvara rezerve za slučajeve zastoja, koji mogu nastupiti posve ne nadano i u svako doba. Naročito nisu na mjestu traženja za smanjivanje onih tereta, koje šumska industrija snosi kao i ostale privredne grane, kao što su saobraćajne tarife, porezi i t. d. U odličnoj konjukturi posljednjih godina privikla se drvna industrija na ogromne dobitke. Nastupom svjetske privredne krize ponestalo je tih velikih dobitaka i drvna se industrija našla u položaju, na koji nije navikla i koji je naravno sad za nju težak. Međutim drvni industrijalci moraju voditi računa o tom, da su gledom na prilike u našem šumskom gospodarstvu minula vremena kolosalnih dobitaka. Intervencijom drvne industrije nestalo je naime u velikoj mjeri prostranih naših starih i srednjedobnih šuma, koje su kod polaganijeg tempa sječe mogle da još kroz dugo i dugo vremena služe kao eksploatacioni objekti odnosno kao stalna vrela za alimentaciju industrijskih postrojenja. Eksploatisanjem naših šuma prešle su se odavna granice produkcije. Prekomjerna dosadanja sječa osjetit će se bez dvojbe kao težak udarac ne samo na buduću drvnu industriju, nego i na cjelokupni život našega naroda. Od važnosti je spomenuti, da je na prošloj anketi uvidjela drvna industrija potrebu, da se gledom na regulisanje svojih odnosa spram vanjskih drvnih tržišta organizuje u jednu cjelinu. Ovakova drvna industrija trebat će međutim da i u načinu svog poslovanja krene novim putevima. Organizovana drvna industrija vodeći računa o svom prosperitetu u budućnosti doći će — nadamo se — i sama do uvjerenja, da se odvijanje trajnog i pravilnog poslovanja drv. industrije nikako ne podudara sa bržom eksploatacijom šuma. Drvna industrija trebat će da osudi dosadanji svoj rad, kojeg se tendenca očitovala u tom, kako će se brzom sječom šuma što prije obogatiti i amortizirati investicije ne vodeći pri tom ni o čem drugom računa. Ona će trebati da uvidi, da se eksploatacija šuma trajnog karaktera mora ravnati prema mogućnosti proizvodnje šuma. Kao što je proizvodnja šuma polagana i ustaljena, tako bi morala biti polagana i ustaljena i eksploatacija šuma. Drvna industrija morat će se prema tome u prvom redu priviknuti na manji kapacitet, te uslijed toga usmjeriti svoj rad drugim pravcima, zadovoljavajući se pri tom umjerenijim zaradama nego prijašnjih godina. Uslijed ograničenja sječe, koja treba da se što prije provede, trebat će naša drvna industrija da obavi temeljnu racionalizaciju svog poslovanja. Ovdje se naime mora spomenuti, da je dosad drvna industrija malo učinila gledom na racionalno vođenje svojih pogona kako u tehničkom tako i u financijskom pogledu. Proizvodnja odnosno plasiranje šumskih produkata u onoj formi, kako je to dosad rađeno, moralo bi se napustiti. Glavni naime dio našeg izvoza sačinjavaju polufabrikati. Njih bi trebalo zamijeniti produkcijom gotovih fabrikata. Radeći u ovom smislu dobit će naša drvna industrija zaista obilježje prave industrije, dok se ona, promatrana prema dosadaiijem svom radu, može smatrati tek kao poluindustrija. Obraćanjem kapitala odnosno razvitkom rada u ovom pravcu kao i pružanjem mogućnosti oko što boljeg usavršenja industrije, dobit će se bez dvojbe znatne koristi. Pripominje se, da se kod nas uvozi izvana pokućtvo, terpentin, smola, šper-ploče, i t. d., što bi se sve moglo i kod kuće proizvađati. U ovom će smjeru imati drvna industrija da u budućnosti razvije svoju djelatnost. 240 |