DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 28 <-- 28 --> PDF |
tanim konjunkturnim prilikama. Tom prilikom će se ustanoviti, koje će delove mase zahvatiti opšti procenat tehničkog drveta, ogreva ili otpatka, pa će na taj način čiste upotrebne vrednosti biti pretvorene u prometne, koje kod kupoprodaja za sadanjeg novčanog gospodarenja dolaze u obzir kao jedino merilo vrednosti. Pri kraju ove rasprave smatram potrebnim, da istaknem još ovo. Saopšteni podaci o kvalifikaciji naših šuma poteču iz praktičnog gospodarenja, koje često primenjuje dosta grube i sumarne metode rada. Međutim opšta važnost ovog pitanja zahteva, da se ono tretira sa više naučnog duha i primenom odgovarajućih naučnih metoda. Time bi se eliminisala mnoga proizvoljna i subjektivna mišljenja i aprioristička tvrđenja bez pravog osnova, a kojom je metodikom na žalost upravo preplavljena naša nauka i praksa. Prema tome, da bi se proučavanje jednog tako važnog pitanja postavilo na valjanu osnovicu, treba prethodno utvrditi naučno ispravne i u praksi upotrebive metode kvalifikacije, zatim organizovati i provađati takova naučna ispitivanja na terenu. Istovremeno treba pristupiti prikupljanju statističkih podataka u najširem opsegu, jer će statistički metod, jednako kao i u ostalim prirodnim naukama, dati bezuslovno i u šumarstvu odličnih rezultata. Pitanje kvalifikacije drveta je ne samo od čisto naučnog interesa, nego i od najveće praktične važnosti, pa zaslužuje punu pažnju i onih, koji se bave naukom, kao i onih, koji vrše praktično gospodarenje. Sommaire. Introduction, éléments de la Qualification, notion de bois de chauffage et de bois technique, relativité des pourcents du bois technique, causes accessoires de la relativité des pourcents du bois technique, modes de la coupe, coupe a blanc étoc, coupe de régénération, coupe jardinatoire, possibilités de vidange et des transports, déchets, résultats de la qualification de bois dans les forets domaniales de la Croatie et Slavonie, hetre dans les montagnes de hauteur moyenne, chene, sapin et hetre de Gorski kotar et de Lika, comparaison avec les résultats de la qualification a l´étranger, qualification de bois dans le passé et dans l´avenir, conclusion. «0» In g. M. ANIĆ, ZAGREB: O ŠUMARSTVU RUMUNJSKE. (LES FORETS ET LE SERVICE FORESTIER DE LA ROUMANIE) U međuvremenu od 9. do 23. jula 193(). boravila je u našoj državi ekskurzija šumarskog odjela politehnike u Bukareštu. Na ekskurziji je učestvovalo 6 profesora, nekoliko asistenata i oko 25 studenata. Lijepo izvedenim programom imali su učesnici ekskurzije priliku, da pregledaju sve važnije osebine našega šumarstva. Ekskurzija je prošla smjerom Beograd— Brod—Sarajevo—Dubrovnik — Split—Zagreb—Ljubljana—Bled— Maribor. Na tom su putu pregledali učesnici ekskurzije naše šumske ori 230 |
ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 29 <-- 29 --> PDF |
jaše — slavonske hrastove, pa bosanske prašume u svom izvornom obliku i u stadiju njihova eksploatisanja, zatim Krš u njegovim raznoličnim formama, kulturne radnje i njihove uspjehe na Kršu i konačno intenzivno gospodarenje u šumama maloposjednika u Sloveniji. U Beogradu posjetili su ekskurzionisti univerzitet, poljoprivredni fakultet, ministarstvo šuma i rudnika, muzeje i druge važne ustanove. U Zagrebu su boravili 20. jula. Toga su dana prije podne posjetili šumarski odjel poljoprivredno-šumarskog fakulteta, Jug. šumar, udruženje, šumarski muzej, pa univ. biblioteku i druge važnije kulturne ustanove. Poslije podne izveden je pod vodstvom gg. univ. profesora Dr. A. Petračića i Dr. V. Škorića izlet u fakultetsku šumu i šumski rasadnik u Maksimiru. Povodom ove posjete Rumunja našoj zemlji donašamo ovdje ukratko najvažnije o šumarskim prilikama prijateljske nam zemlje Rumunjske. Osvrćemo se pri tome na članak »Les forets en Roumanie«, koji je dne 6. jula 1930. otštampan u dnevniku »La nation Roumaine« br. 456., što izlazi u Bukareštu, te članak Dr. Sburlana »Die Wälder Rumäniens« u »Centralblatt f. d. g. Forstwesen« 1929 Hf. 2., kao i na ono, što smo od učesnika ekskurzije čuli u ovoj stvari za vrijeme njihovog boravka u Zagrebu. Rumunjska se sastoji, kako je poznato, od nekadašnjih kneževina Vlaške i Moldavije, zatim od Dobrudže, a u svjetskom je ratu dobila dio Banata, Erdelj, područje gornje Tise, Bukovinu i velik dio Besarabije, tako da ona danas zaprema površinu od ca 295.000 km2, a broji preko 17 milijuna stanovnika. Njezini se gorski krajevi prostiru sjeverozapadnim dijelom, a sačinjavaju ih Karpati, koji prelaze iz Poljske i Madjarske kao šumoviti Karpati i zatim kao Erdeljske ili Transilvanske Alpe dosižu sve do Dunava. Zapadno od Karpata stere se Erdeljska visoravan, koja polako prelazi u Banatske planine. Jugoistočno se od Karpata steru prostrane rumunjske nizine. Rumunjska je pretežno agrikulturna zemlja. Zbog podesne klime i plodnog zemljišta ona je jedna od prvih evropskih žitnica. Međutim i po bogatstvu svojih šuma zaslužuje ona osobitu pažnju. Njezine se šume mogu ubrajati među glavna vrela narodnog bogatstva. One danas predstavljaju vrijednost od preko 30 milijarda leja. Šume u Rumunjskoj zajedno sa čistinama zapremaju površinu od 7,135.160 ha odnosno 24.2% od ukupne površine. Površina šuma bez čistina iznosi 6,448.475 ha (prije rata 1,853.776 ha). Po procentu šumovitosti zauzima danas Rumunjska sedmo mjesto među evropskim državama. Po pojedinim su pokrajinama raspodijeljene šume ovako: U Transilvaniji ima šuma 3,534.621 ha » Moldaviji ima šuma 1,081.884 » » Muntenliji ima šuma 1,039.927 » » Olteniji ima šuma 552.148 » » Bukovini ima šuma 494.694 » » Besarabiji ima šuma 219.193 » » Dobrudži ima šuma 212.693 » Ukupno 7,135.160 ha Na svakog stanovnika otpada otprilike 0,38 ha šuma (u staroj Rumunjskoj 0,32 ha, Erdelju sa Banatom 0,61 ha, Bukovim 0,52 ha, Besa ni |
ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 30 <-- 30 --> PDF |
rabiji 0,07 ha). Prema zasadama šumarske nauke ubrajaju se, kako je poznato, u zemlje bogate na drvu one, u kojima na svakog stanovnika otpada preko 0,3 šuma — naravno uz pretpostavku, da se u šumama gospodari po principima nauke. Sudeći već po tom kriteriju, spada Rumunjska u drvno-eksportne zemlje. Mimogredce se spominje, da u Finskoj otpada na svakog stanovnika 7,4 ha, a u Švedskoj 3,8 ha šuma. Važno je međutim istaknuti, da pored spomenutog kriterija Rumunjska danas predstavlja važno mjesto medu drvno-eksportnim zemljama. Razlog je tome s jedne strane, što se domaće potrebe na drvu ne podmiruju zasad u onoj proporciji, kako to predviđa nauka, a s druge strane, što se eksploatacijom presižu dozvoljene količine. U rumunjskim šumama odlično uspijevaju sve vrste drveća, kojima prija umjerena evropska klima. Prema statističkim podacima ima u Rumunjskoj crnogoričnih šuma 25%, hrastovih 24%, bukovih 38%, ostalih listača (brijest, grab, lipa, jasen, javor, breza i t. d.) 13% od ukupne površine šuma. Vrste drveća, kojima odgovara mediteranska klima, rijetko se zapažaju u rum. šumama. Od tih vrsta mogu se tek mjestimično naći Castanea vesca, Juglans regia, Corylus tubulosa, Syringa vulgaris, Ficus carica i t. d. Klimatski i edafski faktori dijele rum. šume u slijedeće zone: l.kladna alpska zona iznad 1800 m nadmorske visine, gdje dolaze Pinus montana, Juniperus vrste, Taxus, Rhododendron i dr. ; 2. zona crnogoričnih šuma stere se po sjevernom dijelu Karpata počevši od 500 m visine. U ovoj zoni rastu uglavnom smreka i jela. Smreka pokriva preko 1,14 mil. ha odnosno ca 17,5% od ukupne površine šuma. Najljepše i najvrednije smrekove sastojine steru se u sjeveroistočnom dijelu, a osobito u Bukovini, gdje smrekove šume sačinjavaju 69% tamošnjih šuma. Osobito se lijepe smrekove šume nalaze i po Moldavskim Karkatima, te sjevernom i istočnom dijelu Erdelja. Jelove šume pokrivaju površinu od 422.000 ha, t. j . 6,5% od ukupne površine šuma. Prostrane jelove čiste i mješovite sastojine (sa bukvom) steru se osobito u Moldaviji i Vlaškoj. Bijeli bor i ariš nalazi se u malim količinama; 3. zona bukovih šuma sačinjava glavni dio šuma, jer površina pokrivena bukvom iznosi oko 2,5 mil. ha. Ogromni se masivi bukovih sastojina nalaze uglavnom u sjev. dijelu države. U Erdelju sačinjava bukva polovinu šuma. U Besarabiji, a pogotovu u Dobrudži bukva je vrlo slabo zastupana. U ovoj se zoni javlja po gdjegdje hrast kitnjak. jasen, gorski javor, brijest, grab i breza; 4. zona hrastovih šuma prostire se po brežuljcima i ravnicama. Ovu zonu sačinjavaju hrastovi: lužnjak, kitnjak, medunac (Qu. pubescens), sladun (Qu. conferta-hungarica) i cer, Prve dvije vrste hrastova zauzimaju površinu od 785.000 ha (12%), dok sve hrastove šume zajedno pokrivaju površinu od 1,4 mil. ha. U ovoj se zoni javlja zajedno sa hrastom u većim količinama grab (230.000 ha). Rjeđe se javljaju brestovi, javori i jaseni. Dolinom Dunava stere se s t e p s k a zona, na kojoj od prirode nema šuma. Tu se danas vrše pošumljavanja hrastom i akacijom. Uzduž svih glavnih voda stere se područje topola i vrba, koje zauzima površinu od 587.000 ha. 232 |
ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Po starost i rumunjske se šume mogu razvrstati ovako: U dobi od: 1—20 g. 21—40 g. 41—60 g. 61—80 g. 81—100 g. preko 100 g. ima šuma mil. ha: 0,15 1,22 0,90 0,73 0,70 0,90 Prevladavaju, kako se vidi iz ovoga prikaza, mlade šume. Uzrok su tome velike poslijeratne sječe. Šume stare preko 100 god. nalaze se u Moldavskim Karpatima, Bukovini i Erdelju, dok na području stare Rumunjske nema više takovih šuma. Po kategoriji vlasništva dijele se rum. šume na d r ž a v- n e, koje zapremaju površinu od oko 1,9 mil. ha, na k o m u n a 1 n e, f o rido v s k e i ostale javne šume, koje zapremaju površinu od 1,98 mil. ha, te na p r iv a t n e š u m e, koje zauzimaju površinu od 2,67 mil. ha. Državn e šum e zauzimlju 30% od sveukupne površine šuma. Prema statistici u »Raportul general« od 1928. pag. 105. iznosi površina drž šuma zajedno sa čistinama, koje zauzimaju površinu od ca 150.000 ha. oko 2,05 mil. ha. Dominantne vrste drveća u drž. šumama su bukva (33.5%), hrastovi (23,6%) pa smreka i jela. Ud crnogoričnih šuma drži se, da država posjeduje smrekovine sposobne za resonacijsko drvo ca 340.000 ha. U staroj Rumunjskoj, koja je na površini od 42% pokrita šumom, ima drž. šuma preko 1 mil. ha. U Erdelju, koji je sa 27.7% pokrit šumom, ima drž. šuma 0,75 mil. ha. U Besarabiji, ima drž. šuma 0.2 mil. ha, a u Bukovini 0.1 mil. ha. Po starosti mogu se državne šume razvrstati ovako: U dobi od: 1—120 g. 21—40g. 41— 60 g. 61—80 g. 81—UK) g. preko 1O0 g. ima šuma: 29,7% 18,3% 11,2% 10,9% 11,8% 18,1% Šumarstvo potpada pod ministarstvo poljoprivrede i državnih domena. Svi poslovi u pitanju šumarstva vršeni su do 25. aprila 1930´. na osnovu zakona o vrhovnoj šumarskoj upravi (Casa padurilor) od 1910, te na osnovi zakonika o šumama (Codul silvic) iz iste godine. Pod norme tih zakona spadale su sve šume bez razlike vlasništva. God, 1923. protegnuti su ti zakoni i na novo dobivene pokrajine. Do tog su vremena važili u pojedinim tim pokrajinama propisi prvašnjih država. U smislu gornih zakona stavljene su pod državni nadzor sve državne i komunalne šume, šume javnih ustanova, raznih društava, zajedničke seljačke šume i privatne zaštitne šume. Oko 95% cjelokupnog šumskog posjeda potpada pod državni nadzor. Gospodarenje u svim spomenutim šumama ima se udešavati prema unaprijed sastavljenom gospodarskom planu, koga mogu sastavljati samo šumarski stručnjaci sa najvišom naobrazbom. Sve šume, koje leže na strmim obroncima i na području vododerina, imaju se proglasiti zaštitnima. U privatnim šumama, koje nisu uzete pod državni nadzor, smije vlasnik po volji gospodariti. U slučaju pretvaranja šume u drugu vrst kulture moraju i vlasnici privatnih šuma tražiti naročitu dozvolu. Pašarenje se u državnim i komunalnim šumama kaosvim ostalim šumama, koje stoje pod državnim nadzorom, ograničuje. U zaštitnim se šumama dozvoljava paša — i to u visokim šumama, ako su starije od 30 godina, a u niskim šumama, ako su starije od 15 godina. 233 |
ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Vrhovni upravni i nadzorni organ za šumarstvo — Gasa padurilor, komu je na čelu stajao generalni direktor i 7 članova upravnog vijeća — dijelio se na centralnu i vanjsku upravu. Centralne urede sačinjavalo je 6 odjeljenja (personalno odjelenje, odjeljenje za uređivanje šuma, odjeljenje za pošumljivanje, eksploataciono odjeljenje, tehničko odjeljenje, računarsko odjeljenje). Vanjsku upravu vode šumarske direkcije, pod koje je podređeno po 15—30 manjih šumskih uprava sa površinama od 5.000 do 15.000 ha. U cijeloj Rumunjskoj ima 15 direkcija šuma i preko 300 šumskih uprava. Šumarske direkcije su u mjestima: Cernautzi, Kichinau, Jassv, Bacau, Buzau, Constantza, Pitesti, Orsova, Arad, Sebes, Cluj, Brasov, Sighet, Bistritza, Beius. Novim zakonom o upravi šuma, koji je izdan 25. aprila 1930., razlučeno je upravljanje i gospodarenje državnih šuma od upravljanja i gospodarenja ostalih šuma. Po tome zakonu državne šume potpadaju pod autonomnu vrhovnu upravu državni h šum a (C. A. P. S.), kojom upravlja generalni direktor sa posebnim administrativnim savjetom. Sve druge šume podređene su zasebnoj direkciji, kao vrhovnoj instanciji za sve šume, koje stoje pod državnim nadzorom, osim državnih šuma. — Novim je zakonom osnovan vrhovni šumarski savjet, koga sačinjavaju pored šumarskih stručnjaka predstavnici svih gospodarskih grana, koje imaju veze sa šumskim gospodarstvom. Podjelom vrhovne administracije državnih i nedržavnih šuma očekuje se znatan napredak rumunjskog šumarstva. Obje će vrhovne ustanove bez dvojbe time poskočiti u svojoj aktivnosti. Šumarsk a je nastav a visokoškolska i srednješkolska. Visokoškolska se nastava danas vrši u šumarskom odjelu politehnike u Bukareštu. Visoka je škola za šumarstvo osnovana god. 1894., a prije rata prenesena je iz Branestia u Bukarest, gdje je 1923. pripojena ondješnjoj politehnici. Uređena je po uzoru visokih šumarskih škola u Beču, Chemmtzu i Lenjingradu. Osim visoke škole u Bukareštu postoji u zemlji više srednjih šumarskih škola. Za čuvarsko osoblje drže se specijalni kurzevi. Eksploatacij a šuma vrši se na osnovi odobrenih gospodarskih planova. Eksploatacija privatnih šuma, koje stoje pod državnim nadzorom, dozvoljava se na temelju propisa izdanih po stručnom tehničkom savjetu. U ime garancije, da će se posječene površine na vrijeme pošumiti, dužan je svaki posjednik takovih šuma položiti u ministarstvu poljoprivrede i drž. domena još prije sječe šume svotu novca, koja odgovara po ha niske šume svoti od 600 leja, a po ha visoke šume svoti od 1.000 leja. Ova kaucija ostaje u ministarstvu sve dotle, dok pošumljenje posve ne uspije. U državnim se šumama praktikovala do novog zakona o upravi šuma slobodna prodaja na panju, prodaja putem licitacija i eksploatisanje šluma u vlastitoj režiji. Novi je zakon međutim stao na gledište, da je eksploatisanje šuma u vlastitoj režiji najbolji način, kako u pogledu podizanja šuma tako i u pogledu materijalnih dobitaka, pa je zbog toga njime zavedena vlastita režija kao osnovica svakog eksploatisanja državnih šuma. Prema podacima Dr. Sburlana (»Centralblatt f. d. g. Forstwesen«, 1929... 2.) vršena je u vremenu od 1920—1926. eksploatacija državnih šuma preko raznih šumskih poduzeća na površini od ca 0,5 mil. ha, a polučena je novčana vrijednost od preko 180 mil. leja. U tom rajzdoblju 234 |
ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 33 <-- 33 --> PDF |
unovčeno je putem slobodne prodaje preko 190 mil. leja. Izradom u vlastitoj režiji dobiveno je u istom razdoblju iz drž. šuma ca 3,5 mil. jm8 grad. i preko 16 mil. pr. m. gorivog drveta. U vremenu od 1920. do 1928. polučila je država prodajom svojih šuma ove čiste prihode: 1920./21. god. 7,3 mil. leja 1921 ./22. » 26,8 » » 1922.123. » 88,7 » » 1923. » 91,3 » » (od aprila do decembra) 1924. » 78,4 » » 1925. » 189,7 » » 1926. » 306,5 » » 1927. » 236,4 » » 1928. » 277,9 » » Uređivanje i podizanje šuma iziskivat će u Rumunjskoj još duže vremena znatnih materijalnih žrtava. Važno je naime spomenuti, da su rumunjske šume u znatnoj mjeri bile za vrijeme velikog rata devastirane. Prvih godina nakon prevrata stradala je većina šuma, što se nalaze u blizini sela i gradova. Veliki kompleksi šuma predani su i još se predaju putem eksproprijacije seljacima. Radi prevelike eksploatacije šuma i slabe primjene zakonskih mjera znatno je posljednjih godina nazadovalo šumarstvo Rumunjske. Dosada je uređeno državnih šuma na površini od 890.000 ha, komunalnih i sličnih šuma 57.000 ha, te zajedničkih seljačkih šuma 31.000 ha. Prema izvješću Case padurilor pošumljeno je u toku 1928 god. preko 15.000 ha uz ukupni trošak od 18,5 mil. leja, što odgovara trošku od 1200 leja po ha. Pošumljivanja se uglavnom obavljaju smrekom (70%), akacijom (25%), hrastom i ostalim listačama (5%). U svoj je državi pošumljeno akacijom preko 28.000 ha. Razvitku drvne industrije mnogo je doprinio ne samo povoljan geografski položaj, nego i lagan izvoz šumskih proizvoda plavljenjem po vodama. Prije svega tome je razvitku najviše doprinijela dobra kvaliteta ondješnjih smrekovih i hrastovih šuma. Već u 15. i 16. vijeku mnogo su traženi smrekovi i hrastovi proizvodi. U 18. vijeku podignuto je više vodenih pilana po dolinama Karpata, odakle se otpremala roba za istočne krajeve. Hrastovo drvo eksploatisalo se u prva vremena u velikoj mjeri po svim pristupačnijim šumama, tako da u Rumunjskoj ima malo hrastovih šuma, koje su sposobne za eksploatisanje. Sa većinom se naime današnjih hrastovih šuma gospodari u niskom uzgoju. Jedino u staroj Rumunjskoj ima još hrastovih šuma sa veoma pravnim deblima i finim drvetom. One su uglavnom vlasništvo države. Radi nestašice hrastovih šuma upućena je drvna industrija kroz zadnjih 50 god. uglavnom na eksploatisanje smrekovine i jelovine. Od ukupne površine crnogoričnih šuma drži se, da otpada na smrekovinu sposobnu za proizvodnju resonanc-drveta oko 24%. Mnoge evropske, pa i američke tvornice muzikalija i avijona podmiruju svoje potrebe na resonanc-drvetu iz rumunjskih šuma. Uprkos tome, što je trgovina s ovom vrijednom vrstom drva bila dosta intenzivna još prije rata, a poslije rata još intenzivnija, te pored toga, što su se eksploatisanjem toga drva činile razne zloupotrebe, sačuvale su se još velike zalihe takove smrekovine. U Bukovini ima predjela 235 |
ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 34 <-- 34 --> PDF |
(Fundul, Bisericesz), gdje se smreka sposobna za resonanc-drvo nalazi zastupana sa 20—.%. Drvna je industrijja (pilane, industrije pokućtva, bačvarska i kolarska industrija i t. d.) bila 1925. god. zastupana sa 848 tvornica i sa snagom od 75.000 K. S., a kapital koji je bio u nju uložen, predstavljao je 11,5% od ukupno investiranog kapitala. Tom je industrijom bilo uposleno preko 4.000 tehničkog osoblja i oko 58.000 radnika. Većih pilana bilo je oko 350 sa snagom od oko 45.000 K. S. Kksplcatisanje rumunjskih šuma započeto je u velikom stilu 1927/28. preko velikih akcionarskih društava sa kapitalom od preko 1,8 milijarda leja. Osim toga danas postoji oko 500 manjih društava za eksploatisanje šuma. Veliki potrošači drveta su fabrike celuloze i papira. Ova je grana industrije reprezentovana u Rumunjskoj sa 8 velikih tvornica (preko 20.000 K. S.), koje godišnje produciraju oko 65.000 tona papira i kartona. Prema statističkim podacima velika drvna industrija uopće predstavlja kapital od približno 98 mil. zlatnih leja. Trgovin a drvetom bila je u Rumunjskoj razvita još pred procvat turske moći u istočnoj Evropi. Ta je trgovina bila usmjerena na Levant i Sredozemno more. Turskom prevlasti skučena je ona samo na područje turskog carstva. Tek u 19. stoljeću pridigla se ta trgovina na prvotni položaj. Danas se od ukupnog izvoza rumunjskog drva izvaža 60% u Mađarsku, 14% u države zap. Azije, 10% u balkanske države, 67° u države Sredozemnog mora i ostatak od 10% u druge države. Od god. 1926. do uključivo 1929. izvezeno je iz Rumunjske šumskih proizvoda u tonama ovoliko: u 1926 g. 1927 g. 1928 g. 1929 g. 1. ogrijevnog drveta 1,033.018 703.436 648.277 580.000 2. crnogor. grad. drveta 1,071.798 992.682 1,087.754 941.950 3. hrastovog građev. drveta 10.321 15.074 18.291 27.000 4. grad. drveta bukovog i ostalih listača 64.215 69.249 85.283 73.000 Ako se uzme prema navodima Dr. Sburlana u obzir godišnji prirast rumunjskih crnogoričnih šuma sa 3 m3 po ha, to znači da se godišnje proizvodi u tim šumama masa od 1,6 mil. ha X 3 = 4,8 mil. m3 sirovine. Ako se za godišnji potrošak na domaćim potrebama uzme prama prilikama u predratnoj Rumunjskoj 2 m3 sirovine po stanovniku, to bi značilo, da bi domaće potrebe današnje Rumunjske iznosile 3,4 mil. m8 sirovine. Prema tome mogla bi se izvažati jedino razlika od 1,4 mil. m3 odnosno oko 840.000 tona. Poslijeratni je međutim izvoz prekoračivao ovaj iznos i trostruko, dok ga zadnjih godina prekoračava dvostruko. Kako se iz gornjeg prikaza vidi, šume su Rumunjske od osobite važnosti u ekonomskom životu ondješnjeg naroda. Kao u drugim zemljama tako su i u Rumunjskoj nanesene u teškim ratnim i poratnim prilikama znatne štete šumskom gospodarstvu. Prilike se međutim iz godine u godinu poboljšavaju. Uspjesi su rada na polju rumunjskoj šumarstva opsežni. Primjenom novog zakona o šumama očito se očekuje ozbiljno i energično pristupanje k sređivanju šumarskih prilika. «o» 236 |