DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Kvalifikacija tehničkog drveta prema novim privrednim planovima — tabela 10 — u uskoj je vezi sa stanjem sastojine, dakle njenom strukturom, svrhom gospodarenja, zahvatom seča u pojedine kategorije, intenzitetom i konačno strukturom etata, sve faktorima, na čiju je važnost upozoreno još u teoretskom delu ove rasprave. Uz takove prilike rezultiraju bezuslovno nešto niži procenti tehničkog drveta, što je posve u redu, ako se drže u vidu propisi tih osnova za obeležavanje drveta, koji su sastavljeni u duhu viših ciljeva gospodarenja. Ti propisi glase12: »Prilikom obilježenja stabala treba držati u vidu glavne smjernice određene ovom osnovom, a te su, putem oprezne prebirne sječe, dakle putem prelaznog gospodarenja, prevesti šumu u bolje stanje sa znatnijim učešćem jelovine i uopće zdravijim i vrijednim inventarom. Stoga u prvom redu treba određivati za sječu sve što nije sposobno za daljnji uzgoj, a bolji i zdraviji materijal treba ostavljati za budućnost. Tako ponajprije treba obilježavati stara i prestara jelova i bukova stabla, koja su prešla najpovoljnije dimenzijei od 60 odnosno 50 cm prsnog promjera. Kod jele treba obilježavati za sječu bez iznimke sva stabla iznad 70 cm, a kod bukve sva stabla iznad 60 cm prsnog promjera. Stabla iznad ovih dimenzija nikako ne treba i nadalje podržavati u sastojini. Od jelovih stabala od 61—70 cm mogu se tamo. gdje to naročite prilike tla zahtijevaju, u svrhu njegove zaštite ostavljati pojedine jele i ako su prešle dimenzije od 60 cm prsnog promjera. Isto tako mogu se ostavljati i pojedina lijepa i odabrana jelova stabla iznad označenih promjera i bez obzira na teren, da bi se pomoću takovih biranih jela što bolje iskoristio veći priliv svjetla. Od jelovih stabala ispod 60 cm prosnog promjera, dakle takovih, koja još nisu polučila najpovoljnije dimenzije, treba obilježavati u prvom redu samo bolesna, oštećena, deformirana i rašljasta stabla, a od zdravih jedino prekobrojna drveta, uzrasla u gušćim hrpama, koje je potrebno ponešto progaliti. Sječa jelovih stabala ispod 60 cm prsnog promjera treba da se upravlja jedino prema šumsko-uzgojnoj potrebi. Apsolutno je zabranjeno svako neopravdano jače zadiranje u tanju jelovu sastojinu, jer se time ometa istaknuti cilj gospodarenja i uvećanje učešća jelovine. Slične odredbe vrijede i za obilježavanje bukovih stabala s jedinom razlikom, što se preporuča jače zadiranje u bukovu sastojinu. Analogno prednjem mogu se ostavljati i pojedina bukova stabla promjera 50—60 cm i ako su prešla određene dimenzije, samo ako to zahtijevaju naročite prilike zaštite tla ili ako je ostavljanje pojedinih biranih bukovih stabala označenih dimenzija u interesu jačeg iskorišćenja većeg priliva svjetla. U kategorije od 30—50 cm treba jače zadirati nego kod jele, samo da bi se ovoj što više pogodovalo, obilježavajući u prvom redu deformirana, okljaštrena, natrula i svinuta bukova stabla. Ujedno u označenom cilju treba naročito oslobađati od bukve poodrasli ali potišteni jelov mladik i jača jelova stabla izolirati zbog jačeg prirasta.« Ti propisi baziraju na konkretnom stanju ove gospodarske jedinice, koja pokazuje prosečnu strukturu po ha onako, kako je to navedeno u 12 Vidi gospod. osnovu z. —»A«— gosp. jedinicu »Veliki Smolnik«, šum. uprave Novi-Vinodolski. Uredaini zapisnik iz god. 1927. str. 50—51. 216 |