DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1931 str. 9 <-- 9 --> PDF |
* pomanjkanja kredita, nijesu se uopće mogle provađati revizionalne radnje već nekih 20—30 god. Sastojine određene za sječu sijeku se čistom, golom ili sječom u počep, jer ovdje drukčije nebi bilo ni moguće zbog naglog tjeranja korova. Godišnji se etat ustanovljuje po površinama, jer su sastojinske prilike više manje jednolične, premda bi se moglo raditi i po kombinovanoj inetodi razšestarenja, nastojeći pri tome postići normalni poredaj dobnih razreda i red siječenja. No radi nepošumljavanja godišnjih sječina, radi pomanjkanja kredita, ekonomske krize i stagnacije na drvnom tržištu mora se i tu više puta odstupati od postavljenoga pravila i propisa. Jedno kat. jutro sastojine zrele za sječu (od 30 godina), ako su vršene redovno prorede, ima po 120—160 m3, jedno kat. jutro vrlo lijepe sastojine s mnogo jagnjeda 160—200 m8. Gdje ima vrlo mnogo kanadske topole i jagnjeda, a tlo je vrlo dobro, može da bude i do 300 m3 drvne mase. Na slabijem tlu ili nižem terenu, te gdje ima kakovih šteta, drvna masa sastojine zrele za sječu (u dobi od 30 god.) biti će tek 80—120 m3 po jutru. Iz prednjega se vidi, da je poprečni prirast po 1 k. j . za sve meko drvo 3—10 m3. Posebno za vrbu je 3—6 m3, za jagnjed i kanadsku topolu 5—10 m3. Nažalost nemamo za ovdašnje meke šume lokalnih tabela prihoda i prirasta, nego se služimo općim tabelama za vrbu i jagnjed iz niskih šuma. Isto tako nemamo nikakovih tabela za prorede. Iskaz I i II sadrže (za pojedine prsne promjere) prosječan kubni sadržaj vrbovih i jagnjedovih stabala iz dviju sastojina od 32 godine, koje su bile određene za sječu i koje su svojevremeno bile proređivane. Od njih jedna leži na boljem, višem tlu (Meheš), a druga na nižem, lošijem i odvodnjenom zemljištu (Fleischhackerwiese). (Vidi tabele na str. 164, 165, 166). U prvoj su tabeli naznačene i visine stabala i sortimenti (za stablimičnu prodaju), u drugoj toga nema. Od debljih se vrbovih stabala ne može ništa tehničkog drveta dobiti, jer su sva natrula, dok kod jagnjeda procenat tehničkog drveta s debljinom raste. Vrba može u iznimnim slučajevima da postigne kubaturu od 3 m3, a jagnjed oko 5 m3 i više. U drugoj se tabeli jasno vidi utjecaj odvodnjavanja na vrbu, jer je kubatura spram vrbe u prvoj tabeli vrlo malena. Taj se utjecaj jedva zanaža kod jagnjeda ili ga uopće ni nema. U vezi s gornjim tabelama navesti ću za primjer rezultat procjene jedne vrlo lijepe sastojine i opet jedne lošije sastojine, koje su prodane na panju putem javne licitacije. Sastojine su bile 33 god. stare. 1.) Sječina u Mehešu 1925/1926 god. Površina 17.81 kj. U svemu je bilo: 2.940 kom. vrbovih stabala s kubnom sadržinom 1.80.429 m* 999 » janjedovih i topolovih stabala s kub. sadrž. 1.177600 m3 3.939 kom. svega mekog drveta 2.977´ — m3 208 kom. hrastovih stabala s kubnom sadržinom 406´269 m3 83 » vezovih i brestovih stabala s kub. sadržinom 43´945 m3 291 kom. svega tvrdog drveta 450´ — m! 163 |