DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1931 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Klen (Acer campestre) nalazi se ovdje također od prirode, ima ga na salitrenom zemljištu. U zajednici s grabom on je podstojno drvo ovdašnjih hrastovih šuma. Osim navedenih vrsta na zemljištu zaštićenom od poplave nađe se drveta divlje kruške i jabuke. III. GOSPODARENJE U RUSKIM ŠUMAMA. Prihode u ovdašnjim mekim šumama čine glavni i sporedni šumski produkti. Sve meke šume su niske ili sitne šume. Kao niske šume rukuju se i bagrenove sastojine, a hrastove i brestove kao visoke šume. Obično su šume podijeljene na više sjekoreda, ali kako se u njima gospodari po istim principima, to bi bilo najzgodnije, da se sve mekane šume, koje potpadaju pod rukovanje jedne šumske uprave, metnu u jedan gospodarski razred. Zgodna gospodarska podjela, prosijecanje šumskoga posjeda prosjekama i izgradnja puteva čine šumski posjed u ritovima mnogo pristupačnijim, preglednijim i vrednijim. Sjcčiva starost (ophodnja) u ovdašnjim mekim šumama iznosi 25 do 35 godina, kod Direkcije Šuma u Apatinu 25, dok je kod drugih ona obično veća, no može biti i manja, već prema tome, čemu su šume namijenjene. Gdje je više vrbe, tu će ophodnja morati da bude nešto niža, a gdje je više jagnjeda ili kanadske topole, nešto viša. Ophodnja od 25 godina suviše je niska, barem za sadanje prilike, jer se iz mekih šuma uzima tehničko drvo, koje je deblje od 28 cm srednjeg promjera. Ta ophodnja, da bi odgovarala svim obzirima narodnog šumskog gospodarstva, faktično će se morati povisiti. Gdje je pretežna vrba, odgovarati će najbolje ophodnja od 30 godina, a gdje ima preko polovine jagnjeda ili kanadske topole, ophodnja od 35 godina. Kod određivanja ophodnje ima se pored ostaloga uzeti u obzir i trajanje izbojne snage svake pojedine vrste drveća. Sječiva starost i ophodnja za tvrde hrastove i brestove šume kreće se između 60 i 100 godina. Gdje su šume na odvodnjenom području, ne slaže se ophodnja sa sječivom starosti, jer se zemljište kroz izvjestan niz godina iskorišćuje kao poljoprivredno. Za miješane tvrdo-meke šume unutar i odmah pored nasipa, pošto se meko drvo treba iskoristiti oko 30. godine, a tvrdo prema potrebi kasnije (između 50 i 100 god.), nema redovitih privrednih planova, nego se u njima, u koliko se sasvim ne iskrče, ili gospodari s jednim kratkim prelaznim turnusom, pa se poslije prelazi na redovito gospodarenje ili se, kao što su to radili Madžari, stave izvan gospodarske osnove i iskoriš ćuju po potrebi, a može se za slučaj potrebe meko drvo, vez, pa i loše brestovo i hrastovo drvo krčiti i ostaviti samo lijepi hrastovi i brijestovi. Meko bi se drvo pomladilo iz žila. Revizionalne radnje imale bi se u mekim ritskim šumama redovito provađati svakih 10 godina, jer se toga u 10 godina promijeni vrlo mnogo. Površine se sasvim izmjene. Voda na jednom mjestu zemlju odnese, na drugom nanese. Osim toga su vrlo često potrebna vanredna i nepredvi diva iskorišćavanja poradi rušenja obale, kopanja zemlje, štete od vjetra, zaostalog pošumljenja i si. Nažalost do sada, prvo zbog rata i poslije zbog 162 |