DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1931 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Ima dosta slučajeva ukrštavanja dvaju pomenutih brijestova, pa se dobije bastard, koji je po kori sličan vezu, po drvetu brijestu. Taj hibrid ima malu i svijetlo-crvenu, a ne smeđe-crvenu crljen. Osim veza dolazi u poplavnim šumama, osobito na najvišim gredama, hrast 1 u ž n j a k (0 u e r c u s p e d u n c u 1 a t a). .. ože se reći, da ondje on zaprema od svega tvrdoga drveta 20—50%. U šumama unutar nasipa, koje su odvodnjene, nalazi se hrasta ondje, gdje je prirodnim putem pošumljen, 20—70%, a gdje je umjetno pošumljen, nalaze se i čiste hrastove sastojine. Hrast je u poplavnome području s mekim drvetom sasvim kržljav, malen, nizak i zaostao. Već je napomenuto, da ni klima ovdje ne odgovara baš uzgoju visokih šuma, pa također ni hrasta. Tlo nije nikako pogodno za uzgoj hrasta, jer hrast treba jače ilovasto tlo, a ne pjeskovito i sasvim propusno, koje jedared ima i previše vlage, dok drugiput premalo. Žilje hrasta mora ići u dubinu, a to ovdje može samo do poprečnoga godišnjeg vodostaja, jer se voda u pjeskov´tom tlu podiže i spušta nrema vodi u rijeci. Hrast ne može nikako držati korak s mekim drvetom, pošto ono brže raste, pa hrast potlači i eventualno u?uxi. Ovd´e hrast međutim može da podnese dosta zasjene i to zato. jer mu nanos daie dovoljno hrane i jer vrbova stabla imaju rijetko lišće i krošnju, pa to zasjemivanje nije tako opasno. Uz to u poplavnom području, jer se nalaze samo pojedina hrastova stabla ili male grupice među drugim drvećem, a oošto to ovdie i poplava priječi, ne stradava hrast ni od insekata ni od gljiva kao drugdje. Dakle pošto ima dovolino hrane i zaštićen je od štetočinia, a zasienjivanje nije veliko, može dugo izdržati i zasienjen. Kod sječe mekih šuma znadu vrbova stabla i dvared biti veća od hrastovih i ova sasvim potčinjena, a da pri tom još uvijek vrlo dobro vegetiraju. Time se može podiedno razumjeti pored ostalih razloga i to, zašto se hrastove šume u Podunavlju ne suše. Kako je to već rečeno, ush´ied nodizania nivoa vode, podizan´a obala i hrast ie otišao na više, t. j . za 40—50 god. zauzeo je za 1—2 m višu zonu, nego gd´e je prvo mogao uspijevati, kako se to vidi i po starijim panjev; ma. Da su mu vode sada suviše visoke, vidi se i po tome. što se još vrlo malo hrasta može podići iz sjemena, nego najviše iz panja. Krošnje hrastovih stabala u poplavnom području znaju biti zatvorene, imaiu dosta gusto lišće, daiu debeo lad, pa je to i razlogom, da pod hrastom kupina ne može da raste. U odvodnjenom području s onu stranu nasipa nalazi se nešto i samih hrastov´h šuma više miješanih hrastovih s brestovima (a eventualno i s grabom), te sa mekim drvetom. Dok brestovo drveće pokazuje bolji uzrast, dotle ćemo naći i preko 40 god. starih liierr´h hrastova, no ispod ^. rodina, koji je mlađi, tai je svaki zaostao i kržliav. Bolje su one sasto;; ne koie su izrasle na više ilovastom zemljištu. Ne samo što klimatske nr;i;ke i tlo hrastu ne oogoduiu. nego i silne štete od gubara i četnjaka, koii su nar godina izieli na golo sve lišće, kao što i od medljike, koja je došla noslije toga i koia inače silnu *tetu pravi u mladim hrasticima. Da bi se izbjegao donekle utjecaj ooore klime, a pogotovo kasnih orolietn;h mrazova. kod umietnog se pošumljavania sadio kasni hibrid hrasta lužnjaka (Quercus pedunculata var tardissima ili tardlflora). Poslue pojava od 1924. i 1926. i ono malo hrastovih šuma postradalo je. jer je skoro svakom stablu popucala kora na visini od ]/2—2 m 158 |