DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1931 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Josip Heckner: Praktične kubične tablice za premjeru drva u okruglom stanju. Zagreb 1930. Primili smo i opet jedno praktično izdanje gosp. .lois. Hecknera, kr. gumarskog nadsavjetnika 11 Zagrebu. Tablice su štampane na; finom papiru, u oktavnom formatu i služe: 1. za očitavanje pojedinačnih kružnih ploha, što odgovaraju postepeno promjerima (prečnicima)1 od 1 do 140 cm; 2. za očitaivanje zbroja tih kružnih ploha, : ko ih ima svega 2—100; 3. za očitavanje drvne mase pojedinih trupaca, ako se orvi kubišu pomoću dužine i promjera u sredini dužine, dakle po Huberovoj formuli; 4. za očitavanje ukupne drvne mase nekolicine jednako dugačkih i u sredini jednako debelih trupaca. Trupci mesu da budu (kako to u praksi redovno i biva) dugački od metra do metra i debeli od centimetra do centimetra (do 140 cm). Raspoređaj tabela vrlo je pregledan, a knjiga je vezana u solidno platno. Nabavlja se ili kod rutora (šumarski odsjek banske uprave) ili kod tiskare »Merkantile«, Zagreb, Hica 35. L. IZ UDRUŽENJA Studentima Surnarstua ! Jugoslavensko šumarsko udruženje raspisuje ovime natječaj za Sveiosavske nagrade. Teme su nabrojene u Šumarskom Listu od ove godine, br. 1., strana 32 i 33. Za najb Ije obrađene teme nagraditi će se dvojica studenata šumarstva, svaki sa 1000 dinara. Pravo natječaja imadu studenti šumarstva sviju semestara kao i oni, koji su apsolvirali šumarstvo u godini 1930. Radnje se imadu poslati najkasnije do 1 decembra 193 i tajništvu Jugoslovenskog šumarskog udruženja, Zagreb, Vukotinooićeva 2. Vredniji radovi štampati će se u Šumarskom Listu. Uprava J. Š. U. ZAPISNIK II. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA JUGOSLOVENSKOG ŠUMARSKOG UDRUŽENJA, ODRŽANE NA DAN 8. MARTA 1931. G. U ZAGREBU. , Prisutni: Predsjednik Milo š Cirković ; podpredsjednici Dr. P e t r a č i ć, I n g. Lenarčić; tajnik . N. Neidhardt; blagajnik: D. Hradil; odbornici: V. D, oj ko vi ć, S. Bojić, B. M an oj lov i ć, B. Dujić, H. Sacher, P. Rohr, J. Grünwald, S. Sev.nik. Ispričali su se: P. P r p i é, Dr. Baien. B. M iod r a g o>v i ć, A.-Si vic, F. P a h e r n i k. Predsjeda predsjednik M. Ć i r k o v iénu |
| ŠUMARSKI LIST 4/1931 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Prije iPrelaza na dnevni red izvještava podpredsjednik Dr. P e t r a č i ć, kako su Njihova Veličanstva Kralj i Kraljica izvoljeli nedavno počastiti Zagreb svojim Visokim posjetom. Jugoslovensko šumarsko udruženje sudjelovalo je kod dočeka i kod manifestacija odanosti prigodom boravka Visokog Pokrovitelja u Zagrebu, t. j . u sjedištu društva. Udruženje su zaistupcli podpredsjednik, tajnik i blagajnik. Prelazi se na dnevni red: I. Tajnik čita zapisnik sjednice cd 22. i 23. novembra 1930. Zapisniku se prigovara, što u njemu nije spomenuto: a) da je predsjednik na istoj sjednici kvijestio, kako je odmah prigodom imenovanja g- ing. D. Srneća za Ministra: šuma odaslao brzojavni pozdrav novome Ministru u ime Udruženja. Na pozdravu se je g. Ministar pismeno zahvalio; b) da je odbor na istoj sjednici zaključio, da se osobno predstavi novom Ministru šuma i rudnika. Zaključuje se naknadno time nadopuniti zapisnik. II. Blagajnik čita blagajnički izvještaj. Prima se u cijelosti. Zaključuje se zamoliti podružnicu u Ljubljani za obračun. III. Tajnik čita slijedeći predlog g. ing. Ružica : »Godina 1929/30. velika i dosad najveća je godina u našem narodnom šumarstvu zbog toga, što nam je dala veličanstvenu zgradu novog Zakona o šumama. Velika i odlučna je to tečevina za unapređenje šumarstva i šumarske politike u celoj državi, a šumskog zakonodavstva uopće. To sam naročito naglasio na ovogodišnjoj skupštini Udruženja u Ljubljani, a to se je sa mnogo zavisti priznalo i u upućenom a nepristranom inostraiistvu. No tada sam naglasio također, da ima i ovaj naš zakon, kako su imali i svi veliki šumski zakoni i kod drugih kulturnih naroda Europe, mnogo poteškoća da svlada kod provođenja u život, te sami naročito istaknuo, da je to privredni zakon par excellence i kao takav tek ideal budućnosti a nikako realnost sadašnjice; potcrtao sam pri tome da ima i nekoje mane, neznatne ali osetljive, ako ne bude uvođenje u život vanredno ......, smišljeno i trezveno. Nažalost, prvi ueo pohvala, zapasilo se, a opomena je ostala nezapažena. Sledili su pravilnici i naredbe po vrsti i kao za utakmicu, mnogo puta i nepromišljeni, baš u najosetljivijim točkama, a bez potrebne prethodne priprave. I to je narod u nekim krajevima teško osetio, naročito u ovoj sveopćoj gospodarskoj krizi, te je potužio svoje poteškoće gospodi Kraljevskim Ministrima, kad su ga posetili. Treba da napomenem, da sam imao već desetak dvo- do trosatnih predavanja o novom šumskom zakonu ne/posredno narodu i narod je svukud bez iznimke iskreno pozdravio taj zakon, naročito´ njegov duh i njegove ciljeve. Prirodno je, da sam upozorio i na njegove glavne teškoće a i na način, kriko mogu bez revizije zakona da se ublaže odnosna makar i eliminišu, dok se ne pripravi ti© za njegovo provadanje. Za reviziju jednog tako zamafinog zakona treba temeljitih priprava a naročito duže prakse i primenjivanja. PoEnato je, da se na pr. glasoviti Austrijski šumski zakon Od 1852. pak do 1871. god. .nije mogao provoditi i tada je iskrsla, misao, da ga treba revidirati. Otvorena je bila višegodišnja anketa i sazvan glasof/iti kongres stručnjaka, koji je po svestranoj raspravi doneo zaključak, da se vladi preporuči, da zakon ne menja, nego da izda provedbenu naredbu, da dozvoli donašanje iposebmh zakona i da stvori aparat, koji će zakon provadati. I šumarstvo je stalno napredovalo — dok je u drugim zemljama, gde je «Mazilo do revizije zakona »po volji naroda« šumarstvo staäno propadalo. Duboko sam utveren, da se može i s našim zakonom, koji je mnogo bolji od bivšeg austrijskog, jednako tako i još bolje proći i bez opasnih revizija i popravaka. A uveren sam i ci tome, dal je tog istog mišljenja velika većina, praktičnih šumarskih političara 192 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1931 str. 39 <-- 39 --> PDF |
riaše države, koji mogu biti za ´Ovakav predmet merödavn´f.´— "Za"kbn"b suifiâiria "najHëpopularniji je zakon, jer on nikom ništa ne daje već sr.ino uzima, krati prava i´ nalaže teške dužnosti. Ne može to drukčije biti i svi su zakoni šumski taki. A z:ito jest nerazumljivo, ako se i nekoji stručni krugovi obaraju na zakon premda bi morali biti uvereni kao stručnjaci i ljubitelji napretka! baš o protivnom. Jasno je, da na pr. ni redaktor krivičnog zakona, premda je taj narodu mnogo bliže u svesti, nije išao pitati »narod«, hoće li za jedno delo; propisati i kakvu kaznu ili neće, jer tako ne bi nikuda došao. Jasno je to naročito gledom na naš zakon o šumama, koji odjednom prekida sa najbezobzirnijtoan devastacijom i haračenjem šuma u pretežnom delu države. Tai devastacija je bila na propast privrede i mogućnosti opstanka a i na sramotu naroda. Zakon zavodi odnosnoi propisuje zavođenje spašavanja, čuvanja, podizanja, resurekcije, ujz pregor i žrtve dosad u tome »slobodnog« naroda! Nije to samo kod nas, svi su veliki Zakoni o šumama imali jednak križev put. Najbolje to posvedočava i dejstvo, da ni jedan od velikih tih zakona nije bio donesen od parlamenta, a tako ni naš zakon, kaoi što ni veći kakav napredak u našem šumarstvu uopće prije 6. januara 1929. god. nije bio moguć! Nažalost kod nas nekako se kaže, da kanimo poći onim revizionističkim, destruktivnim putem. Tek je zakon ugledao svetio dana, već su se sa nekih strana; počeli pojavljivati glasovi, da zakon ne valja, da ga treba menjati, dokinuti i t. d., jer da to narod traži. Ovu kritiku iznose i nekoji stručnjaci. Zamerke, koje oni ističu na zakonu niti su u mnogim slučajevima bitnog značenja, a nekoje su po mome mišljenju neispravne. A na koncu tvrde, da je i Ministarski Savet zaključio, da se nekoje točke zakona ili sav zakon mora preraditi, a ujedno zaboravljaju dodati, da je na zakonu potpis Nj. Veličanstva Kralja, da je to zakon a ono samo zaključak, da je sam Predsednik Ministarskog Saveta apelirao svakom važnijom zgodom, naročito na nas stručnjake, da pomognemo svim silama i svom dušom u velikom radu Kr. Vladu. Zameraju i kažu, da je nedopušteno kritikovanje zaključka Ministarskog Saveta, a sami kritikuju jedan od najvećih, najzainašnijih i najboljih zakona, što ih je prihvatila ta ista Vlada i sankcioniralo Njegovo Veličanstvo Kralj! Jedan od glasova zamjera, što je zakon .^ šumama izrađivao i recenzirao dugogodišnji aktivni odlični šumarski političar, tu osnovicu, smernicu i oruđe državne šumske politike i hteo bi, da, su ga isključivo privrednici izrađivali, odnosno valjda ljudi bez prakse i bez potrebne stručne kvalifikacije? A poznato je općenito, da su pogreške u zakonu mogle proizaći samo zbog töga, jer je kod njega radilo premalo »šumarskih političara«, a previše privrednika« — kojima čak nije i potrebno da znadu više od nekoliko članova šumskog zakona! Dobro bi bilo da se raščisti i pitanje, da li je dobro da stručnjak i član Udruženja ovakve zamašite stvari iznosi i tretira u nestručnim dnevnim listovima namesto u »Šumarskom Listu«?! Iz svega toga proizlazi, da se ovaj naš Zakon o šumama već danas nalazi u velikoj jednoj krizi i opasnostii Pogotovo i zbog toga, jer mi ni danas nemamo foruma - kako ga nismo imali ni pred deset godina; kad sam stavio predlog da se taj forum stvori — izlvan našeg Udruženja, koji bi mogao spremiti i izraditi, a doslcdno´ tome i valjano revidirati taj zakon obzirom na njegovu generalnost i stručnost. Zato molim i predlažem, oslanjajući se na sve gore istaknuto a osećajući apsolutnu potrebu, da se pozivu Predsjednika Ministarskog Saveta na saradnju odazovemo i to odmah u ovom najtežem za struku momentu, da Glavna Uprava Udruženja izvoli nastalu situaciju bitna uzeti u razmatranje i zaključiti: 1. Da se zamoli Kraljevsku Vladu, da sasluša i mišljenje našega Udruženja prije nego li donese konačne odluke o predmetu; 198 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1931 str. 40 <-- 40 --> PDF |
2. Da se sazove Izvanredni opći zbor Udruženja na dva mjeseca vremena sa jedinom točkom dnevnoga reda: Da li je Zakon o šumama od 21. XII. 1929- god., Služb. NO´V. Kralj. Jugoslavije br. 307/c XXXI od 31. XII. 1929. god. dobar, da li je u ovom času potrebna i umesna revizija ili nije, a u pozitivnom slučaju; 3. U kojim točkama] i kako bi se ta revizija mogla izvršiti bez štete za sistem i dikciju toga važnog zakona? U Karlovcu, 4. II. 1931.« Pošto je dopis pročitan prelazi se na debatu po predmetu. Zaključuje se zamoliti g. Ministra Šuma i rudnika, da prije pristupanja ikakovim prjonnjenama* Zakona o šumama cd 31. XII. 1929. g. i prije ikakeve revizije toga velevažnog i po mišljenju Uprave odličnog zakona sasluša i mišljenje Jugoslovenskog šumarskog udruženja. Uz samu predstavku, da se priloži i obnzloženje. Stilizacija predstavke i obrazloženja povjerava se g. predsjedniku i tajniku. IV. Tajnik čita dopis g. nadsavjetnika ing. Ružica , u kome se stavlja upit na Upravni odbor, šta znači, da se je osnovalo »Društvo gozdnih posestnikov?« Da li je to društvo za svoje osnivanje tražilo predhcdni pristanak od J. Š. U.? Čemu to separatno društvo, koji mu je cilj, i t. d. Tajnik čita dopis po predmetu od g. ing. Paherotika , odbornika Jugosloven skog šumarskog udruženja. Gospodin ing. Pahcrnik razlaže, kako Društvo gozdnih posesnikom ima za zadatak, da zastupa interese šumoposjednika u Dravskoj banovini. Sjedište društva je u Ljubljani. Društvo gozdnih posesnikov poslalo je također Upravnom Odboru prigodom predstavke g. ing. Ružica svoja Pravila, iz kojih se vidi, da društvo ide za unapređivanjem šumarstva organizacijom šumoposjednika. Zaključuje se dopis g. ing. Ružica dostaviti Podružnici u Ljubljani, jer se predmet tiče u prvom redu Podružnice. U principu međutim Jugoslovensko šumarsko udruženje ne može imati ništa protiv zasebnog organizovanja šumoposjednikai u svrhu unapređivanja šumarstva i zastupanja njihovih interes;´. V. Udruženje studenata šumarstva u Beogradu, te Udruženje studenata, u Zagrebu mole potporu prigodom svojih plesnih večeri od 10. januara i 14. februara 1931. Odobrava se potpora od 300 Din. svakom Udruženju. VI. Tajnik izvještava, kako je privremenoj Upravi Podružnice u Beogradu javljen zaključak glavne uprave od 32. novembra 1930. (Šum. List str. 34 i 35. od god. 1931.). Privremena Uprava odgovorila je dopisom od 15. XII. 1930. slijedeće: »Jugoslovenskom šumarskom udruženju Z a g r e b- Primili smo odgovor Glavne Uprave Jugoslovenskog šumarsko« udruženi; s u Zagrebu od 25. XI. 1930. god., kojega je potpisato predsjedništvo iznalo na sednicu privremene Uprave Podružnice na dan 1Ü. o. mj. u Beogradu. Sednica je raspravljala o zahtjevima i predložim?. Glavne uprave pa ;e zaključeno: 1. Da Vam se sada ne može poslati spisak srezova teritorije za koju se želi osnovati Podružnca. pošto ova Uprava nije vlasna sama određivati teritorijalnu nadležnost Podružnice, već će to pitanje biti predmet debate vanredne glavne skupštine, koja će se u što kraćem roku sazvati, a na koju će se ipozvfiti svi oni članovi Udruženja, koji žele u duhu Pravila pristupiti ovoj Podružnici, pa bi se tom prilikom konačno utvrdilo, koji srezovi sačinjavaju njenu teritorijalnu nadležnost. Tom prilikom ustanoviće se tačno iz kojih se sve srezova većina članova Udruženja izjasnila za osnivanje Podružnice. 2. Da u smislu čl. 26. Pravila Jugoslovenskog šumarskog udruženja može pravno i faktično doći do osnivanja jedne Podružnice dovoljno je da su se članovi Udruženia sa teritorije ma i jednoga sreza izjasnili zaito: pa kako su iz samog Beograda (sa po194 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1931 str. 41 <-- 41 --> PDF |
dručia uprave grada Beograda) dali svoj pismeni pristanak za osnivanje Podružnice 31 član Udruženja to se utvrđuje, da pravni oslonac zai njeno osnivanje postoji. U potvrdu toga, Predsedništvu je čast dostaviti Vam overen prepis spiska članova i van područja Uprajve grada Beograda), koji su se izjasnili za osnivanje Podružnice. 3. Mišljenje Glavne Uprave da bi Podružnice trebalo osnivati po banovinama, primljeno je znanju, ,pa je z;jkiljučeno, da ova uprava obzirom na član 25 Pravila Udruženja nije vlasna ograničavati niti određivati teritorijalnu nadležnost Podružnice prema banovinama´, već o tome na samoj skupštini ima odlučiti većina članova iz pojedinih srezova. * 4. Molbu Glavne Uprave, da se odloži osnivanje Beogradske Podružnice donaredne glavne skupštine Udruženja, ova Uprava nije u mogućnosti udovoljiti pošto joj je od strane učesnika osnivačkog zbora stavljeno u zadatak da pripremi i sazove skupštinu sviju onih članoval Udruženja*, koji žele ući u sastav ove Podružnice. Uvereni smo, da ćete poznavajući cilj i zadatak ovih Podružnica pravilno shvatiti važnost ovoga pitanja po interese i budućnost nršega šumarstva, struke i Udruženja«. Na dan 4. marta javila je privremena Uprava Podružnice slijedeće-. ».lugoslovenskom šumarskom udruženju, Zagreb. Privremenoj upravi Podružnice Jugoslovenskog šumarskog udruženja u Beogradu, izabratoj na sastanku članova Jugoslovenskog šumarskog udruženja iz Beograda i okoline, održanog 9. novembra 1930. god., stavljeno je bilo u zadatak da pripremi i podnese Skupštini na odobrenje nacrt pravila podružnice i da sazove Glavnu konstituirajući! skupštinu sa utvrđenim dnevnim rodom. Upravni odbor obavio je ovaj posao u smislu postavljenog mu zi.datka, te izradio podružnička pravila i sazvao skupštinu, koja će se održati na da n 8. mart a t. godin e u 9 časov a u zgradi Srpskog poljoprivrednog društva — Nemanjina ulica broj 15., u Beogradu, sa ovim dnevnim redom: 1. Otvaranje skupštine; 2. Izbor dva sekretara za vođenje zapisnika; 3. Izbor dva overriča. zapisnika; 4. Pročitanje zapisnika prvog dogovornog sastanka o osnivanju Podružnice od 9. novembra 1930. god. 5. Izvještaj uprave o svome radu; 6. Pretres i usvajanje podružničkih pravila; 7. Ustanovljivanje teritorijalne nadležnosti i broja upisanih članova podružnice; 8. Budžetiranje podružnice za 1931. godinu; 9. Davanje razrešnice staroj privremenoj upnivi; 10- Izbor novog upravnog i nadzornog odbora i 11. Eventualije. Izveštavajući Vas o prednjem znanja radi privremenoj upravi Podružnice ćiniće naročitu čast, ako sa Vaše strane odredite delegate, koji će u ime Udruženja skupštini prisusvovfti. PQ održanoj skupštini, Uprava će shodno čl. 31. stav drugi pravila Udruženja,, poslati Vam izvještaj o< radu Podružnice i konačni detaljni račun.« : , T; j dopis je stigao .. marta u Zagreb. Tajnik izveštava, kako bi on bio vrlo rado osobno otišao na konstituirajuču skupštinu Podružnice. To nije bilo moguće, jer je poziv stigao prekasno. K tome. je ta skupština sazvanrl za isti dan, za koji je sazvana sjednica glavne uprave za Zagreb. Da je tajništvo ranije saznalo za tu konstituirajuču skupštinu, predložilo bi, da se 1.95 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1931 str. 42 <-- 42 --> PDF |
sjednica Olavne uprCye održi isti dan u Beogradu a ne u Zagrebu. Ovako međutim nije bilo moguće odaslati delegate. Tajnik nije imao mandata da ikoga sam delegira. K tome je već bilo i prekasno, jer je akt stigao samo dva dana pred skupštinu. Stoga je tajništvo odaslalo Privremenoj upravi Podružnice slijedeći brzojalv: »Privremenoj Upravi podružnice Jugoslovenskog šumarskog udruženja. Danas stigao Vaš dopis od 4- marta. Žalimo da nam ga ranije niste jposlali. Tajnik bi osobno došao. Sida nemoguće odrediti delegate, jer prekasno i jer je već pred mjesec dana sazvana sjednica glavne uprave za osmi mart za Zagreb. Molim Vas pročitajte skupštinarima stranu tridesetčetiri i tridesetpet zapisnika u januarskom broju Šumarskog Lista. Tajnik: Najthart..« Zaključuje se sačekati zaključke konstituirajuće skupštine u Beogradu VII. Primaju se novi članovi: Za redovite: Ing. Auto hin Pa vie, Aleksinac; Ing. Fitze Karlo, Sarajevo; Ing. Ivić Martin, Sarajevo; Ing. Jovan L. S a b o v 1 j e v i ć, Novi-Sad; Ing. Panov Aleksander, Bos. Petrovac; Ing. TonkOvić Đuro, Zagreb: Ing. Š i b a 1 i ć Dušan, Sarajevo; Ing- Mihevc Josip, DrVa.r; Ing. Tihanov D i m i t r i j e, Cetinje; ing. Šter Milan, Smedorovo; Ing. Stjepanović Ljubpmir, Banja-Luka; lug. Ncvoselec Franjo, Zagreb; Ing. Mazainko Konstanti n, Niš; Ing. T i n t o r S. B r a n k o, Niš; Ing. M a r k o v i ć T r i f u n, B. Bašta; T o m a š i ć VI a; d i m i r, B. Bašta; Ing. T a . a s k i j e v i ć V. M i 1 e n k o, Kraljevo; Ing. Katić Josip. Sisak; B 1 a li a Joško, Vel. Nedjelja; Iglar M.. Železniki. Za ,članove pomagače: Babin Milutin, Zagreb; Marjan Jovan, Zagreb; L u 1 i ć Stjepan, Zagreb; I 1 i ć M a n o j 1 o Zagreb; Q a i ć M a t i j a, Zagreb. Istupili: Pet er i n Josip, Preko; M u s i ć A 1 o j z i j e, Murska Sobata: C r e z n i c k i Dragutin, Lokve. Umrli: S c h m i d i n g e r R i k ;:, r d, Varaždin ; G r ii n w a 1 d Josi p st., Zagreb; L a s m a n Dragutin, Karlovac; Mikić Adam, Vinkovci; Stefano vić Miloš, Beograd. Eventualija: Nastavak sjednice isti dan u 15 sati. Tajnik izvještava, da je upravo stigao brzojav iz Beograda sa konstituirajuće skupštine Podružnice. »Predsjedništvu Jugoslovenskog šumarskog udruženja Zagreb. Sa konstituirajuće skupštine Podružnice šaljemo drugarske pozdrave i želju za uspješan rad Udruženja u kome će ova Podružnica; razviti potrebnu delatnost. Predsednik Jekić.« Ovlašćuju se gosp. predsjednik i tajnik, da se dopisom zahvale na brzojavu Podružnice. VIII. Tajnik predlaže, da se Ministarstvu šuma i rudnika odašalje slijedeći dopis: »Na dne 2. i 3. marta o. g. održana je u Beogradu anketa o krizi drvarske industrije. Na tu anketu izvolio je Naslov pozvrti zastupnike drvarske industrije i zastupnike radništva- Nažalost zastupnici šumarstva izvan Ministarstva šuma i rudnika nisu bili pozvani. Jugoslovensko šumarsko udruženje je do zadnjega časa očekivalo, da će također dobiti poziv kao jedina stručna šumarska organizcija u Državi. - Slobcdni smo zamoliti, da u buduće Ministarstvo ne bi ovakovim prilikama izgubilo iz vida ovo Udruženje kod raspravljanja ovako važnih pitanja naše šumarske politike, u kojima bi naše Udruženje moglo dati dragocjenu saradnju.« 1<1. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1931 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Zaključuje se odaslati taj dopis. IX. Tajnik čita predlog g. direktora I n g. P e r u š i ć a u predmetu popularizovanja šumarstva. Odsjek za propagandu i popularizavanje neka sastavi detalj; rt program svoga rada, U tom programu neka bude na prvom mjestu rad u dnevnoj štampi (registriranje svih važnih radova i promjeni:, informativni članci u prazničnim prilozima novina) zatim sistematski rad u kulturnim privrednim revijama i lijepoj knjizirad sa planinarskim društvima. Nastojanje oko sačuvanja šuma a naročito akcija oko pošumljavanja i privadanja produkciji ogromnili krajeva naše zemlje, ta Pitcija neka se stavi na širu bazu, za nju treba da se z; interesuju i Siri slojevi naroda. Zaključuje se predlog g. i n g. Pe r ušic a ustupiti sekciji za propagandu sa zamolbom, da bi organizovati da barem prigodom velikih blagdana donesu najvažnije dnevne novine po nekoliko članaka o šumarstvu. X. Uprava Univerzitetske Domene Majdanpek moli na poklon edicije Udruženja za svoju knjižnicu. Odobrava, se poklon po jodnog primjerka od društvenih edicija, koje još Udruženje ima na skladištu. Kada će se novčane prilike Domene poboljšati, Udruženje se nada, da će onda i onako Domena postati članom utemeljiteljem, XI. Tajnik čita predlog Dr. Ing. P od b r e ž n i k a, Beograd, uredninka Rudarskog i topioničkog vijesnika, kojim predlaže, da će organizovati sabiranje oglasa za Šumarski List. On da ima stalnog čovjeka, koji prikuplja oglase za njegov List. lstvremeno bi sakupljao i za Šumarski List. Ovlašćuje se g. podpredisjednik ing. Lenarčić i tajnik, da sklope pogodbu sa g. Dr. Podbrežnikom. XII. Tajnik čita dopis g. inspektora ing. Š i v i c a, kojim javlja, da ne može dolaziti na sjednice Uprave zbog prezaposlenosti, pa zbog toga da mora odložiti mjesto odbornika. Zaključuje se zamoliti g. inspektora da ne bi odložio odbonhčko mjesto, ma i ne mogao dolaziti na sjednice. XIII. Tajnik čita dopis veterinarskog udruženja, kojim ovo javlja, da je povelo akciju o tome, da kod Banskih uprava postanu veterinarski odsjeci samostalni, odnosno da postanu zasebna odelenja. Predlažu, da Jugoslovensko šumarsko udruženje povode za šumarstvo sličnu akciju. Jugoslovensko šumarsko udruženje je već ranije povela akciju za samostalnim šumarskim odsjecima kod banskih uprava. Zaključuje se poslati predmetnu rezoluciju veterinarskom Udruženju radi znanja. Osim toga ´zamoliti šumarske odsjeke kod svih banovina, da jave u koliko su već samostalni. Gdje još šum. odsjeci nisu samostani poslati će se gg. banovima dotičnih banovina rezolucija, kojom J. Š. U. traži samostalnost šum. odsjeka kod banskih uprava t. j . da šum. odsjeci ne budu podvrženi poljoprivredi. (Vidi izvještaj Uprave za skupštinu 1930. god. u Ljubljani.) XIV. Tajnik čita dopis g. Dr. P e t r a č i ć a, kojim predlaže, da Udruženje preuzme nakladu drugog dijela njegove knjige »Uzgajanje šuma«. Zaključuje se slijedeće: obzirom na to što Uprava nema ovlaštenje skupštine za ovakove izdatke, kao i obzirom na to, što ovakovi izdaci nisu predvidjeni u budžetu za 1931. godinu, to Upravni odbor i mimo najbolju volju da ipripomogne ovakova izdanja nije u mogućnosti, da sadla primi predlog g. proi. Petračića. Međutim po Pravilima čl. 3. točka b) spada u dužnost društva, da podupire stručne edicije. Upravni odbor podnijeti će glavnoj skupštini predlog, da .se za stručne edicije odredi stanovita svota u naredni redoviti proračun. 197 |