DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1931 str. 35     <-- 35 -->        PDF

A što da kažem na prigovor, da je unifikacija šumarske službe provedena i u
drugim, stranim državama, te da se taj način pokazao vrlo dobrim? Poznato je, da: se
privredne prilike jedne države ne mogu tako lako primijenjivati na prilike druge države.
Razne okolnosti, kao na pr. (u našem slučaju) šumovitost, stepen šumarstva, mentalitet
naroda, njegova kultura i civilizacija, socijalno-ekonomski odnošaji, sve se to mora
uzeti u obzir, ako se hoće ustanoviti, da li je neki postupak u primjenjivanju nauke provediv
i ostvariv u praksi također za naše prilike. Neću da se ovdje Upuštam u razglabanje
gornjih odnošaja između naše države i stranih država, jer držim, da sam već
naveo dosta argumenata u prilog stanovištu, da je podvojenost šumske uprave, kakovu
predviđa novi zakon o šumama, neophodno potrebna.


Takovo stanovište o podvojenosti uprave zauzelo je međutim i Jugoslovensko
Šumarsko Udruženje na sjednici glavne uprave od 23. do 27. aprila 1923. g. u Beogradu
i od 16. do 19. jula iste godine u Zagrebu, prihvativši projekat zakona o šumama gosp.
prof. Ugrenovića, pm mislim, da bi time trebalo da bude to pitanje barem za dugo vremena
likvidirano. Ing. J. Batić.


LITERATURA


Prof. Dr. A. Ugrenović: Iskorišćavanje šuma.*


U prošlom broju Šumarskog Lista vrlo je dobro g. Dr. Neidhardt prikazao tu
našu najnoviju literarnu tekovinu. Ja ću tom prikazu dodati još nešto.


U izgradnji našeg vlastitog doma u našoj slobodnoj državi zauzimaju ekonomski
i tehnički javni radnici jedno od prvih mjesta. Upraivo u tim granama našeg javnog života
čekaju nas veliki zadaci, ali i velika budućnost. Da se što prije primaknemo cilju,
prijeko nam je potrebna domaća stručna literatura.


Sa radošću konstatujemo, da se čvrstom voljom i energijom, ali i ličnim i materijalnim
žrtvama naših naučnih radnika vidljivo oslobađamo stranih stručnih pomagala
i da se u ovo kratko vrijeme našeg slobodnog života, kraj poznatih jada za nesretnih
partizanskih režima, napose u šumarskoj stručnoj literaturi pokazalo toliko, zdravoga
aktiviteta, da možen» biti umireni i ponosni.


Naša mlada i skromna šumarska literatura obogatila se ovih dana novim djelom
gosp. prof. Ugrenolvića, pod gornjim naslovom- Ovo djelo izrađeno je u pravi čas, da
zadovolji ne samo dnevnim potrebama tolikih interesovanih krugova, već da bude i
trajan udžbenik i priručnik. U knjizi je sve, što o tom trebamo, metodički jasno prikazano,
sa poučnim šematskim prikazima i praktičnim (primjerima.


Djelo je obrađeno kritički, objektivno, hladno-naučenjački, bez tendencija, ma da
bi se u ovoj oblasti ..11.; dosta povodak da se i drugačije radi. Autor se rukovodio
željom, da po njemu bude po mogućnosti prikazano sve, što je tipično za naše iskorišćavanje
šuma. Ono je uistinu naše, a to znači, da nije niti prijevod niti kompilacija
niti recepcija, već dobro izrađen samostalan duševni produkt, osnovan na vlastitom
praktičnom iskustlvu čovjeka, koji je iz javne i privatne službe u zrelijim godinama
pošao na univerzitetsku katedru. Da bude djelo ne samo naše, već i savremeno, vodio
je računa i o savremnoj stranoj literaturi iz oblasti iskorišćavanja šuma, osvrtao se i


* Prikaz ove knjige u prošlom broju »Š. L.« ostao je pomutnjom bez potpisa
autorova. Autor mu je g. D r N. Neidhard t i njegov ie potpis tek po dovršetku
korektura ispao iz sloga. U r e d n.
189