DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1931 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI li ST


GOD. 55. APRIL 1931.


Ing. T. ŠPANOVIĆ, A PATIN:


MEKE ILI RITSKE ŠUME U PODUNAVLJU


(LES FORETS DE BOIS TENDRE AU BASSIN INONDÉ
DE DANUBE)


(Nastavak — Suite et fin)


2. Tvrdo drveće.
Najčešće tvrdo drvo u mekim poplavnim šumama, na odvodnjenom
dijelu bliže nasipa, a pošumljenom prirodnim putem jest ve z (Ulmu s
g 1 a b r a n e m o r o s a) ili bijeli brijest. Vez ima 3—5 komada većih
karakterističnih plosnatih žila, koje se sastaju u panju odmah nad zemljom.
Žilje veza nalazi se odmah pri površini zemlje i zato se lako izvaljuje.
Ako i raste dobro i brzo, ipak u rastu zaostaje za mekim drvećem. Drvo
,mu nije za tehničku potrebu, a i gorivo mu isto toliko vrijedi, koliko i
meko drvo. Vez se neda ni cijepati. Cijena vezovom gorivom drvetu ili
je jednaka ili tek nešto veća od cijene vrbovog drveta. Vez može podnijeti
izvjestan stupanj zasjene, što se vidi odatle, jer ga vrba nadvisi i
ne napravi mu nikakove štete. On se ne sadi, nego se podiže sam iz
sjemena, koga voda i vjetar raznese za vrijeme poplava. Znade obilno
izrasti i iz panja, no ako je oko njega gusto ponikla vrbovina, tada se
izgubi, jer ga ona uguši. Qdje se šume krčenjem iskorišćuju, tu vez vrlo
dobro tjera iz žila.


Mnogo je rjeđi crveni brijest (Ulmus c a m p e s t r e), od
koga se u poplavnim šumama nalazi tek po koje stablo, dok ga u šumama
unutar nasipa, podignutim bilo prirodnim bilo umjetnim putem, znade biti
i do 50%. Podizanjem nivoa vode vani i pošto vez može više vode podnijeti,
brijesta će iz poplavnoga područja sasvim nestati, a to se vidi po
tome, što su se pojedine grupice brijesta osušile i ondje, gdje ga je bilo.
U odvodnjenom području, ma da raste kao hrast, dapače nekad i bolje,
ne nalazi ipak upotrebe u ovdašnjim krajevima, jer kolari — i što trebaju
malo brijesta, radije ga kupuju u Slavoniji i dobiju komade većih dimenzija.
Za gorivo drvo može se isto reći, što i kod veza. Tehničku uporabivost
kod brijesta kvare i rane, koje ostanu na stablu nakon osušenih
ogranaka, gdje mogu lako gljive da zalaze. Podiže se na isti način kao
i vez.


157