DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1931 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI li ST GOD. 55. APRIL 1931. Ing. T. ŠPANOVIĆ, A PATIN: MEKE ILI RITSKE ŠUME U PODUNAVLJU (LES FORETS DE BOIS TENDRE AU BASSIN INONDÉ DE DANUBE) (Nastavak — Suite et fin) 2. Tvrdo drveće. Najčešće tvrdo drvo u mekim poplavnim šumama, na odvodnjenom dijelu bliže nasipa, a pošumljenom prirodnim putem jest ve z (Ulmu s g 1 a b r a n e m o r o s a) ili bijeli brijest. Vez ima 3—5 komada većih karakterističnih plosnatih žila, koje se sastaju u panju odmah nad zemljom. Žilje veza nalazi se odmah pri površini zemlje i zato se lako izvaljuje. Ako i raste dobro i brzo, ipak u rastu zaostaje za mekim drvećem. Drvo ,mu nije za tehničku potrebu, a i gorivo mu isto toliko vrijedi, koliko i meko drvo. Vez se neda ni cijepati. Cijena vezovom gorivom drvetu ili je jednaka ili tek nešto veća od cijene vrbovog drveta. Vez može podnijeti izvjestan stupanj zasjene, što se vidi odatle, jer ga vrba nadvisi i ne napravi mu nikakove štete. On se ne sadi, nego se podiže sam iz sjemena, koga voda i vjetar raznese za vrijeme poplava. Znade obilno izrasti i iz panja, no ako je oko njega gusto ponikla vrbovina, tada se izgubi, jer ga ona uguši. Qdje se šume krčenjem iskorišćuju, tu vez vrlo dobro tjera iz žila. Mnogo je rjeđi crveni brijest (Ulmus c a m p e s t r e), od koga se u poplavnim šumama nalazi tek po koje stablo, dok ga u šumama unutar nasipa, podignutim bilo prirodnim bilo umjetnim putem, znade biti i do 50%. Podizanjem nivoa vode vani i pošto vez može više vode podnijeti, brijesta će iz poplavnoga područja sasvim nestati, a to se vidi po tome, što su se pojedine grupice brijesta osušile i ondje, gdje ga je bilo. U odvodnjenom području, ma da raste kao hrast, dapače nekad i bolje, ne nalazi ipak upotrebe u ovdašnjim krajevima, jer kolari — i što trebaju malo brijesta, radije ga kupuju u Slavoniji i dobiju komade većih dimenzija. Za gorivo drvo može se isto reći, što i kod veza. Tehničku uporabivost kod brijesta kvare i rane, koje ostanu na stablu nakon osušenih ogranaka, gdje mogu lako gljive da zalaze. Podiže se na isti način kao i vez. 157 |