DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1931 str. 23     <-- 23 -->        PDF

željeznicom više od dva puta skuplji od dovoza već paljenoga kreča iz
Bosne ili Slovenije. Na taj način oko 300 krečana stoji bez posla, država
kao najveći šumovlasnik ne može svoje drvo unovčiti i željeznice gube
tarifu, koju bi dobile za otpremu mekog drveta.


Valjalo bi dati u tvornicama celuloze isprobati vrbovo i jagnjedovo
drvo, zatim drvo kanadske topole, pa u koliko je dobro za te svrhe, osnovati
u blizini takovu jednu tvornicu.


Trebalo bi potpomagati obrt, izradbu klumpi, koritarstvo, košaraštvo
i si. Omogućiti treba izmjenom zakona o drž. računovodstvu
lokalne licitacije kao najpovoljniji način unovčenja. Za opravdane prilike
trebalo bi dati dozvolu unovčenja iz slobodne ruke (kad se ruši obala ili
se drukčije ne može unovčiti i si.).


Režija treba da bude što praktičnija i elastičnija i ne mnogo opterećena
ostalim izdacima.


Izgradnji puteva, a gdje su kompleksi šuma veći i dalji, izgradnji
željeznice trebalo bi posvetiti što više pažnje. Pristupačnije se šume prodaju
za 10—30% skuplje.


Terete treba, gdjegod je to moguće, sniziti. Zemljište u zaštićenom
području, koje je bolje sposobno za poljoprivredu, treba ostavljati za
poljoprivredu, koja inače može da snosi veće terete.


S ubiranjem 6%-ne takse u korist fonda za pošumljavanje i 2%-ne
banovinske takse treba u državnoj šum. administraciji jedared za svagda
prestati kao sa vrlo štetnim, jer te prinose faktično plaća država sama
kao šumovlasnik, pošto si to kupac uvijek uračuna u kupovninu. Fond za
pošumljavanje nije novim zakonom o šumama ni predviđen, nego su za
pošumljavanje predviđene izvjesne sume iz budžeta, što je i pravilno.


Ubiranje 2%-ne banovinske takse nepravedno je i protupropisno.


Kako su sada, radi pada cijena i ekonomske krize, cijene mekom
drvetu ovdje pale i ispod onoga razmjera, u kome su prema žitaricama
stajale prije rata, trebalo bi bezuslovno šume državnog imanja Belje,
zatim šume grofa Ivana Draškovića i većih šumovlasnika metnuti pod
jednu upravu, pod drž. direkciju šuma u Apatinu. Na taj bi se način postigla
jeftinija i stručnija uprava, stabilizacija cijena i sigurna proda
mekog drveta. Ta bi direkcija mogla uvijek vladati pijacom mekog
drveta i plasirati sve meko drvo u Vojvodini i okolici. U koliko imanje
Belje treba drveta, to bi mu se davalo i pravio bi se povremeno s njim
obračun. Šume grofa Draškovića i ostalih većih šumovlasnika trebalo bi
otkupiti.


Sommaire. Généralités, caractéristiques de sites, exigences et grades de prospérité,
périls et defense des peuplements pures et mixtes de diverses essences (saules,
peupliers, aunes et autres), leur établissement (boisement, regénération), traitement
(nettoyage, éclaircies), utilisation, principes de l´administration et de l´exploitation avec
statistiques, proposition des réformes en vue du perfectionnement de l´administration et
de l´augmentation des revenus.


LITERATURA.


Dr. Borovszky Samu: Bacs-Bodrog vârmegye.
Fekete, Magocsy-Dietz: Erdészeti novénytan . 1896.
Fekete La i os: Rrdeszeti rovartan, 1878.


177