DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1931 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Da bi se tačno moglo znati, kakov prihod i prirast daje koja vrst drveća, na kakovom tlu i u kojoj visini, kako i gdje razne strane vrste mogu uspijevati, valjalo bi provesti stručne pokuse sa svakom pojedinom vrsti drveća, na svakoj visini i za svaku pojedinu vrst pošumljavanja. U svim ovakovim sastojinama razne dobe pravili bi se pokusi i u pogledu raznih vrsta čišćenja i prorede. Ovakove bi se pokusne površine imale točno označiti, imala bi se označiti nivelisanjem svaka visina terena — na 0´5 m ili onako, kako to pokazuju sami znaci u prirodi. Svako bi se stablo imalo obrojčiti i svake godine voditi tačna evidencija u svakoj takovoj sastojini o broju stabala, o debljini i visini, dakle o kubnom sadržaju, tekućem i popriječnom prirastu, o drvnoj masi na jedinici površine, o masi tehničkog i gorivog drveta, o količini i vrijednosti drveta dobivenog čišćenjem i proredom i t. d. Za svaku takovu sastojinu imalo bi se tačno ustanoviti, kako je uspjelo pošumljenje, što je tome smetalo i koliko stoji, zatim kakovoga i kolikoga utjecaja ima koja vrst pošumljavanja s obzirom na daljinu sadnje i vrst sadnje ključica i sadnica kod vrbe, kanadske, crne i bijele topole. Kod izdanačkih šuma iz mladih i starih panjeva trebalo bi praviti razliku i pokusima odrediti, do koje se dobe možemo poslužiti izdanačkom moći pojedine vrste drveta. S prednjim u vezi imali bi se praviti i razni pokusi sa tamanjenjem korova, kupine, štetnog grmlja, gloga i sviba, te pokusi sa potpomaganjem prirodnog pošumljavanja iz sjemena na razne načine i raznim sredstvima. Pri ovom svemu moramo biti na čistu sa osobinama, svojstvima i zahtjevima svake pojedine vrste drveta, a ne da se prave pokusi, koji ne vode nikakovom cilju, na pr. pokusi sa bagrenom i amerikanskim orahom u poplavnom području i si. Za sve meke šume, gdje nema gospodarskih osnova, treba sastaviti ove osnove, pa lokalne i eventalno opće tabele prihoda i prirasta. Prilikom izradbe sječina u režiji lako bi se mogle izraditi tabele kubnih sadržaja za osovna stabla vrbe, jagnjeda i kanadske topole. Mogla bi se zato uzeti 2 vještija lugara, dati im sve potrebne upute, pa bi oni detaljno premjeravanje i kubisanje tako mogli obavljati.* Razumije se, da bi se trebali naći i potrebni krediti za sve radove, koji su u vezi sa povećanjem intenzivnosti gospodarenja u mekim šumama. Iskorišćenju bi trebalo posvetiti nužnu pažnju i poduzeti sve one mjere, koje idu tome u prilog, a to bi bilo iskorišćenje i unovčenje etata u vrijeme najbolje potražnje drveta. Trebalo bi eventualno praviti i prehvate, ako je to moguće, a njihov bi se utržak imao do godine redovnog njihovog dospjeća dati na ukamaćenje hipotekarnoj banci. Za vrijeme stagnacije trgovine drvetom imalo bi se pak obustaviti iskorišćavanje, a ne prenatrpavati tržište drvom i ovo dati u bescjenje. Imali bi se favorizovati kod oporezovanja ili kod carina svi oni obrtnici, industrije, udruge i trgovci, koji troše meko drvo. Ne bi se smjelo dozvoliti uvoženje stranih crnih košara za izvoz voća, kad ih mi imamo dosta. Time bi se pomogla košaračka industrija, a i podigla kultura vrbovog pruća. Ciglane, kao jedan od najvećih potrošača mekog drveta, demontiraju se iz razloga, što su porez i nameti preveliki. Krečane, kao najveći potrošači mekoga drveta, ne mogu da rade, jer je dovoz kamena * Samo tko bi mogao da se pouzda u rezultate njihova rada? Op. uredn. 176 |