DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1931 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Od tereta — osim onih za osoblje, administraciju, te uopće za manipulaciju — najviše iznose prinosi za zaštitu od poplava i za odvodnjavanje onog zemljišta, koje je zaštićeno od poplave nasipom, jer su se radi provala nasipa u 1924. i 1926. god. svi nasipi morali mnogo pojačati i povisiti i zato su se morali uzeti zajmovi. Prinosi po 1 kj. iznose godišnje i do 400 Dinara. Vodoplavni prinosi, općinski nameti i porezi dovode u pitanje i sam opstanak mnogih imanja prilikom sadanje opće ekonomske krize. Prema novom zakonu o neposrednim porezima ustanovljen je koeficijent 34 za okolicu Sombora i Apatina, što znači, da se dosadanji, za vrijeme Madžara izračunani čisti katastarski prihod u krunama ima multiplicirati sa 34 i tako se dobije sadanji čisti katastarski prihod. Kod toga izračunavanja trebalo je uzeti u obzir sve prihode i rashode, što ovdje nije učinjeno. I ako je ikome načinjena nepravda, to je napravljena Podunavlju, jer kod računanja nijesu uopće uzeti u obzir vodoplavni prinosi, odnosno vanredni prinosi za poboljšanje amelioracije i za pojačanje nasipa, koji kod svega čine najveće terete. I sve žalbe na to, kao i kasnije molbe za sniženje poreza nijesu riješene do danas. Pri računanju uzete su cijene plodinama od 1925/26. g. Međutim su sadanje prilike znatno lošije. Da navedemo jedan primjer, pa da se vidi, dokle to opterećenje vodi. Čisti kat. prihod 1 kj. oranice 3. klase jest 748.— Din. Na to dolazi 12% neposrednog poreza na zemlju, 12% dopunskog poreza, jer je država velik posjednik, 80% općinskog nameta na neposredni porez ili oko 9 do 10% na čisti kat. prihod, 15% banovinskog prireza ili .8% na čisti kat. prihod. Otkup ličnog rada, školski namet, parohijal i si. isto će iznositi oko 2% od čistog kat. prihoda ili svega 12 + 12 + 10 + 1´8 + 2 = oko 38% čistog kat. prihoda odnosno u ovom slučaju 294.— Din. K tomu treba pribrojiti kod izračunavanja koeficijenta neodbivene vodoplavne prinose. Ti su sada 360.— Din. po 1 kj., dakle u ovom slučaju iznose tereti 644.— Din. ili za posjednika ostane svega samo 104 Din. po 1 kj. Kod šumske kulture 4. klase čisti kat. prihod ustanovljen je sa 129´20 Din. Po odbitku 38% svih dažbina (49´1 + 360" 0) Din dobijemo minus 279´90 Din., što šumovlasnik ima tada da nadoplati To je sve skupa i razlogom, da se poljoprivredniku u ritu ne isplati obrađivati svoju vlastitu zemlju, pogotovo ako je nešto lošija. Dapače bolje mu je zemlju uzeti u zakup, nego vlastitu obrađivati, jer tu barem ne plaća tih svih dažbina. Da su se vlasnici šuma unutar nasipa dosada mogli održati i nijesu propali, uzrok je u prvom redu taj, što prijava promjena u kulturama i klasama nije obavljena ili ako je obavljena, nije površina premjerena, odnosno u koliko je to stalno šumsko zemljište, ima se takovim smatrati i onda, kad se poljoprivredno obrađuje. Mnoge se površine vode kao neplodne, a međutim su sada najbolje oranice. Osim toga su poljoprivredna zemljišta prošlih godina odbacivala vanredne prihode. Prilike vlasnika ritskih šuma, kako kod države tako i kod privatnika, što se tiče stručnjaka (šum. inžinjera), dosta je povoljno. U pogledu lugara napravljena je od države vrlo velika zbrka 1927. god., pa je mnogo sposobnih lugara reduciranjem otpušteno, a da još ni do danas nijesu ne koji čuvarski srezovi popunjeni odnosno lugari imenovani. Žalosna je pojava kod države kao najvećeg šumovlasnika, da se administracija iz dana u dan sve više bespotrebno komplicira, mjesto da 174 |