DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1931 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Za ovdašnje se meke šume prema dosadanjim prilikama može reći, da je potrebno umjetno pomlađivati popriječno 0*5 površine godišnjih šumskih sječina. U šumama sa starim panjevima i na nižim mjestima treba umjetno pomlađivati uvijek više, nego u šumama s mladim panjevima i na višim mjestima, za vrijeme velikih poplava skoro sve ili barem više, nego u vrijeme, kad nema poplava. U vezi s kulturnim radovima u šumama, osobito daljima od naselja, bilo bi dobro, da se u malatima i izdanačkim mladim kulturama dade drvo dobiveno čišćenjem i potkresivanjem besplatno. Na taj bi se način postiglo barem to, da se mlade kulture pročiste za vremena, kako bi bolje mogle rasti. Ovdje moram još spomenuti, da do 1929. god. nije nikada bilo kod države kredita ni novaca za pošumljavanje, pa zato su šume na mnogim mjestima bile sasječene, a da nisu bile i pomlađene. Sada su međutim za pošumljavanje stavljeni na raspolaganje dovoljni krediti, kako i treba, jer lako je isjeći, ali treba i potomstvu ostaviti. U šumskom gospodarstvu u Podunavlju, a osobito gdje je jedan dio rita isušen, igraju vrlo veliku i važnu ulogu sporedni šumski proizvodi i sporedna iskorišćivanja. Od ovih dolazi u prvom redu u obzir poljoprivredno iskorišćivanje zemljišta u zaštićenom području nakon krčenja, ribolov, paša, trava, šaš, rogoz, trska, divlje voće, zeleno granje, gljive, paša za pčele, šumski humus i si. Vrijednost sporednih prihoda nekada je veća i od glavnih šumskih prihoda, ali najobičnije iznosi Vr,—72 svih prihoda. Šumsko zemljište, nakon što je iskrčeno, daje prima-oranicu, koja ima u sebi toliko đubra i humusa, da takovo zemljište može bez đubreta izdržati 10—20 godina, pa se prema tome šumske zemlje tako dugo i obrađuju u poljoprivredne svrhe. Poljoprivredno gospodarenje sastoji se u tome, da se zemlja izdaje u zakup ili se daje sirotinji »napola« i onda država sama unovčuje polovicu dobivenih plodina. Kod napoličarskog gospodarenja siju se sve moguće vrste žitarica i stočne hrane kao pšenica, ječam, zob, kukuruz, konoplja, repa i muhar. Poljoprivredno gospodarenje daje samo za sebe 50—90% od svih sporednih prihoda. Taj fakat, kao i veliki tereti na odvodnjenom zemljištu, uzrokom je, da se ondje ne isplati izdržavati šume. Najrazvijenije ribarstvo u našoj državi jest na Dunavu i to baš u samoj okolici Apatina, pa je to i razlogom, da ribolov odbacuje vrlo lijep prihod, po 1 kj. vode 40—60 Din. Paša se izdaje za vrijeme, dok šume nijesu ,pod vodom i gdje nema branjevina, okolišnom žiteljstvu. Ona zna dati isto tako lijep prihod. Znatnije prihode znade dati još trska i trava. Nekada je, dok nije bila voda tako visoka, bilo više košanica i paš njaka, sada toga u ritskim šumama ima malo, jer u poplavnom se po dručju eventualno mogu da kose, dok ne dođe voda u maju, tek one čistine, koje leže visoko, a nijesu kupinom obrasle. U zaštićenom području opet mogu da se kose samo ona čista niska mjesta, koja se ne mogu orati, a gdje je redovito šaš. Ostali su prihodi vrlo neznatni i maleni. Lov je na nekim mjestima pridržao za sebe sam šumovlasnik, bilo to za svoju potrebu bilo za uzgoj, dok se on na nekim mjestima izdaje u zakup. Mnogim vrstama divljači pogoduje ritski teren. 173 |