DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1931 str. 18 <-- 18 --> PDF |
je pošumljeno iz panja ili iz sjemena može se i više, a gdje je drugačije pošumljeno, manje. Tvrdo se tvorivo sve upotrijebi u okolici, od mekog se veći dio izvozi u inostranstvo, a drugi se dio preradi za drvene cipele, korita i daske. Tvrdo se gorivo i najveći dio mekog goriva potroši u okolici, dok se malen dio izvozi. Drvo od proreda sve se potroši u okolini. Radna snaga u ovdašnjim krajevima dosta je skupa, jer poradi inten zivnosti poljoprivrede i svih zanata svi ovdašnji radnici imaju dosta posla i van šume. Izradbu drveta vrše pojedini radnici u zimi, kad druge po slove ne mogu da rade. Posebnih šumskih radnika nema. Izradba se tvorivog drveta najviše plaća po tekućem metru i stoji 8—20 Din. po 1 m3, izradba gorivog drveta t—17.50 Din. po 1 pr. m. Za meko drvo dođe izradba tehničko« drveta 10—15 Din. pa 1 m!, za gorivo drvo 7—9 Din. Izradba je za tvrdo drvo skuplja za 30—50%. Izradba s obavezom krčenja panjeva skuplja je za 50—100%. Obične su nadnice muške 30—50 Din., ženske 25—35 Din., tesarske, zidarske, krovarske, stolarske 70—100 Dinara. Kod pomlađivanja ritskih poplavnih šuma, kako je već rečeno, treba istaći to, da je potrebno pogodovati pomlađivanju prirodnim načinom, gdjegod je to moguće, a pogotovo pomlađivanju iz sjemena, jer je ono jeftinije i bolje. Kod pomlađivanja ključicama ili sadnicama treba odmah pomladiti sječinu još istog proljeća, jer što se više čeka ili dalje odlaže, to je pošumljavanje skuplje i nesigurnije. Popunjavanja se također imaju odmah provoditi, da bi sva stabla bila jednaka. Sječine sa starim panjevima treba radije umjetno pomladiti, nego da se pusti, da panjevi potjeraju izbojke. Kad se sječina ne može zbog visoke vode pomladiti sama iz panja ili ako su panjevi prestari ili ako pomlađenje s kogagod razloga ne uspije, onda sječina strašno zaraste kupinom, glogom i korovom i nikad se ne da čestito pomladiti. Takova mjesta, ako je to moguće, najzgodnije je upaliti i očistiti u proljeće, pa onda ih pomladiti. U području, koje je zaštićeno nasipom, gdje se panjevi krče, treba nakon privremeno« poljoprivrednog gospodarenja, već prema vrsti drveta, pošumljavati sjemenom, sadnicama i ključicama. Troškovi umjetnog pošumljavanja s ključicama vrbe, jagnjeda i kanadske topole, već prema vrsti terena, daljini mjesta, gdje se ključice sijeku, i prema razmaku sadnica, mogu se kretati između 200 i 600 Din., troškovi sadnje sadnica između 350 i 750 Din. po 1 kj., ako pošumljavanje uspije. Ako ne uspije, onda neprestanim popunjavanjem dođu troškovi na 2—4-struko skuplje. Kod zašumljivanja golih površina ili umjetnog nadopunjavanja treba nastojati, da se zasade što vrednije i otpornije vrste drveća, dakle što više kanadske topole i jagnjeda, gdje je god to moguće. Bilo to u poplavnom ili zaštićenom području, nikada se ne smije miješati tvrdo i meko drvo. Tvrdo ima da dođe zasebno i meko zasebno. Tvrdo treba miješati međusobno sa srodnim vrstama, na pr. hrast, brijest, jasen. Gdje je slučajno smiješano tvrdo i meko drvo, treba prijeći ili sasvim na meko ili sasvim na tvrdo. Hrast nikako ne valja saditi sam, nego «a treba miješati, da bi bolje mogao odoljeti raznim štetama i štetočinama. Svako drvo treba saditi na mjesto njemu pogodno i prema visini terena i prema fizikalnim i kemijskim svojstvima tla. 172 |