DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1931 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Sada su cijene drvetu na panju, ako se prodaje na objave po cjenovniku, ove: Meko tvorivo od 13—29 cm 60 Din, od 30—39 cm 70 Din, od 40 cm 80 Din, meke cjepanice 20 Din, meke oblice 15 Din. Tvrdom je drvu skoro kod svakog sortimenta dvostruka cijena. Izrađeno tvorivo drvo u šumi pored panja prodala je Šumska Uprava u zimskoj sezoni 1929/30 po ovim cijenama: Meko tvorivo od 28 cm dalje bez obzira na debljinu po 130, 165 i 170 Din. Tvrdo tvorivo uvijek za 60% više ili 264—272 Din. Od gorivog drva prodavale su se: hrastove cjepanice po 62"50—70 Din, hrastove oblice po 52*50—60 Din, vezove cjepanice po 48—57´50 Din, vezove oblice po 40—52´50 Din, meke cjepanice po 30—35 Din, meke oblice po 28—33 Din već prema daljini sječine i kvalitetu drveta. K ovim se cijenama mora priračunati još 8% na kupovine, od čega trgovac plaća 6% za fond za pošumljavanje i 2% u ime oblasne takse. Cijena 1 hvatu mekih cjepanica u Apatinu jest 160—200 Din, 1 hvatu mekih oblica 140—180 Din. Što su troškovi izradbe i izvoza manji, to će se drvo moći bolje unovčiti. U glavnom odvisi unovčenje drva od transportnih sredstava. Drvo iz mekih šuma izvozi se do obale Dunava ili rukavca kolima, odatle vodom do skladišta i dalje željeznicom. Trošak izvoza do obale kreće se između 15 i 40 Din po 1 hvatu i 15 do 25 Din po 1 m3. Ako drvo leži na obali Dunava ili kakovog dubokog rukavca, gdje mogu zaci i šlepovi u svako doba, tada se drvo može dalje vodom prevoziti do skladišta ili željezničke stanice u svako doba godine osim u zimi za vrijeme, dok Dunavom ide led. Gdje u rukavcima nema vode ili je ima vrlo malo, mora se čekati na visoku vodu u aprilu, maju i junu i onda voziti. Što su dereglje i šlepovi manje zaposleni, to će se jeftinije drvo moći prevoziti. Prevoz vodom stoji za 1 hvat gorivog drveta već prema daljini 25—70 Din, za 1 m3 tvoriva 25—50 Din. Jedan način prodaje godišnjih sječina na panju odmah poslije pre vrata bio je stablimična prodaja. S njim se sada prestalo, jer se događalo, da su to nekoji zloupotrebljavali i jer su nekoji dijelovi šume ostali ne plodni. Predužitci su u mekim šumama, prirodno pošumljenim iz sjemena, pruće za košare (u prvih par godina), zatim fašine i štapovi za pletenje korpa i za ribarenje (2—4 godine), dalje vinogradsko kolje i granje (pertli) za gorivo (5—8 god.). Kasnije od 8 godina do kraja i u sastojinama poniklima iz sjemena kao i u panjačama vrše se eventualno i prorede. Proredom dobiveno drvo može se jedino upotrijebiti za ogrijev. Suho izvaljeno drvo, granje iz malata, granje od šumskog grmlja, leževina, te nekad drvo sa dunavskih vlaka izdaje se okolišu i siromaš nijim ljudima na objave. To je ujedno i jedini način, da se malati pročiste. Granje i leževina iz šuma blizih selima može se unovčiti na taj način, dok to za šume udaljenije od sela nije moguće, jer to troškovi izradbe i trans porta ne dozvoljavaju. Upravitelj šumske uprave treba da zna izabrati pogodan momenat, kad može unovčivati i leževinu i granje iz daljih šuma. To je moguće, kad je teren pristupačan i ljudi imaju najmanje drugog posla, a to je obično avgust, septembar, novembar do februara. Nemamo o tome podataka, koliko se drveta za vrijeme jedne op hodnje može izvaditi iz ovakovih šuma, ali sudeći po dobivenim rezulta tima od prodaja u proteklih 10 godina može se uzeti, da se popriječno svake godine sa 1 kj. može izvaditi po 1 m3, ili za 30 godina 30 m3. Gdje 171 |